1.1.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

1.2.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

Da

Naziv akta: Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020.

Opis mjere: 3.2. Turizam

Naziv akta: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine

Opis mjere:

Mjera 8.-  Nacionalni program razvoja malih obiteljskih hotela.

U cilju prerastanja dijela obiteljskog smještaja u male obiteljske hotele, pansione i difuzne hotele, te obogaćivanja ukupne smještajne ponude, ali i poticanja poduzetničke aktivnosti domaćeg stanovništva i samozapošljavanja u turizmu, potrebno je sadržajno osmisliti, a potom i implementirati program razvoja malog obiteljskog hotelijerstva.

Mjera 9.- Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja

Kapaciteti obiteljskog smještaja (kućanstava) čine gotovo 50% raspoloživog, statistički registriranog smještajnog kapaciteta Hrvatske. Obiteljski smještaj (kućanstva) još uvijek ne predstavlja homogenu kategoriju, već se radi o smještaju različite kvalitativne razine u vlasništvu osoba različitog stupnja osposobljenosti za pružanje turističko-ugostiteljskih usluga.

U cilju efikasnije komercijalizacije kapaciteta obiteljskog smještaja (kućanstava) te povećavanja njegovih operativnih učinaka potrebno je, uz nadopunu kriterija za kategoriziranje, razraditi kriterije izvrsnosti i kvalitete usluživanja prema pojedinim pojavnim oblicima smještaja u kućanstvima te inicirati njihovu primjenu kroz cjelovit program edukacije pružatelja usluga obiteljskog smještaja.

Mjera se odnosi na aktivnosti, nositelje i rokove provedbe usmjerene na: a) stvaranje primjerenijeg i poticajnijeg institucionalnog okruženja za unapređenje kvalitete smještaja u domaćinstvima, uključujući i fleksibilno utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta u skladu s relevantnim konkurentskim okruženjem; b) podizanje razine znanja i stručnih vještina za uspješno vođenje poslovanja; c) uspostavljanje primjerenog i na objektiviziranim kriterijima zasnovanog sustava financijskih i/ili fiskalnih poticaja za podizanje kvalitete smještaja te, eventualno, transformaciju u obiteljske hotele, pansione i difuzne hotele.

Učinkovita provedba nacionalnog programa podrazumijeva nadogradnju postojeće regulative vezane uz razvrstavanje, kategorizaciju te kriterije kvalitete usluga u domaćinstvima.

1.3.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

Ne

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

1. Nacrt prijedloga zakona potrebno je uputi u proceduru Vlade Republike Hrvatske iz slijedećih razloga i potreba:

Ocjenjuje se da je važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 85/15 i 121/16)  u nekim dijelovima nedorečen odnosno ograničavajući za razvoj ugostiteljstva, kao značajnog čimbenika jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma, i to poglavito iz slijedećih razloga:

- ne sadrži obvezu iznajmljivača koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine sukladno tada važećem Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, usklađenja uvjeta i kategorije objekata sukladno sada važećem istoimenom Pravilniku; naime, uvjeti i kategorije (standardi) objekta prema ranijem Pravilniku bili su blaži u odnosu na sadašnje, prema kojima je podignut potreban standard odnosno uvjeti za kategorije takvih objekata; ocjenjuje se da su sada ostali iznajmljivači stavljeni u neravnopravni položaj, da se potrošači dovode u zabludu, na štetu njihovih prava na jednaku uslugu u objektima iste oznake kategorije (zvjezdice); također usklađivanje s novim standardima bilo bi od značaja za podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda ugostiteljske usluge; ocjenjuje se da je iznajmljivača koji su ishodili rješenja do 1. rujna 2007. godine oko 20.000;  

- mogućnost da mogu pod uvjetima za ugostitelja obavljati ugostiteljsku djelatnost dana je samo zdravstvenim ustanovama – specijalnim bolnicama i lječilištima, što se ocjenjuje ograničavajuće za razvoj zdravstvenog turizma;

- ne propisuju se objekti za robinzonski turizam kao posebna vrsta ugostiteljskog objekta u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, već se mogućnost pružanja takvih usluga omogućuje kroz jednu od vrsta objekta, Kamp odmorište - robinzonski smještaj, koje su uređene podzakonskim propisima; takvo rješenje ocjenjuje se neodgovarajućim i nedostatnim za razvoj tog novog, na tržištu prepoznatog oblika turizma, u kojem se gostima pružaju usluge smještaja pod neuobičajenim okolnostima i uvjetima;

- ne propisuju se posebni standardi za objekte u domaćinstvu i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, već samo za pojedine vrste ugostiteljskih objekata iz skupina »Hoteli«, »Kampovi«, »Ostali ugostiteljski objekti za smještaj«, »Restorani« i »Barovi«, što je ograničavajuće za povećanje raznolikosti ugostiteljske ponude smještaja ovisno o prepoznatim interesima gostiju;

- propisuje se da iznajmljivač može uz uslugu smještaja pružati svojim gostima uslugu doručka, ali i polupansiona i punog pansiona, što ih čini nelojalnom konkurencijom ugostiteljima (trgovačkim društvima i obrtnicima) i to prvenstveno onima koji posluju u hotelima s manjim smještajnim kapacitetima (malim obiteljskim hotelima); b roj  iznajmljivača je već sada prešao 90.000, s tendencijom daljnjeg rasta, i to u objektima koji ukupno najčešće već dostižu maksimalni dozvoljeni kapacitet (smještaj u sobi, apartmanu i kući za odmor do najviše deset soba, odnosno 20 kreveta, u koji broj se ne ubrajaju pomoćni kreveti, te smještaj u kampu i/ili kamp-odmorištu, s ukupno najviše deset smještajnih jedinica, odnosno za 30 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina); navedene usluge iznajmljivači pružaju na način i na nivou restoranskih i hotelskih usluga ; ugostitelji pružaju iste ugostiteljske usluge kao i iznajmljivači, ali moraju ispuniti strože uvjete vezano uz uređenje i opremu objekta u kojem se usluge pružaju (recepcije, liftovi, signalizacija za invalidne osobe, gabariti soba i sl.), zaštitu potrošača, osiguranje gostiju od posljedica nesretnog slučaja, zapošljavanje radnika, zaštite autorskih prava, plaćanje boravišne pristojbe, članarine turističkoj zajednici, nadzor nad njima vrši više inspekcija (zdravstvena, sanitarna, zaštite na radu, inspekcija rada i dr.), vođenje financijskih knjiga,  e imaju veće porezne obveze (porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost - 13%, odnosno 25%); iznajmljivači plaćaju godišnji paušalni porez, npr. u najvišem razredu 300,00 kuna po krevetu, što za 20 kreveta za  cijelu turističku godinu iznosi 6.000,00 kuna, te u pravilu paušalnu boravišnu pristojbu, također u najvišem razredu 300,00 kuna po krevetu godišnje, što također za 20 kreveta iznosi ukupno 6.000,00 kuna godišnje, te u većini nisu obveznici plaćanja poreza na dodanu vrijednost; s obzirom na ciljeve Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, između kojih je smanjenje privatnog smještaja (prema posljednjim podacima 61%) u odnosu na hotelski (prema posljednjim podacima 16%), potrebno je osigurati uvjete za ostvarenje toga cilja, te potaknuti razvoj malih obiteljskih hotela; iznajmljivači koji posluju u manjem smještajnom kapacitetu od maksimalno dozvoljenog u najvećem broju ne pružaju usluge polupansiona ili punog pansiona, pa čak niti usluge doručka; procjenjuje se da usluge polupansiona ili punog pansiona pružaju iznajmljivači koji etažiranjem objekta ishode rješenja o pružanju ugostiteljskih usluga na više članova obitelji, te na taj način u jednoj građevinskom objektu imaju veći kapacitet smještaja, što u naravi može izgledati kao manji hotel, kojeg kao takvog i reklamiraju na tržištu, te takvim iznajmljivačima osnivanje trgovačkog društva ili obrta neće predstavljati veće financijsko opterećenje, a imaju nekoliko mogućnosti odabira daljnjeg načina poslovanja: prvo, da odustanu od pružanja usluge polupansiona ili punog pansiona, drugo, da nastave pružati usluge polupansiona ili punog pansiona osnivanjem trgovačkog društva ili obrta i treće, da svoje prostore daju u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi-obrtniku koji bi u tom prostoru uz ishođenje odgovarajućih rješenja za vrstu ugostiteljskog objekta obavljali ugostiteljsku djelatnost kao ugostitelji, u kojima bi se ugostiteljske usluge prehrane mogli koristiti i gosti iznajmljivača;

- smještaj sezonskih i terenskih radnika smatra se ugostiteljskom uslugom, te osiguranje smještaja takvih radnika predstavlja problem za poslodavce; u ugostiteljstvu, ali i u drugim djelatnostima, kao što je npr. graditeljstvo, koriste se sezonski radnici i radnici za rad na terenu van njihovog mjesta prebivališta; samo u ugostiteljstvu, i to u sedam primorskih županija, ima ukupno 742 hotela, aparthotela, turističkih naselja i kampova, koji pretežito tijekom glavne sezone zapošljavaju sezonske radnike; isto tako ugostiteljskom uslugom smatra se i smještaj koji za svoje članove i članove međunarodnih glazbenih udruga u objektima Međunarodnog kulturnog centra u Grožnjanu organizira Hrvatska glazbena mladež; stoga se ocjenjuje opravdanim dopuniti Zakon na način da se propiše da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na osiguravanje smještaja za sezonske i terenske radnike u objektima njihovog poslodavca, te  da se ugostiteljskom djelatnošću neće smatrati organiziranje smještaja za sudionike domaćih ili međunarodnih umjetničkih programa kojeg u vlastitim objektima organiziraju ustanove kulture, udruge i druge organizacije u kulturi, uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za kulturu;

- propisuje se da se boravak više od 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji sukladno posebnom propisu kojim se propisuje obveza plaćanja boravišne pristojbe, u stanovima, apartmanima i kućama za odmor, u turističkim mjestima od 15. lipnja do 15. rujna, smatra  pružanjem ugostiteljskih usluga u domaćinstvu; navedena presumpcija nije dala očekivane rezultate, jer građani, vlasnici navedenih nekretnina, nisu prijavljivali više od 15 osoba, pa niti članova uže obitelji, koji su boravili kod njih, osim možda u nekoliko sporadičnih slučajeva, kako se ne bi na njih primijenila navedena odredba Zakona; zbog mogućeg neprijavljivanja svih osoba koje su kod njih boravile bez naplate usluge, imalo je za posljedicu i neplaćanje boravišne pristojbe za te osobe; ocjenjuje se da se nadzor nad prijavom gostiju i naplatom boravišne pristojbe treba osigurati na ostale zakonom propisane načine; a postavlja se i pitanje opravdanosti odredbe vezano uz zaštitu prava vlasništva;

- nemogućnosti da nadzirana osoba otkloni nepravilnosti i nedostatke bez sankcioniranja, jer takva mogućnost nije propisana; takva mogućnost se ocjenjuje racionalnom i prihvatljivom u slučajevima kada se utvrđene nepravilnosti i nedostaci mogu otkloniti već tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno do donošenja rješenja ili kada nadzirana osoba postupi po izvršnom rješenju inspektora ili kad nadzirana osoba preuzme odgovornost da će u određenom roku nakon što je utvrđen prekršaj otkloniti utvrđene nepravilnosti i nedostatke; ocjenjuje se da sankcioniranje i najmanjeg prekršaja stvara nepotrebne prepreke za pružatelje usluga u turizmu, te da bi samo upozorenje, bez podnošenja optužnog prijedloga, odnosno izdavanja prekršajnog naloga, ili naplate kazne na mjestu izvršenja prekršaja, bilo dostatno da se isprave nepravilnosti i nedostaci, jer bi to trebao biti osnovni cilj provođenja inspekcijskog nadzora, a ne kažnjavanje; Prekršajnim zakonom (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17) uvedeno je ublažavanje postupanja inspekcije prema pružateljima usluga počiniteljima prekršaja primjenom načela oportuniteta, pa tako u članku 109.b stavku 2. toga Zakona daje se mogućnost ovlaštenom tužitelju da primjeni načelo oportuniteta kao dvostruko uvjetovano i to preuzimanjem određenih obveza od strane počinitelja i pod pretpostavkom da nije počinitelj istog prekršaja, te putem propisivanja primjene iznimki od podnošenja prekršajnog naloga i optužnog prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka.

2. Ishodi odnosno promjene  koje se očekuju u području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona:

- ocjenjuje se da izmjene Zakona mogu imati učinak na 20.000 iznajmljivača koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine odnosno prije stupanja na snagu Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu („Narodne novine“, broj 88/07) ili temeljem rješenja izdanog povodom zahtjeva podnesenog prije 1. rujna 2007.,  a vezano za potrebe usklađivanja standarda njihovih objekata sa sada važećim Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu. Usklađivanje standarda propisuje se kao mogućnost, a ne obveza za iznajmljivače, jer se iznajmljivačima koji neće htjeti podnijeti zahtjev za usklađivanje, iz razloga što nemaju ili ne žele uložiti dodatna sredstva u uređenje objekta radi podizanja standarda, ili sam objekt možda nema prostornih mogućnosti za podizanje standarda (npr. prostor za dodatne sanitarije kako bi se zadovoljio uvjet da svaka soba ima svoje) omogućuje nastavak pružanja ugostiteljskih usluga bez prava na korištenje oznake za kategorije (zvjezdice), bez dodatnog troška kako za ulaganja u objekte, tako i za ishođenje novog rješenja . Predloženo usklađivanje nije u suprotnosti s već ustaljenim standardima na tržištu, ne nameću se nova pravila jer traženi standardi vrijede još od 2007. godine, a čak je tim Pravilnikom za sve kategorije svih vrsta apartmana smanjena potrebna kvadratura u odnosu na Pravilnik iz 1995. godine .

Predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ovim iznajmljivačima je ostavljen za usklađenje odnosno za podnošenje urednog zahtjeva za izdavanje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu sukladno odredbama ovoga Zakona i Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu („Narodne novine“, br. 9/16, 54/16, 61/16 i 69/17), rok od: dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona, ako su rješenje o odobrenju ishodili do 31. prosinca 2000. godine, tri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona, ako su rješenje o odobrenju ishodili u razdoblju od 1. siječnja 2001. godine do 31. prosinca 2004. godine, i četiri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona, ako su rješenje o odobrenju ishodili nakon 31. prosinca 2004. godine, s time da oni iznajmljivači koji u navedenim rokovima ne podnesu zahtjev za izdavanje navedenog rješenja , nastavljaju pružati ugostiteljske usluge, ali gube pravo isticati oznaku za kategoriju (zvjezdice) na objektu u kojem pružaju ugostiteljske usluge i u promidžbenim materijalima. Dakle, propisano usklađivanje nije za navedene iznajmljivače obvezno nego je dano kao mogućnost ukoliko žele i dalje pružati ugostiteljske usluga s pravom isticanja oznake za kategoriju (zvjezdice) na objektu u kojem pružaju ugostiteljske usluge, a ako ne iskoriste tu mogućnost usklađivanja, mogu nastaviti pružati ugostiteljske usluge, ali gube pravo isticati oznaku za kategoriju (zvjezdice) na objektu u kojem pružaju ugostiteljske usluge i u promidžbenim materijalima;

- poboljšanje strukture i kvalitete smještajnih objekata u domaćinstvu i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu nadopunom kriterija za kategoriziranje uključujući i fleksibilno utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta u skladu s relevantnim konkurentskim okruženjem s ciljem poticanja njihove transformacije u obiteljske male hotele, pansione i difuzne hotele u svrhu povećanja raznolikosti ugostiteljske ponude smještaja;

- davanje mogućnosti obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pored specijalnim bolnicama i lječilištima, i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstvenim radnicima koji samostalno obavljaju privatnu praksu, sukladno posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita; davanje mogućnosti  pružateljima usluga socijalne skrbi da u svojim poslovnim prostorijama i prostorima pružaju  ugostiteljske usluge pripreme i usluživanja napitaka, pića, slastica i slično, a pod uvjetima propisanim za ugostitelje;

- efikasnija komercijalizacija kapaciteta obiteljskog smještaja (domaćinstva) i poljoprivrednog gospodarstva te povećavanja njegovih operativnih učinaka putem pružanja nove usluge smještaja u objektima za robinzonski turizam;

- uređenje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na način da iznajmljivač može uz uslugu smještaja pružati svojim gostima samo uslugu doručka, a ne i polupansiona i pansiona, čime bi se doprinijelo da iznajmljivači koji sada pružaju i usluge polupansiona ili pansiona i svoje su objekte opremili za pružanje takvih usluga, nastave obavljati djelatnost kao ugostitelji, osnivanjem trgovačkih društava ili obrta, čime bi se omjer iznajmljivača i hotelijera izmijenio u korist hotelijera a što je i jedan od ciljeva Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine;

- otklanjanje prepreka za poslovanje poduzetnika u pogledu korištenja svojih prostorija za smještaj svojih sezonskih i terenskih radnika radi obavljanja poslova na način da se na takav smještaj neće primjenjivati odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, odnosno da se takav smještaj ne smatra pružanjem ugostiteljske usluge smještaja kako isto ne bi bila prepreka i trošak u poslovanju gospodarskih subjekata/poduzetnika;

- kroz primjenu načela oportuniteta iz Prekršajnog zakona, olakšati poslovanje gospodarskih subjekata te rasteretiti prekršajne sudove u onim slučajevima kada nadzirana osoba otkloni nepravilnosti tijekom inspekcijskog nadzora ili u određenom roku nakon provedenog nadzora. Ovom mjerom cilj je postizanje poštivanja propisa od strane gospodarskih subjekata kroz otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, te istodobno smanjenje procesuiranja u slučajevima u kojima utvrđene povrede nemaju obilježja težih prekršaja.

3.Ciljevi koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona:

Kontinuirano povećanje udjela hotela u ukupnom smještajnom kapacitetu te podizanje kvalitete smještaja u domaćinstvu uz opadanje njihovih udjela u ukupnom smještajnom kapacitetu; usporavanje širenja obiteljskog smještaja (smještaja u domaćinstva), podizanje ukupne razine kvalitete i pretvaranje dijela kapaciteta u domaćinstvu u obiteljske male hotele, pansione i difuzne hotele. U kvantitativnom iskazu, smještajni kapacitet domaćinstava trebao bi ostati približno na razini iz 2012. godine sukladno Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine.

Podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda objekata u kojim se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, ravnopravan položaj iznajmljivača i ugostitelja na tržištu, veća zaštita potrošača zbog ujednačavanja standarda objekta iznajmljivača, te time i manje prigovora prema iznajmljivačima i zakonodavcu.

Podizanje konkurentnosti Hrvatske kao turističke destinacije iskorakom u kvaliteti ponude svih vrsta smještaja, a ponajviše hotelskom, domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Omogućavanje vlasnicima nekretnina slobodno nekomercijalno korištenje njihovih nekretnina, rasterećenje zakona od odredbi koji su se pokazale neprimjenjivim u praksi,

Olakšano poslovanje poduzetnika i smanjenje troškova poslovanja vezano uz smještaj sezonskih i terenskih radnika.

Učinkovita primjena prekršajnih odredbi radi preciznijeg izričaja, a sve u cilju jačanja ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma. Kroz primjenu načela oportuniteta iz Prekršajnog zakona, olakšati poslovanje gospodarskih subjekata te rasteretiti prekršajne sudove u onim slučajevima kada nadzirana osoba otkloni nepravilnosti tijekom inspekcijskog nadzora ili u određenom roku nakon provedenog nadzora. Ovom mjerom cilj je postizanje poštivanja propisa od strane gospodarskih subjekata kroz otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, te istodobno smanjenje procesuiranja u slučajevima u kojima utvrđene povrede nemaju obilježja težih prekršaja.

4. Posljedice koje se očekuju očekuju ako se nacrt prijedloga zakona ne uputi u proceduru Vlade Republike Hrvatske na donošenje:

Navedena materija se ne može riješiti na drugi način, tj. može se riješiti samo donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Neupućivanje nacrta prijedloga Zakona u proceduru Vlade Republike Hrvatske na donošenje imalo bi za posljedicu neprovođenje ciljeva  i mjera zacrtanih Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i to mjere 8.

Nacionalni program razvoja malih obiteljskih hotela,  koja ima za cilj prerastanje dijela obiteljskog smještaja u male obiteljske hotele, pansione i difuzne hotele, te obogaćivanja ukupne smještajne ponude, kao i mjere 9. Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja koja ima za cilj efikasniju komercijalizaciju kapaciteta obiteljskog smještaja (domaćinstava) koji čine gotovo 50% raspoloživog, statistički registriranog smještajnog kapaciteta Hrvatske, te povećavanja njegovih operativnih učinaka uključujući i fleksibilno utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta za vrstu i uvjeta za kategoriju u skladu s relevantnim konkurentskim okruženjem.

.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka

Predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti osigurava se podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda objekata u kojim se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, ravnopravan položaj iznajmljivača na tržištu, veća zaštita potrošača zbog ujednačavanja standarda objekta iznajmljivača, te time i manje prigovora prema iznajmljivačima i zakonodavcu, rasterećenje zakona od odredbi koji su se pokazale neprimjenjivim u praksi, olakšava se poslovanje poduzetnika i smanjenje troškova  poslovanja vezano uz smještaj sezonskih i terenskih radnika, a sve u cilju jačanja ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma. Mikro i malim poduzetnicima/građanima koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima omogućuje se pružanje usluge smještaja u objektima za robinzonski turizam te podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda njihovih smještajnih objekata. Ocjenjuje se da izmjene Zakona mogu imati učinak na 20.000 iznajmljivača koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine a vezano za potrebe usklađivanja standarda njihovih objekata sa sada važećim Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu. No, predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ovim iznajmljivačima je ostavljen za usklađenje odnosno za podnošenje urednog zahtjeva za izdavanje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu sukladno odredbama ovoga Zakona i Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu („Narodne novine“, br. 9/16, 54/16, 61/16 i 69/17), rok od: dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona, ako su rješenje o odobrenju ishodili do 31. prosinca 2000. godine, tri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona, ako su rješenje o odobrenju ishodili u razdoblju od 1. siječnja 2001. godine do 31. prosinca 2004. godine, i četiri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona, ako su rješenje o odobrenju ishodili nakon 31. prosinca 2004. godine, s time da oni iznajmljivači koji u navedenim rokovima ne podnesu zahtjev za izdavanje navedenog rješenja , nastavljaju pružati ugostiteljske usluge, ali gube pravo isticati oznaku za kategoriju (zvjezdice) na objektu u kojem pružaju ugostiteljske usluge i u promidžbenim materijalima. Dakle, propisano usklađivanje nije za navedene iznajmljivače obvezno nego je dano kao mogućnost ukoliko žele i dalje pružati ugostiteljske usluga s pravom isticanja oznake za kategoriju (zvjezdice) na objektu u kojem pružaju ugostiteljske usluge, a ako ne iskoriste tu mogućnost usklađivanja, mogu nastaviti pružati ugostiteljske usluge, ali gube pravo isticati oznaku za kategoriju (zvjezdice) na objektu u kojem pružaju ugostiteljske usluge i u promidžbenim materijalima.

Uz predložena normativna rješenja za ostvarenje ishoda i ciljeva koji se namjeravaju postići ovim Zakonom predviđa se i podupiruća ekonomska mjera otvaranja kreditnih linija HBOR-a u suradnji s poslovnim bankama, za unapređenje kvalitete smještaja u objektima u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu te se i time namjerava povećati sudjelovanje  iznajmljivača u podizanju kategorije i standarda njihovih smještajnih objekata uključujući njihovu transformaciju u obiteljske male hotele, pansione i difuzne hotele u svrhu povećanja raznolikosti gostiteljske ponude smještaja.

3.2.

Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.4.

Analiza učinaka na rad i tržište rada

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.5.

Analiza učinaka na zaštitu okoliša

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.6.

Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

4.1.

Moguće opcije javnih politika

Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.

Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.

Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.

Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.

Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.

OPCIJE ZA MSP TEST

4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«

Ova opcija se ne može razmatrati.

4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«

Nenormativno rješenje nije moguća opcija.

. 4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati normativnu aktivnost A«

Kao prijedlog normativnog rješenja uzima se u obzir donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati normativnu aktivnost B«

Kao prijedlog normativnog rješenja uzima se u obzir donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Potrebno je kratko i sažeto prezentirati ukupne rezultate provedenog postupka procjene učinaka. Potrebno je dati analizu koristi i troškova nacrta prijedloga zakona, imajući u vidu rezultate analize i provedeno savjetovanje. Na temelju svega izloženog u postupku procjene učinaka propisa sažeto predložite optimalno normativno rješenje koje dovodi do rješenja za utvrđeni problem tako što donosi najviše ukupnih koristi u odnosu na ukupne troškove.

Vremenski okvir za postizanja očekivanih ishoda je od dvije do pet godina od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti u kojem razdoblju se očekuje poboljšanje strukture i kvalitete smještajnih objekata u domaćinstvu  zbog njihovog usklađivanja s odredbama ovoga Zakona i Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu („Narodne novine“, br. 9/16, 54/16, 61/16 i 69/17).

U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga

Potpis: Gari Cappelli

Datum:16. travnja 2018.

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.