MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU S OBRASCEM ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavak 1., a u svezi s odredbom članka 63. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Ustavnim se odredbama Republika Hrvatska opredijelila za osobitu zaštitu obitelji, majčinstva i djece, a demografski razvoj je od primarnog značaja za Republiku Hrvatsku te zahtijeva sveobuhvatne i usklađene mjere svih tijela državne uprave. Odgovornost za skrb o djeci i njihovoj dobrobiti je ustavno pravo i dužnost roditelja, ali i obveza društva u osiguranju preduvjeta za kvalitetniji razvoj djece. U dijelu opće socijalne politike, obiteljska i populacijska politika, kroz sustav obiteljskih potpora, ima svrhu izravnog pružanja materijalne pomoći obitelji u njezi, podizanju i odgoju djece do određenih godina njihova života.
Doplatak za djecu u Republici Hrvatskoj, kao oblik novčanog primanja roditelja, posvojitelja, skrbnika, očuha, maćehe, bake, djeda ili osobe kojoj je temeljem rješenja nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj, ima obilježje novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece. Zakon o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12 i 82/15). – u daljnjem tekstu: Zakon) u primjeni je od 2002. godine te se temelji na načelu socijalne osjetljivosti – pružanju potpore korisnicima s uzdržavanom djecom kojima prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva, ostvaren u prethodnoj godini, ne prelazi iznos od 50% proračunske osnovice (trenutno 1.663,00 kune). Kako se ostvarenje prava na doplatak za djecu uvjetuje i prosječnim mjesečnim dohotkom po članu kućanstva, Zakon o doplatku za djecu ima i obilježja socijalnog propisa kojim se priznaje pravo djeteta na određenu socijalnu sigurnost. Uz navedeno, Zakonom o doplatku za djecu definirane su i tri cenzusne grupe:
1.grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33% proračunske osnovice (543,14 kuna), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 299,34 kune, odnosno 9% proračunske osnovice po djetetu;
2.grupa u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 16,34 do 33,66% proračunske osnovice (543,14 kuna - 1.119,53 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 249,45 kuna, odnosno 7.5% proračunske osnovice po djetetu
3.grupa – u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 33,67% do 50% proračunske osnovice (1.119,53-1.663,00 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 199,56 kuna po djetetu.
Kao oblik novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece, doplatak za djecu je uz visinu dohotka vezan i uz socijalno/zdravstveno stanje djece, odnosno pripadnost određenim socijalnim grupacijama.
Doplatak za djecu, kao izravna mjera poticanja nataliteta značajan je doprinos društva podmirivanju troškova podizanja djece. Doplatak za djecu jedan je od vrlo često korištenih instrumenata populacijske i obiteljske politike te ujedno značajan instrument u smanjivanju dječjeg siromaštva općenito, a najviše u kućanstvima s više djece. Stoga doplatak za djecu ima trojaku ulogu: prevenciju siromaštva i socijalnog isključivanja djece, zadržavanje ili podizanje kvalitete obiteljskog života te pronatalitetnu funkciju. Uvođenjem populacijskog kriterija doplatku za djecu (u vidu pronatalitetnog novčanog dodatka za treće, i četvrto dijete) ovaj oblik socijalne potpore obitelji dobio je prepoznatljiv pronatalitetni smisao.
Imajući u vidu nepovoljna demografska kretanja s kojima se Republika Hrvatska i nadalje suočava potrebno je poduzeti dodatne napore u smjeru povećanja nataliteta u Republici Hrvatskoj kao i daljnjih mjera kojima se kroz pravni i financijski sustav osnažuje i podupire obitelj te pruža potpora skrbi o djeci.Isto tako, potrebno je uvažiti i kriterije vezane uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela stanovništva, vodeći pri tom računa da je je jedan od važnijih ciljeva smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici spriječilo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o kretanju broja djece i korisnika doplatka za djecu u razdoblju od 2015. do 2017. godine razvidan je kontinuirani pad broja korisnika doplatka za djecu u proteklom razdoblju (Prosječan broj korisnika doplatka za djecu u 2015. - 187 487 za prosječan broj djece 351 340, u 2017. prosječan broj korisnika doplatka za djecu – 153 258 korisnika za prosječan broj djece 291 906 što uključuje i korisnike obuhvaćene primjenom propisa EU) kao i pronatalitetnog dodatka (Prosječan broj korisnika pronatalitetnog dodatka u 2015. – 40 358, a u 2017. 35 397 korisnika).
Radi stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji predlaže se podizanja razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50% na 70% proračunske osnovice, kako bi se proširio broj korisnika doplatka za djecu te samim time i pronatalitetnog dodatka koji se ostvaruje za treće i četvrto dijete korisnika doplatka za djecu.
Temeljem procjene stručnih službi Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a uvažavajući činjenicu da je razina dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu ostala neizmijenjena u odnosu na proteklo razdoblje (posljednje zakonske izmjene 2006. godine) te da je zabilježen kontinuirani pad broja korisnika i djece za koju se ostvaruje doplatak za djecu, za očekivati je da će doplatak koristiti oko 50% novih korisnika doplatka za djecu za približno do 150 000 djece po stupanju na snagu ovog Zakona.
Sukladno članku 10. stavku 3. Zakona o doplatku za djecu, doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Zakon predviđa iznimke kada se pravo na doplatak za djecu može ostvariti i do 21 godine života djeteta, koje se, uslijed bolesti, nalazi na redovitom školovanju. Iznimkama nije obuhvaćen slučaj kada redovni program srednjoškolskog obrazovanja traje 5 godina, što se ovim Zakonom predlaže uskladiti na način da se omogući korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina.
Temeljem podataka preuzetih iz E-matice za djecu korisnika doplatka za djecu utvrđeno je da u školskoj godini 2017./2018. srednju školu pohađa ukupno 55 696 učenika od čega 2 330 učenika pohađa školu u trajanju od 5 godina (od toga u 1. razredu srednje škole 440, 2. razredu srednje škole 484, 3. razredu srednje škole 421, 4. razredu srednje škole 442 i 5. razredu srednje škole 543 djece. Prema raspoloživim podacima o broju djece koja pohađaju srednju školu u trajanju od 5 godinu, prema odredbama važećeg Zakona o doplatku za djecu pravo na doplatak za djecu zbog navršenih 19 godina života prestat će za 477 djece (31. kolovoza 2018.).
Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom i posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Prema predloženom normativnom rješenju mijenja se dohodovni cenzus (ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno) kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu na način da se sa sadašnjih 50% proračunske osnovice povisuje na 70% proračunske osnovice (članak 16. Zakona) te se sukladno tome mijenja dohodovni cenzus temeljem kojeg se utvrđuje pojedinačni iznos doplatka za djecu (treća cenzusna grupa) iz članka 17. stavka 3. Zakona. Predloženim odredbama proširuje se krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Istovremeno proširit će se i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu u iznosu po 500,00 kuna za treće i četvrto dijete u skladu sa člankom 18. važećeg Zakona o doplatku za djecu. Na ovaj način pruža se dodatna pomoć obitelji u pojačanoj brizi o djeci. Ocjenjuje se da će ovo rješenje proizvesti značajan pozitivan socijalni učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika doplatka za djecu koji će to pravo moći koristiti kao i učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom.
Ujedno, predloženim zakonom mijenja se odredba o dobnoj granici za ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu na način da se omogućuje korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina. Nadalje, Zakonom se omogućava da pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta, a ne od dana podnošenja zahtjeva za doplatak za djecu, kako je propisano važećim zakonom, te se istovremeno određuje rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava.
OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao nadležnog tijela koje rješava o pravima na doplatak za djecu o broju korisnika prava te podacima Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, procijenjeno je da će u odnosu na postojeća prava primjena predloženih odredbi ovoga Zakona iziskivati dodatna financijska sredstva u iznosu od 151.800.000,00 kuna u 2018. godini (za primjenu ovog zakona od 1. srpnja 2018.); oko 361.680.000,00 kuna u 2019. godini te oko 332.640.000,00 kuna u 2020. godini, na aktivnosti A 753029 – Doplatak za djecu, skupini 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade. Dodatna financijska sredstva potrebna za provedbu Zakona osiguravaju se unutar Financijskog plana Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Za provedbu ovog Zakona, radi povećanja obima poslova i osiguravanja daljnje učinkovite provedbe postupaka vezanih uz ostvarivanje prava na doplatak za djecu potrebno je zaposliti 20 novih radnika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, za koje su osigurana sredstva u Financijskom planu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2018. i projekcijama za 2019. i 2020. godinu, koja se procjenjuju u iznosu od 770.000,00 kuna u 2018. godini, 1.860.000,00 u 2019. te 1.870.000,00 u 2020. godini za zapošljavanje te sredstva za materijalne rashode u iznosu od 220.000,00 u 2018., 533.000,00 u 2019. te 538.000,00 u 2020. godini.
PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16 i 69/17) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku. Žurno uvođenje ove mjere izuzetno je važno za stvaranje povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta obiteljima s djecom, kao jedne od mjera čija je provedba važna za poticanje demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske. Nastavno na Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. izmjene Zakona o doplatku za djecu usmjerene su poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, uvažavajući činjenicu dugotrajnog prirodnog pada stanovništva i intenzivnog recentnog iseljavanja mladih i obrazovanih. Programom Vlade Republike Hrvatske definirana je potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, s dugoročnim ciljem uravnoteženja dobne strukture i održanja prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Jedan od značajnih ciljeva je upravo poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, kroz aktivnosti populacijske politike.
Unaprjeđenje zakonske regulative kroz izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu s ciljem proširenja broja korisnika doplatka za djecu je u procesu planiranja kao jedna od aktivnosti čije se uvođenje predlaže u okviru izrade Nacionalnog programa reformi za 2018.
Razlog hitnosti postupka donošenja je u činjenici da se Izmjene i dopuna Zakona o doplatku za djecu donesu do zadnjeg zasjedanja Hrvatskog sabora prije ljetne stanke kako bi se odredbe tog Zakona mogle primijeniti s 1. srpnja 2018. godine. Žurna primjena ovih mjera je izuzetno važna budući da se radi o značajnijim mjerama iz područja obiteljske i pronatalitetne politike te zbog stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU
Članak 1.
U Zakonu o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12 i 82/15) u članku 6. stavku 1. riječi „na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi“ zamjenjuju se riječima: „na temelju odluke nadležnog tijela“.
Članak 2.
(1)U članku 10. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka za dijete koje pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje 5 godina, doplatak za djecu pripada do završetka redovitog školovanja u srednjoj školi, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života.“
(2)U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. riječi: „prema propisima iz socijalne skrbi“ zamjenjuju se riječima: „prema posebnim propisima“.
(3)Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
Članak 3.
U članku 11. riječ „srednju“ briše se.
Članak 4.
U članku 16. točki 1. broj: „50“ zamjenjuje se brojem: „70“.
Članak 5.
U članku 17. stavku 3. broj: „50“ zamjenjuje se brojem: „70“.
Članak 6.
U članku 23. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„.(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.“
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 7.
(1) Postupci za ostvarivanje prava na doplatak za djecu koji su pokrenuti, a nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12 i 82/15).
(2) U postupcima u kojima je zahtjev podnesen u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona pravo na doplatak za djecu će se priznati od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 8.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. srpnja 2018. godine.
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Odredbom se određuje da pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj i druga zakonom propisana osoba kojoj je na temelju odluke nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj čime se obuhvaćaju i odluke sudova kao nadležnog tijela koje odlučuje o povjeravanju djeteta na čuvanje i odgoj.
Uz članak 2.
Odredbom u novom stavku 4. određuje da se pravo na doplatak za djecu, do završetka redovitog školovanja u srednjoj školi, priznaje i za dijete koje je navršilo 19 godina života i pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje 5 godina, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života“. U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. ispravlja se uočena pogreška kojom se upućuje na propise iz socijalne skrbi te se ista ispravlja na način da se upućuje na posebne propise.
Uz članak 3.
Odredbom se ispravlja uočena pogreška radi usklađivanja s člankom 10. Zakona o doplatku za djecu.
Uz članak 4.
Odredbom se mijenja dohodovni cenzus na način da se određuje da pravo na doplatak za djecu korisnik stječe pod uvjetom da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 70% proračunske osnovice.
Uz članak 5.
U skladu s člankom 4. ovog Zakona, ovom se odredbom određuje da korisniku pripada pravo na doplatak za djecu u visini od 6% proračunske osnovice, po djetetu ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67 i 70% proračunske osnovice.
Uz članak 6.
Odredbom se propisuje da pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.
Uz članak 7.
Odredbom se uređuju prijelazne odredbe ovog Zakona.
Uz članak 8.
Odredbom se određuje objava i stupanje na snagu ovog Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 6.
(1) Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na čuvanje i odgoj (u daljnjem tekstu: korisnik) za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.
(2) Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.
Članak 10.
(1) Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka pravo na doplatak za djecu, do završetka osnovnog školovanja, ostvaruje i dijete koje je navršilo 15 godina života i pohađa osnovnu školu, ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda iz zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti.
(3) Doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka toga školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.
(4) Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka, za dijete s oštećenjem zdravlja pripada doplatak za djecu, prema propisima iz socijalne skrbi, i nakon navršene životne dobi iz stavka 2. ovoga članka do završetka redovitog školovanja u srednjim školama, a najduže do 21. godine života.
(5) Za dijete, koje po prestanku bolesti nastavi redovito školovanje u osnovnoj ili srednjoj školi, ali koje zbog duže bolesti nije u mogućnosti završiti školovanje u redovitom roku, produljuje se pravo na doplatak za djecu i preko godina do kojih pripada doplatak u slučaju školovanja u srednjim školama, i to za onoliko vremena koliko je dijete izgubilo od redovitog školovanja zbog bolesti, a najduže do 21. godine života.
Članak 11.
Doplatak za djecu pripada i za vrijeme dok je dijete zbog bolesti spriječeno redovito pohađati srednju školu.
Članak 16.
Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom:
1. da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice (u daljnjem tekstu: dohodovni cenzus), i
2. da živi u kućanstvu s djetetom.
Članak 17.
(1) Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 16,33% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9% proračunske osnovice, po djetetu.
(2) Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 16,34 i 33,66% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7,5% proračunske osnovice, po djetetu.
(3) Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67 i 50% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 6% proračunske osnovice, po djetetu.
Članak 23.
(1) Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće se zahtjevom.
(2) Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na doplatak.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
OPĆE INFORMACIJE
Naziv nacrta prijedloga zakona:
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
U procesu planiranja u okviru Nacionalnog programa reformi za 2018.
Naziv akta:
U okviru prijedloga mjere usmjerenih poticanju demografske obnove predviđena je aktivnost donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu s ciljem proširenja broja korisnika doplatka za djecu, a ista je u procesu planiranja kao jedna od aktivnosti čije se uvođenje predlaže u okviru izrade Nacionalnog programa reformi za 2018.
Opis mjere:
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
Doplatak za djecu u Republici Hrvatskoj, kao oblik novčanog primanja roditelja, posvojitelja, skrbnika, očuha, maćehe, bake, djeda ili osobe kojoj je temeljem rješenja nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj, ima obilježje novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece. Zakon o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12 i 82/15). – u daljnjem tekstu: Zakon) u primjeni je od 2002. godine te se temelji na načelu socijalne osjetljivosti – pružanju potpore korisnicima s uzdržavanom djecom kojima prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva, ostvaren u prethodnoj godini, ne prelazi iznos od 50% proračunske osnovice (trenutno 1.663,00 kune). Kako se ostvarenje prava na doplatak za djecu uvjetuje i prosječnim mjesečnim dohotkom po članu kućanstva, Zakon o doplatku za djecu ima i obilježja socijalnog propisa kojim se priznaje pravo djeteta na određenu socijalnu sigurnost. Uz navedeno, Zakonom o doplatku za djecu definirane su i tri cenzusne grupe:
4.grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33% proračunske osnovice (543,14 kuna), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 299,34 kune, odnosno 9% proračunske osnovice po djetetu;
5.grupa u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 16,34 do 33,66% proračunske osnovice (543,14 kuna - 1.119,53 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 249,45 kuna, odnosno 7.5% proračunske osnovice po djetetu
6.grupa – u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 33,67% do 50% proračunske osnovice (1.119,53-1.663,00 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 199,56 kuna po djetetu.
Kao oblik novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece, doplatak za djecu je uz visinu dohotka vezan i uz socijalno/zdravstveno stanje djece, odnosno pripadnost određenim socijalnim grupacijama.
Doplatak za djecu, kao izravna mjera poticanja nataliteta značajan je doprinos društva podmirivanju troškova podizanja djece. Doplatak za djecu jedan je od vrlo često korištenih instrumenata populacijske i obiteljske politike te ujedno značajan instrument u smanjivanju dječjeg siromaštva općenito, a najviše u kućanstvima s više djece. Stoga doplatak za djecu ima trojaku ulogu: prevenciju siromaštva i socijalnog isključivanja djece, zadržavanje ili podizanje kvalitete obiteljskog života te pronatalitetnu funkciju. Uvođenjem populacijskog kriterija doplatku za djecu (u vidu pronatalitetnog novčanog dodatka za treće, i četvrto dijete) ovaj oblik socijalne potpore obitelji dobio je prepoznatljiv pronatalitetni smisao.
Uzroci nastanka problema odnosno poteškoća u primjeni postojećeg zakonodavstva:
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o kretanju broja djece i korisnika doplatka za djecu u razdoblju od 2015. do 2017. godine razvidan je kontinuirani pad broja korisnika doplatka za djecu u proteklom razdoblju (Prosječan broj korisnika doplatka za djecu u 2015. - 187 487 za prosječan broj djece 351 340, u 2017. prosječan broj korisnika doplatka za djecu – 153 258 korisnika za prosječan broj djece 291 906 što uključuje i korisnike obuhvaćene primjenom propisa EU) kao i pronatalitetnog dodatka (Prosječan broj korisnika pronatalitetnog dodatka u 2015. – 40 358, a u 2017. 35 397 korisnika).
Imajući u vidu nepovoljna demografska kretanja s kojima se Republika Hrvatska i nadalje suočava potrebno je poduzeti dodatne napore u smjeru povećanja nataliteta u Republici Hrvatskoj kao i daljnjih mjera kojima se kroz pravni i financijski sustav osnažuje i podupire obitelj te pruža potpora skrbi o djeci. Istovremeno, potrebno je uvažiti i kriterije vezane uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela stanovništva, vodeći pri tom računa da je je jedan od važnijih ciljeva smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici spriječilo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima.
Radi stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji predlaže se podizanja razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50% na 70% proračunske osnovice, kako bi se proširio broj korisnika doplatka za djecu te samim time i pronatalitetnog dodatka koji se ostvaruje za treće i četvrto dijete korisnika doplatka za djecu.
Sukladno članku 10. stavku 3. Zakona o doplatku za djecu, doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Zakon predviđa iznimke kada se pravo na doplatak za djecu može ostvariti i do 21 godine života djeteta, koje se, uslijed bolesti, nalazi na redovitom školovanju. Iznimkama nije obuhvaćen slučaj kada redovni program srednjoškolskog obrazovanja traje 5 godina, što je potrebno uskladiti na način da se omogući korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina. Temeljem podataka preuzetih iz E-matice za djecu korisnika doplatka za djecu utvrđeno je da u školskoj godini 2017./2018. srednju školu pohađa ukupno 55 696 učenika od čega 2 330 učenika pohađa školu u trajanju od 5 godina (od toga u 1. razredu srednje škole 440, 2. razredu srednje škole 484, 3. razredu srednje škole 421, 4. razredu srednje škole 442 i 5. razredu srednje škole 543 djece. Prema raspoloživim podacima o broju djece koja pohađaju srednju školu u trajanju od 5 godinu, prema odredbama važećeg Zakona o doplatku za djecu pravo na doplatak za djecu zbog navršenih 19 godina života prestat će za 477 djece (31. kolovoza 2018.).
Ujedno Zakonom se predviđa omogućiti da pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta, a ne od dana podnošenja zahtjeva za doplatak za djecu, kako je propisano važećim zakonom, uz istovremeno određivanje roka za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava.
Promjena odnosno ishod koji se očekuje donošenjem predmetnog zakona je poboljšanje statusa budućih korisnika doplatka za djecu koji će to pravo moći koristiti kao i pozitivan učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. Donošenjem zakona očekuje se povećanje broja korisnika doplatka za djecu za oko 50% novih korisnika doplatka za djecu za približno do 150 000 djece.
Glavni cilj koji se želi postići donošenjem ovog zakona je pružiti dodatnu pomoć obitelji u pojačanoj brizi o djeci, odnosno potporu za uzdržavanje i odgoj djece, uključujući i obitelji slabijeg imovnog stanja te omogućiti ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina.
Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. godine definirana je potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, s dugoročnim ciljem uravnoteženja dobne strukture i održanja prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Jedan od značajnih ciljeva je upravo poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, kroz aktivnosti populacijske politike.
Iznesene činjenice smatramo razlogom za promjenu postojećeg stanja te argumentom za pristupanjem izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu, a posljedice koje se mogu očekivati zbog nepoduzimanja mjera usmjerenih osnaživanju obitelji u podizanju djece u konačnici bi mogle pridonijeti nastavku negativnog demografskog trenda.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
Analiza socijalnih učinaka
Predmetnim Zakonom nastoji se kroz izmjenu dohodovnog cenzusa proširiti krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu te potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu u iznosu po 500,00 kuna za treće i četvrto dijete. Slijedom navedenog, predviđa se podizanje razine dohodovnog cenzusa kako bi se ova mjera proširila na druge korisnike odnosno kako bi pravo na doplatak imali korisnici, odnosno obitelji čiji je mjesečni dohodak po članu kućanstva manji od 70% proračunske osnovice. Upravo se predloženom mjerom, ublažava kriterij za ostvarivanje doplatka za djecu te ista predstavlja značajan pomak u osiguranju povoljnijih uvjeta za uzdržavanje i odgoj djece, posebice imajući u vidu da od 2006. godine (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu, Narodne novine, 138/06) nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 50% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu. U pogledu proširivanja broja korisnika doplatka za djecu i djece za koju se pravo ostvaruje utječe se na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom te na zaštitu osjetljivih skupina. Navedeno proširenje predstavlja značajnu mjeru potpore obiteljima s djecom, a za očekivati je da će doplatak koristiti oko 50% novih korisnika doplatka za djecu za približno do 150 000 djece po stupanju na snagu ovog Zakona.
Usklađivanjem odredbe o dobnoj granici za ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu nastoji se omogućiti korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina te time ostvarivanje prava na doplatak za djecu uskladiti sa propisima iz područja obrazovanja.
S obzirom na navedeno socijalni učinak je procijenjen kao veliki.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
Provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu nije utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je kao tijelo nadležno za provođenje MSP testa, sukladno odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) dana 8. ožujka 2018. godine iskazalo suglasnost sa iskazanom procjenom učinaka (KLASA: 011-01/17-01/65, URBROJ: 526-12-01/2-18-355).
Moguće opcije javnih politika
Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.
Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.
Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.
Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.
Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.
Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
Opcija 2.
Opcija 3.
Opcija 4.
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
S obzirom da se navedenim propisom ne uređuju nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije nema potrebe za provođenje SCM metodologije.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa biti će dostavljen na mišljenje tijelima u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa.
Ministarstvo kao stručni nositelj propisa osnovalo je Radnu skupinu za izradu Nacrtaprijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu u sastavu predstavnika resornih ministarstava (Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo financija) i institucija (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Institut za javne financije, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu).
U okviru Vijeća za demografsku revitalizaciju koje je osnovala Vlada Republike Hrvatske u svrhu praćenja i koordinacije provedbe mjera demografske politike iz Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. kao i davanja preporuka zakonskih rješenja za provedbu mjera demografske politike, predstavljena je mjera donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dječjem doplatku i to na 3. i 4. sjednici Vijeća (održanoj dana 13. studenog 2017. i 20. veljače 2018. godine), nakon kojih je je ministrica Nada Murganić, predmetnu mjeru javno izložila.
U okviru pripreme mjera i aktivnosti za izradu Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu razmatrana je mjera unaprjeđenja obiteljskih naknada kroz povećanje dohodovnog cenzusa kao uvjeta pri ostvarenju prava na doplatak za djecu, koju su podržali predstavnici socijalnih partnera i to: predstavnici sindikalnih središnjica (Matica hrvatskih sindikata, Nezavisni hrvatski sindikati, Hrvatska udruga radničkih sindikata) te Hrvatska udruga poslodavaca) dok je uz načelno podržavanje podizanja dohodovnog cenzusa određene primjedbe iznio Savez samostalnih sindikata Hrvatske.
OPTIMALNO RJEŠENJE
-
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Predmetni Zakon predviđa se donijeti do kraja II kvartala 2018. godine, a očekivano stupanje na snagu Zakona je 1. srpnja 2018. godine. Za nadzor nad zakonitošću rada Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u poslovima provedbe doplatka za djecu zaduženo je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Vremenski okvir postizanja ishoda odnosno promjena moguće je procijeniti nakon godinu dana od stupanja na snagu Zakona, na temelju pokazatelja koji se temelje na povećanju broja korisnika doplatka za djecu i pronatalitetnog dodatka te broja djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak, dok se učinak promjena u odnosu ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom može manifestirati u dugoročnom roku.
PRILOZI
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
MINISTRICA
Nada Murganić
Datum: 6. travnja 2018.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU S OBRASCEM ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavak 1., a u svezi s odredbom članka 63. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Ocjena stanja
Ustavnim se odredbama Republika Hrvatska opredijelila za osobitu zaštitu obitelji, majčinstva i djece, a demografski razvoj je od primarnog značaja za Republiku Hrvatsku te zahtijeva sveobuhvatne i usklađene mjere svih tijela državne uprave. Odgovornost za skrb o djeci i njihovoj dobrobiti je ustavno pravo i dužnost roditelja, ali i obveza društva u osiguranju preduvjeta za kvalitetniji razvoj djece. U dijelu opće socijalne politike, obiteljska i populacijska politika, kroz sustav obiteljskih potpora, ima svrhu izravnog pružanja materijalne pomoći obitelji u njezi, podizanju i odgoju djece do određenih godina njihova života.
Doplatak za djecu u Republici Hrvatskoj, kao oblik novčanog primanja roditelja, posvojitelja, skrbnika, očuha, maćehe, bake, djeda ili osobe kojoj je temeljem rješenja nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj, ima obilježje novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece. Zakon o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12 i 82/15 ). – u daljnjem tekstu: Zakon) u primjeni je od 2002. godine te se temelji na načelu socijalne osjetljivosti – pružanju potpore korisnicima s uzdržavanom djecom kojima prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva, ostvaren u prethodnoj godini, ne prelazi iznos od 50% proračunske osnovice (trenutno 1.663,00 kune). Kako se ostvarenje prava na doplatak za djecu uvjetuje i prosječnim mjesečnim dohotkom po članu kućanstva, Zakon o doplatku za djecu ima i obilježja socijalnog propisa kojim se priznaje pravo djeteta na određenu socijalnu sigurnost. Uz navedeno, Zakonom o doplatku za djecu definirane su i tri cenzusne grupe:
1. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33% proračunske osnovice (543,14 kuna), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 299,34 kune, odnosno 9% proračunske osnovice po djetetu;
2. grupa u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 16,34 do 33,66% proračunske osnovice (543,14 kuna - 1.119,53 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 249,45 kuna, odnosno 7.5% proračunske osnovice po djetetu
3. grupa – u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 33,67% do 50% proračunske osnovice (1.119,53-1.663,00 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 199,56 kuna po djetetu.
Kao oblik novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece, doplatak za djecu je uz visinu dohotka vezan i uz socijalno/zdravstveno stanje djece, odnosno pripadnost određenim socijalnim grupacijama.
Doplatak za djecu, kao izravna mjera poticanja nataliteta značajan je doprinos društva podmirivanju troškova podizanja djece. Doplatak za djecu jedan je od vrlo često korištenih instrumenata populacijske i obiteljske politike te ujedno značajan instrument u smanjivanju dječjeg siromaštva općenito, a najviše u kućanstvima s više djece. Stoga d oplatak za djecu ima trojaku ulogu: prevenciju siromaštva i socijalnog isključivanja djece, zadržavanje ili podizanje kvalitete obiteljskog života te pronatalitetnu funkciju. Uvođenjem populacijskog kriterija doplatku za djecu (u vidu pronatalitetnog novčanog dodatka za treće, i četvrto dijete) ovaj oblik socijalne potpore obitelji dobio je prepoznatljiv pronatalitetni smisao.
Imajući u vidu nepovoljna demografska kretanja s kojima se Republika Hrvatska i nadalje suočava potrebno je poduzeti dodatne napore u smjeru povećanja nataliteta u Republici Hrvatskoj kao i daljnjih mjera kojima se kroz pravni i financijski sustav osnažuje i podupire obitelj te pruža potpora skrbi o djeci. Isto tako, potrebno je uvažiti i kriterije vezane uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela stanovništva, vodeći pri tom računa da je je jedan od važnijih ciljeva smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici spriječilo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o kretanju broja djece i korisnika doplatka za djecu u razdoblju od 2015. do 2017. godine razvidan je kontinuirani pad broja korisnika doplatka za djecu u proteklom razdoblju (Prosječan broj korisnika doplatka za djecu u 2015. - 187 487 za prosječan broj djece 351 340, u 2017. prosječan broj korisnika doplatka za djecu – 153 258 korisnika za prosječan broj djece 291 906 što uključuje i korisnike obuhvaćene primjenom propisa EU) kao i pronatalitetnog dodatka (Prosječan broj korisnika pronatalitetnog dodatka u 2015. – 40 358, a u 2017. 35 397 korisnika).
Radi stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji predlaže se podizanja razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50% na 70% proračunske osnovice, kako bi se proširio broj korisnika doplatka za djecu te samim time i pronatalitetnog dodatka koji se ostvaruje za treće i četvrto dijete korisnika doplatka za djecu.
Temeljem procjene stručnih službi Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a uvažavajući činjenicu da je razina dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu ostala neizmijenjena u odnosu na proteklo razdoblje (posljednje zakonske izmjene 2006. godine) te da je zabilježen kontinuirani pad broja korisnika i djece za koju se ostvaruje doplatak za djecu, za očekivati je da će doplatak koristiti oko 50% novih korisnika doplatka za djecu za približno do 150 000 djece po stupanju na snagu ovog Zakona.
Sukladno članku 10. stavku 3. Zakona o doplatku za djecu, doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Zakon predviđa iznimke kada se pravo na doplatak za djecu može ostvariti i do 21 godine života djeteta, koje se, uslijed bolesti, nalazi na redovitom školovanju. Iznimkama nije obuhvaćen slučaj kada redovni program srednjoškolskog obrazovanja traje 5 godina, što se ovim Zakonom predlaže uskladiti na način da se omogući korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina.
Temeljem podataka preuzetih iz E-matice za djecu korisnika doplatka za djecu utvrđeno je da u školskoj godini 2017./2018. srednju školu pohađa ukupno 55 696 učenika od čega 2 330 učenika pohađa školu u trajanju od 5 godina (od toga u 1. razredu srednje škole 440, 2. razredu srednje škole 484 , 3. razredu srednje škole 421, 4. razredu srednje škole 442 i 5. razredu srednje škole 543 djece. Prema raspoloživim podacima o broju djece koja pohađaju srednju školu u trajanju od 5 godinu, prema odredbama važećeg Zakona o doplatku za djecu pravo na doplatak za djecu zbog navršenih 19 godina života prestat će za 477 djece (31. kolovoza 2018.).
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom i posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Prema predloženom normativnom rješenju mijenja se dohodovni cenzus (ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno) kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu na način da se sa sadašnjih 50% proračunske osnovice povisuje na 70% proračunske osnovice (članak 16. Zakona) te se sukladno tome mijenja dohodovni cenzus temeljem kojeg se utvrđuje pojedinačni iznos doplatka za djecu (treća cenzusna grupa) iz članka 17. stavka 3. Zakona. Predloženim odredbama proširuje se krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Istovremeno proširit će se i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu u iznosu po 500,00 kuna za treće i četvrto dijete u skladu sa člankom 18. važećeg Zakona o doplatku za djecu. Na ovaj način pruža se dodatna pomoć obitelji u pojačanoj brizi o djeci. Ocjenjuje se da će ovo rješenje proizvesti značajan pozitivan socijalni učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika doplatka za djecu koji će to pravo moći koristiti kao i učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom.
Ujedno, predloženim zakonom mijenja se odredba o dobnoj granici za ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu na način da se omogućuje korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina. Nadalje, Zakonom se omogućava da pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta, a ne od dana podnošenja zahtjeva za doplatak za djecu, kako je propisano važećim zakonom, te se istovremeno određuje rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao nadležnog tijela koje rješava o pravima na doplatak za djecu o broju korisnika prava te podacima Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, procijenjeno je da će u odnosu na postojeća prava primjena predloženih odredbi ovoga Zakona iziskivati dodatna financijska sredstva u iznosu od 151.800.000,00 kuna u 2018. godini (za primjenu ovog zakona od 1. srpnja 2018.) ; oko 361.680.000,00 kuna u 2019. godini te oko 332.640.000,00 kuna u 2020. godini, na aktivnosti A 753029 – Doplatak za djecu, skupini 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade. Dodatna financijska sredstva potrebna za provedbu Zakona osiguravaju se unutar Financijskog plana Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Za provedbu ovog Zakona, radi povećanja obima poslova i osiguravanja daljnje učinkovite provedbe postupaka vezanih uz ostvarivanje prava na doplatak za djecu potrebno je zaposliti 20 novih radnika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, za koje su osigurana sredstva u Financijskom planu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2018. i projekcijama za 2019. i 2020. godinu, koja se procjenjuju u iznosu od 770.000,00 kuna u 2018. godini, 1.860.000,00 u 2019. te 1.870.000,00 u 2020. godini za zapošljavanje te sredstva za materijalne rashode u iznosu od 220.000,00 u 2018., 533.000,00 u 2019. te 538.000,00 u 2020. godini.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16 i 69/17) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku. Žurno uvođenje ove mjere izuzetno je važno za stvaranje povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta obiteljima s djecom, kao jedne od mjera čija je provedba važna za poticanje demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske. Nastavno na Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. izmjene Zakona o doplatku za djecu usmjerene su poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, uvažavajući činjenicu dugotrajnog prirodnog pada stanovništva i intenzivnog recentnog iseljavanja mladih i obrazovanih. Programom Vlade Republike Hrvatske definirana je potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, s dugoročnim ciljem uravnoteženja dobne strukture i održanja prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Jedan od značajnih ciljeva je upravo poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, kroz aktivnosti populacijske politike.
Unaprjeđenje zakonske regulative kroz izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu s ciljem proširenja broja korisnika doplatka za djecu je u procesu planiranja kao jedna od aktivnosti čije se uvođenje predlaže u okviru izrade Nacionalnog programa reformi za 2018.
Razlog hitnosti postupka donošenja je u činjenici da se Izmjene i dopuna Zakona o doplatku za djecu donesu do zadnjeg zasjedanja Hrvatskog sabora prije ljetne stanke kako bi se odredbe tog Zakona mogle primijeniti s 1. srpnja 2018. godine. Žurna primjena ovih mjera je izuzetno važna budući da se radi o značajnijim mjerama iz područja obiteljske i pronatalitetne politike te zbog stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 1.
U Zakonu o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12 i 82/15 ) u članku 6. stavku 1. riječi „na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi“ zamjenjuju se riječima: „na temelju odluke nadležnog tijela“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 2.
(1) U članku 10. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka za dijete koje pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje 5 godina, doplatak za djecu pripada do završetka redovitog školovanja u srednjoj školi, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života.“
(2) U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. riječi: „prema propisima iz socijalne skrbi“ zamjenjuju se riječima: „prema posebnim propisima“.
(3) Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 3.
U članku 11. riječ „srednju“ briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 4.
U članku 16. točki 1. broj: „50“ zamjenjuje se brojem: „70“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 5.
U članku 17. stavku 3. broj: „50“ zamjenjuje se brojem: „70“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 6.
U članku 23. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„ .(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.“
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 7.
(1) Postupci za ostvarivanje prava na doplatak za djecu koji su pokrenuti, a nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12 i 82/15).
(2) U postupcima u kojima je zahtjev podnesen u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona pravo na doplatak za djecu će se priznati od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 8.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. srpnja 2018. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Odredbom se određuje da pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj i druga zakonom propisana osoba kojoj je na temelju odluke nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj čime se obuhvaćaju i odluke sudova kao nadležnog tijela koje odlučuje o povjeravanju djeteta na čuvanje i odgoj.
Uz članak 2.
Odredbom u novom stavku 4. određuje da se pravo na doplatak za djecu, do završetka redovitog školovanja u srednjoj školi, priznaje i za dijete koje je navršilo 19 godina života i pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje 5 godina, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života“. U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. ispravlja se uočena pogreška kojom se upućuje na propise iz socijalne skrbi te se ista ispravlja na način da se upućuje na posebne propise.
Uz članak 3.
Odredbom se ispravlja uočena pogreška radi usklađivanja s člankom 10. Zakona o doplatku za djecu.
Uz članak 4.
Odredbom se mijenja dohodovni cenzus na način da se određuje da pravo na doplatak za djecu korisnik stječe pod uvjetom da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 70% proračunske osnovice.
Uz članak 5.
U skladu s člankom 4. ovog Zakona, ovom se odredbom određuje da korisniku pripada pravo na doplatak za djecu u visini od 6% proračunske osnovice, po djetetu ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67 i 70% proračunske osnovice.
Uz članak 6.
Odredbom se propisuje da pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.
Uz članak 7.
Odredbom se uređuju prijelazne odredbe ovog Zakona.
Uz članak 8.
Odredbom se određuje objava i stupanje na snagu ovog Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 6.
( 1) Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na čuvanje i odgoj (u daljnjem tekstu: korisnik) za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.
(2) Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.
Članak 10.
(1) Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka pravo na doplatak za djecu, do završetka osnovnog školovanja, ostvaruje i dijete koje je navršilo 15 godina života i pohađa osnovnu školu, ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda iz zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti.
(3) Doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka toga školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.
(4) Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka, za dijete s oštećenjem zdravlja pripada doplatak za djecu, prema propisima iz socijalne skrbi, i nakon navršene životne dobi iz stavka 2. ovoga članka do završetka redovitog školovanja u srednjim školama, a najduže do 21. godine života.
(5) Za dijete, koje po prestanku bolesti nastavi redovito školovanje u osnovnoj ili srednjoj školi, ali koje zbog duže bolesti nije u mogućnosti završiti školovanje u redovitom roku, produljuje se pravo na doplatak za djecu i preko godina do kojih pripada doplatak u slučaju školovanja u srednjim školama, i to za onoliko vremena koliko je dijete izgubilo od redovitog školovanja zbog bolesti, a najduže do 21. godine života.
Članak 11.
Doplatak za djecu pripada i za vrijeme dok je dijete zbog bolesti spriječeno redovito pohađati srednju školu.
Članak 16.
Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom:
1. da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice (u daljnjem tekstu: dohodovni cenzus), i
2. da živi u kućanstvu s djetetom.
Članak 17.
(1) Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 16,33% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9% proračunske osnovice, po djetetu.
(2) Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 16,34 i 33,66% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7,5% proračunske osnovice, po djetetu.
(3) Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67 i 50% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 6% proračunske osnovice, po djetetu.
Članak 23.
(1) Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće se zahtjevom.
(2) Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na doplatak.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
OPĆE INFORMACIJE
Naziv nacrta prijedloga zakona:
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
U procesu planiranja u okviru Nacionalnog programa reformi za 2018.
Naziv akta:
U okviru prijedloga mjere usmjerenih poticanju demografske obnove predviđena je aktivnost donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu s ciljem proširenja broja korisnika doplatka za djecu, a ista je u procesu planiranja kao jedna od aktivnosti čije se uvođenje predlaže u okviru izrade Nacionalnog programa reformi za 2018.
Opis mjere:
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
Doplatak za djecu u Republici Hrvatskoj, kao oblik novčanog primanja roditelja, posvojitelja, skrbnika, očuha, maćehe, bake, djeda ili osobe kojoj je temeljem rješenja nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj, ima obilježje novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece. Zakon o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12 i 82/15 ). – u daljnjem tekstu: Zakon) u primjeni je od 2002. godine te se temelji na načelu socijalne osjetljivosti – pružanju potpore korisnicima s uzdržavanom djecom kojima prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva, ostvaren u prethodnoj godini, ne prelazi iznos od 50% proračunske osnovice (trenutno 1.663,00 kune). Kako se ostvarenje prava na doplatak za djecu uvjetuje i prosječnim mjesečnim dohotkom po članu kućanstva, Zakon o doplatku za djecu ima i obilježja socijalnog propisa kojim se priznaje pravo djeteta na određenu socijalnu sigurnost. Uz navedeno, Zakonom o doplatku za djecu definirane su i tri cenzusne grupe:
4. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33% proračunske osnovice (543,14 kuna), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 299,34 kune, odnosno 9% proračunske osnovice po djetetu;
5. grupa u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 16,34 do 33,66% proračunske osnovice (543,14 kuna - 1.119,53 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 249,45 kuna, odnosno 7.5% proračunske osnovice po djetetu
6. grupa – u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 33,67% do 50% proračunske osnovice (1.119,53-1.663,00 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 199,56 kuna po djetetu.
Kao oblik novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece, doplatak za djecu je uz visinu dohotka vezan i uz socijalno/zdravstveno stanje djece, odnosno pripadnost određenim socijalnim grupacijama.
Doplatak za djecu, kao izravna mjera poticanja nataliteta značajan je doprinos društva podmirivanju troškova podizanja djece. Doplatak za djecu jedan je od vrlo često korištenih instrumenata populacijske i obiteljske politike te ujedno značajan instrument u smanjivanju dječjeg siromaštva općenito, a najviše u kućanstvima s više djece. Stoga d oplatak za djecu ima trojaku ulogu: prevenciju siromaštva i socijalnog isključivanja djece, zadržavanje ili podizanje kvalitete obiteljskog života te pronatalitetnu funkciju. Uvođenjem populacijskog kriterija doplatku za djecu (u vidu pronatalitetnog novčanog dodatka za treće, i četvrto dijete) ovaj oblik socijalne potpore obitelji dobio je prepoznatljiv pronatalitetni smisao.
Uzroci nastanka problema odnosno poteškoća u primjeni postojećeg zakonodavstva:
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o kretanju broja djece i korisnika doplatka za djecu u razdoblju od 2015. do 2017. godine razvidan je kontinuirani pad broja korisnika doplatka za djecu u proteklom razdoblju (Prosječan broj korisnika doplatka za djecu u 2015. - 187 487 za prosječan broj djece 351 340, u 2017. prosječan broj korisnika doplatka za djecu – 153 258 korisnika za prosječan broj djece 291 906 što uključuje i korisnike obuhvaćene primjenom propisa EU) kao i pronatalitetnog dodatka (Prosječan broj korisnika pronatalitetnog dodatka u 2015. – 40 358, a u 2017. 35 397 korisnika).
Imajući u vidu nepovoljna demografska kretanja s kojima se Republika Hrvatska i nadalje suočava potrebno je poduzeti dodatne napore u smjeru povećanja nataliteta u Republici Hrvatskoj kao i daljnjih mjera kojima se kroz pravni i financijski sustav osnažuje i podupire obitelj te pruža potpora skrbi o djeci. Istovremeno, potrebno je uvažiti i kriterije vezane uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela stanovništva, vodeći pri tom računa da je je jedan od važnijih ciljeva smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici spriječilo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima.
Radi stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji predlaže se podizanja razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50% na 70% proračunske osnovice, kako bi se proširio broj korisnika doplatka za djecu te samim time i pronatalitetnog dodatka koji se ostvaruje za treće i četvrto dijete korisnika doplatka za djecu.
Sukladno članku 10. stavku 3. Zakona o doplatku za djecu, doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Zakon predviđa iznimke kada se pravo na doplatak za djecu može ostvariti i do 21 godine života djeteta, koje se, uslijed bolesti, nalazi na redovitom školovanju. Iznimkama nije obuhvaćen slučaj kada redovni program srednjoškolskog obrazovanja traje 5 godina, što je potrebno uskladiti na način da se omogući korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina. Temeljem podataka preuzetih iz E-matice za djecu korisnika doplatka za djecu utvrđeno je da u školskoj godini 2017./2018. srednju školu pohađa ukupno 55 696 učenika od čega 2 330 učenika pohađa školu u trajanju od 5 godina (od toga u 1. razredu srednje škole 440, 2. razredu srednje škole 484 , 3. razredu srednje škole 421, 4. razredu srednje škole 442 i 5. razredu srednje škole 543 djece. Prema raspoloživim podacima o broju djece koja pohađaju srednju školu u trajanju od 5 godinu, prema odredbama važećeg Zakona o doplatku za djecu pravo na doplatak za djecu zbog navršenih 19 godina života prestat će za 477 djece (31. kolovoza 2018.).
Ujedno Zakonom se predviđa omogućiti da pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta, a ne od dana podnošenja zahtjeva za doplatak za djecu, kako je propisano važećim zakonom, uz istovremeno određivanje roka za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava.
Promjena odnosno ishod koji se očekuje donošenjem predmetnog zakona je poboljšanje statusa budućih korisnika doplatka za djecu koji će to pravo moći koristiti kao i pozitivan učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. Donošenjem zakona očekuje se povećanje broja korisnika doplatka za djecu za oko 50% novih korisnika doplatka za djecu za približno do 150 000 djece.
Glavni cilj koji se želi postići donošenjem ovog zakona je pružiti dodatnu pomoć obitelji u pojačanoj brizi o djeci, odnosno potporu za uzdržavanje i odgoj djece, uključujući i obitelji slabijeg imovnog stanja te o mogućiti ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina.
Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. godine definirana je potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, s dugoročnim ciljem uravnoteženja dobne strukture i održanja prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Jedan od značajnih ciljeva je upravo poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, kroz aktivnosti populacijske politike.
Iznesene činjenice smatramo razlogom za promjenu postojećeg stanja te argumentom za pristupanjem izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu, a posljedice koje se mogu očekivati zbog nepoduzimanja mjera usmjerenih osnaživanju obitelji u podizanju djece u konačnici bi mogle pridonijeti nastavku negativnog demografskog trenda.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
Analiza socijalnih učinaka
Predmetnim Zakonom nastoji se kroz izmjenu dohodovnog cenzusa proširiti krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu te potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu u iznosu po 500,00 kuna za treće i četvrto dijete. Slijedom navedenog, predviđa se podizanje razine dohodovnog cenzusa kako bi se ova mjera proširila na druge korisnike odnosno kako bi pravo na doplatak imali korisnici, odnosno obitelji čiji je mjesečni dohodak po članu kućanstva manji od 70% proračunske osnovice. Upravo se predloženom mjerom, ublažava kriterij za ostvarivanje doplatka za djecu te ista predstavlja značajan pomak u osiguranju povoljnijih uvjeta za uzdržavanje i odgoj djece, posebice imajući u vidu da od 2006. godine (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu, Narodne novine, 138/06) nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 50% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu. U pogledu proširivanja broja korisnika doplatka za djecu i djece za koju se pravo ostvaruje utječe se na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom te na zaštitu osjetljivih skupina. Navedeno proširenje predstavlja značajnu mjeru potpore obiteljima s djecom, a za očekivati je da će doplatak koristiti oko 50% novih korisnika doplatka za djecu za približno do 150 000 djece po stupanju na snagu ovog Zakona.
Usklađivanjem odredbe o dobnoj granici za ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu nastoji se omogućiti korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina te time ostvarivanje prava na doplatak za djecu uskladiti sa propisima iz područja obrazovanja.
S obzirom na navedeno socijalni učinak je procijenjen kao veliki.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
Provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu nije utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je kao tijelo nadležno za provođenje MSP testa, sukladno odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) dana 8. ožujka 2018. godine iskazalo suglasnost sa iskazanom procjenom učinaka (KLASA: 011-01/17-01/65, URBROJ: 526-12-01/2-18-355).
Moguće opcije javnih politika
Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.
Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.
Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.
Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.
Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.
OPCIJE ZA MSP TEST
4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«
4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«
4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«
4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«
Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
Opcija 2.
Opcija 3.
Opcija 4.
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
S obzirom da se navedenim propisom ne uređuju nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije nema potrebe za provođenje SCM metodologije.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa biti će dostavljen na mišljenje tijelima u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa.
Ministarstvo kao stručni nositelj propisa osnovalo je Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu u sastavu predstavnika resornih ministarstava (Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo financija) i institucija (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Institut za javne financije, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu).
U okviru Vijeća za demografsku revitalizaciju koje je osnovala Vlada Republike Hrvatske u svrhu praćenja i koordinacije provedbe mjera demografske politike iz Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. kao i davanja preporuka zakonskih rješenja za provedbu mjera demografske politike, predstavljena je mjera donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dječjem doplatku i to na 3. i 4. sjednici Vijeća (održanoj dana 13. studenog 2017. i 20. veljače 2018. godine), nakon kojih je je ministrica Nada Murganić, predmetnu mjeru javno izložila.
U okviru pripreme mjera i aktivnosti za izradu Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu razmatrana je mjera unaprjeđenja obiteljskih naknada kroz povećanje dohodovnog cenzusa kao uvjeta pri ostvarenju prava na doplatak za djecu, koju su podržali predstavnici socijalnih partnera i to: predstavnici sindikalnih središnjica (Matica hrvatskih sindikata, Nezavisni hrvatski sindikati, Hrvatska udruga radničkih sindikata) te Hrvatska udruga poslodavaca) dok je uz načelno podržavanje podizanja dohodovnog cenzusa određene primjedbe iznio Savez samostalnih sindikata Hrvatske.
OPTIMALNO RJEŠENJE
-
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Predmetni Zakon predviđa se donijeti do kraja II kvartala 2018. godine, a očekivano stupanje na snagu Zakona je 1. srpnja 2018. godine. Za nadzor nad zakonitošću rada Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u poslovima provedbe doplatka za djecu zaduženo je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Vremenski okvir postizanja ishoda odnosno promjena moguće je procijeniti nakon godinu dana od stupanja na snagu Zakona, na temelju pokazatelja koji se temelje na povećanju broja korisnika doplatka za djecu i pronatalitetnog dodatka te broja djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak, dok se učinak promjena u odnosu ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom može manifestirati u dugoročnom roku.
PRILOZI
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
MINISTRICA
Nada Murganić
Datum: 6. travnja 2018.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku