MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 05/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a)ocjena stanja
Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost po prvi puta je uređena Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11). Tim se Zakonom uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Stupanjem na snagu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj: 158/03, 198/03, 138/06 i 45/11), te Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj: 82/15), pokazala se potreba intervencije u odredbe Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti radi usklađivanja s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija u dijelu propisivanja uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacije djelatnosti kao regulirane profesije, kao i u dijelu javnih ovlasti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, koja bi trebala, kao nadležno tijelo provoditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama.
Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti propisuje da je jedan od općih uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti i “završen diplomski/preddiplomski sveučilišni studij Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Republici Hrvatskoj ili nostrificirana diploma inozemnog fakulteta…“.
Priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija u svrhu zapošljavanja (stručno priznanje) ili nastavka obrazovanja (akademsko priznanje) u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj: 158/03, 198/03, 138/06 i 45/11). Odredbe Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, potrebno je uskladiti s navedenim propisom.
Sukladno odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija potrebno je Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora dati javnu ovlast za vođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama.
U skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva (kojega je Vlada Republike Hrvatske donijela u siječnju 2017. godine) obvezu provjere stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, radi obnavljanja odobrenja magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, potrebno je ukinuti.
U cilju poboljšanja stručnosti osoba koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost te izvršavanja obveze trajnog stručnog usavršavanja, potrebno je proširiti odredbe Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koje se odnose na uvjete pod kojima magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestaje pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
b)osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom
Zakonom o izmjenama i dopunama uređuju se uvjeti i način obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
Umjesto dosadašnjeg jezičnog termina „nostrificirana diploma inozemnog fakulteta…“ uvodi se „priznata inozemna stručna kvalifikacija“, čime se usklađuje sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora daje se javna ovlast za vođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija kao nadležnom tijelu, osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama.
Jasnije se propisuju uvjeti za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, a koji su također i osnovni uvjet za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
U svrhu usklađivanja s odredbama Zakona o uslugama („Narodne novine“ broj80/11) i Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, a radi smanjenja administrativnog opterećenja osoba koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, brišu se odredbe obveznog udruživanja u Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora i obveza provjere stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, radi obnavljanja odobrenja magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
Također, temeljem Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu, koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2018., provodi se liberalizacija tržišta usluga s ciljem da se, između ostalog, uklone regulatorna ograničenja cijena te se iz tog razloga odredbe o određivanju najniže cijene brišu.
c)posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora daju se javne ovlasti za vođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU PREDLOŽENOGA ZAKONA
Sredstva za provođenje ovog zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 102 - Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu na Aktivnosti A792007 – Administracija i upravljanje.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst prijedloga Zakona s obrazloženjem
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI
Članak 1.
U Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11) u članku 3. stavak 2. mijenja se i glasi:
„Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima i magistar edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika i/ili odgojitelja/učitelja u predškolskim i školskim ustanovama uz uvjet polaganja stručnog ispita sukladno propisima iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.“
Članak 2.
Članak 4. mijenja se i glasi:
„Uvjeti za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora jesu:
– završen diplomski/preddiplomski sveučilišni studij Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Republici Hrvatskoj ili priznata inozemna stručna kvalifikacija
– položen stručni ispit ili državni stručni ispit ili više od 20 godina radnog staža u struci
– državljanstvo Republike Hrvatske odnosno državljanstvo države članice Europske unije ili države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru
– znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu.
Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 3. stranci mogu obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.
Državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske usluge i položiti stručni ispit sukladno propisima Republike Hrvatske.
O zahtjevu za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije iz stavka 1. podstavka 1. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora odlučuje rješenjem.
Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija iz stavka 1. podstavka 1. ovog članka propisuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
Članak 3.
U članku 5. točki 5. iza riječi: “djelatnosti“ točka se zamjenjuje zarezom.
Iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi:
„ 6. ne ispunjava obvezu trajnog usavršavanja iz članka 8. ovoga Zakona.“
Članak 4.
U članku 7. stavci 2. i 3. brišu se.
Članak 5.
U članku 9. stavak 2. mijenja se i glasi:
„Pripravnički staž magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije traje godinu dana i obavlja se u svim ustanovama u kojima se obavlja edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost“.
Članak 6.
U članku 11. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6.:
Osobe iz stavka 1. ovoga članka, sa sjedištem u drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, mogu trajno obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj ako se upišu u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka, sa sjedištem u drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, može obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez obveze registracije sjedišta i upisa psihoterapeutske djelatnosti u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o uslugama.
Članak 7.
U članku 12. stavku 2. riječ: „Ministarstvu“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora“.
U stavku 3. riječ: „Ministar“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora“.
Iza stavka 7. dodaju se stavci 8., 9. i 10.:
Za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti može se osnovati trgovačko društvo ili obrt.
Edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnosti u trgovačkom društvu ili obrtu obavlja magistar edukacijske rehabilitacije koji ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
Zahtjev za obavljanje privatne prakse u trgovačkom društvu ili obrtu podnosi se Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja rješenjem izdaje odobrenje za rad nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 8.
U članku 13. stavku 5. riječ: „Ministar“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora“.
Članak 9.
U članku 14. stavku 1. podstavku 3. riječ: „ministra“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora“.
Članak 10.
U članku 15. stavku 1. riječ: „ministar“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora“.
Članak 11.
U članku 16. stavku 2. riječ: „ministar“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora“.
Članak 12.
U članku 17. stavku 1. riječ: „Ministar“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora“.
U stavku 2. riječ: „Ministar“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora“.
U stavku 2. točki 2. riječ: „ministra“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora“.
Članak 13.
Članak 18. briše se
Članak 14.
U članku 20. stavak 3. briše se.
Članak 15.
U članku 22. stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4.
Članak 16.
U članku 23. stavku 1. podstavku 4. iza riječi: „rehabilitacije“ na kraju rečenice točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi:
„osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama“.
Iza podstavka 4. dodaju se podstavci 5. i 6. koji glase:
„- vodi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama,
- vodi postupak za odobravanje obavljanja, privremene obustave i prestanka obavljanja privatne prakse.“
Članak 17.
U članku 33. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„Nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja provodi se u skladu s propisima iz sustava odgoja i obrazovanja koje donosi ministar nadležan za obrazovanje.“
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 18.
Komora je dužna uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 19.
Postupci koji su u tijeku, a nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11).
Članak 20.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Odredbom se propisuje da pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima i magistar edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika i/ili odgojitelja/učitelja u predškolskim i školskim ustanovama uz uvjet polaganja stručnog ispita sukladno propisima iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.
Uz članak 2.
Odredbom se propisuju uvjeti za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, koji do sada nisu bili jasno definirani, a koji su također i osnovni uvjet za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
Uz članak 3.
Odredbom se naglašava obveza trajnog stručnog usavršavanja.
Uz članak 4.
Odredbom se, u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo.
Uz članak 5.
Odredbom se određuje obavljanje pripravničkog staža magistra edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije u svim ustanovama u kojima se obavlja edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost.
Uz članak 6.
Odredbom se regulira privremeno i povremeno odnosno trajno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti za pružatelje usluga s teritorija Europskog gospodarskog prostora u skladu sa Zakonom o uslugama („Narodne novine“ broj 80/11) koji predstavlja horizontalni zakon u području pružanja usluga u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 7.
Odredbom se određuje da je Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora tijelo nadležno za provođenje kontrole i nadzora nad obavljanjem privatne prakse.
Uz članak 8.
Odredbom se propisuje da Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora rješenjem odlučuje o privremenoj obustavi rada magistra edukacijske rehabilitacije koji obavlja privatnu praksu.
Uz članak 9.
Odredbom se propisuje da pravo na obavljanje privatne prakse prestaje rješenjem Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora.
Uz članak 10.
Odredbom se propisuje da o prestanku obavljanja privatne prakse odjavom, rješenjem odlučuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora.
Uz članak 11.
Odredbom se propisuje da o prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona, rješenjem odlučuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora.
Uz članak 12.
Odredbom se propisuje da o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse odlučuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora.
Uz članak 13.
Odredbom se propisuje brisanje odredbe o određivanju najniže cijene u svrhu provođenja liberalizacije tržišta temeljem Nacionalnog programa reformi za 2018. godinukoji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2018.
Uz članak 14.
Odredbom o brisanju dosadašnjeg stavka 3. članka 20. štiti se obveza čuvanja profesionalne tajne koje područje je već uređeno posebnim propisima.
Uz članak 15.
Odredbom se, u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo.
Uz članak 16.
Odredbom se, u skladu sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, kao strukovnoj organizaciji, daje javna ovlast za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacijaosim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama i javna ovlast za odlučivanje u postupcima odobravanja obavljanja privatne prakse, njezine privremene obustave i prestanka.
Uz članak 17.
Odredbom se propisuje da se nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja provodi u skladu s propisima iz sustava odgoja i obrazovanja koje donosi ministar nadležan za obrazovanje.
Uz članak 18.
Odredbom se uređuju prijelazne odredbe ovog Zakona.
Uz članak 19.
Odredbom se uređuju prijelazne odredbe ovog Zakona.
Uz članak 20.
Odredbom se određuje objava i stupanje na snagu ovog Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 3.
Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad (licencija).
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje.
Sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije imaju pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti samo pod nadzorom magistra edukacijske rehabilitacije.
Članak 4.
Opći uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti jesu:
– završen diplomski/preddiplomski sveučilišni studij Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Republici Hrvatskoj ili nostrificirana diploma inozemnog fakulteta,
– položen stručni ispit,
– državljanstvo Republike Hrvatske,
– znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu,
– upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora,
– odobrenje za samostalan rad (licencija).
Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, stranci mogu obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.
Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora u postupku davanja odobrenja za samostalan rad.
Državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske usluge i položiti stručni ispit sukladno propisima Republike Hrvatske.
Članak 5.
Magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestaje pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako:
1. izgubi hrvatsko državljanstvo,
2. izgubi poslovnu sposobnost,
3. postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti,
4. mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti,
5. je disciplinskom kaznom tijela Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora izgubio pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
Članak 7.
Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije imaju pravo i obvezu stručnog usavršavanja, stalnim obnavljanjem stečenih znanja i usvajanjem novih znanja i vještina, u skladu s najnovijim dostignućima i saznanjima iz područja edukacijske rehabilitacije.
Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije obvezni su svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora radi obnavljanja odobrenja za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
Uvjete za obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije propisuje općim aktom Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora.
Članak 9.
Nakon završenog obrazovanja magistri edukacijske rehabilitacije, odnosno sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije obvezni su osposobiti se za samostalan rad.
Pripravnički staž magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije traje godinu dana, te se obavlja u zdravstvenim ustanovama, ustanovama za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju, osnovnim školama, predškolskim ustanovama, domovima socijalne skrbi i drugim pravnim osobama koje pružaju edukacijsko-rehabilitacijske usluge.
Pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka koje pružaju edukacijsko-rehabilitacijske usluge obvezne su primati magistre edukacijske rehabilitacije, odnosno sveučilišne prvostupnike edukacijske rehabilitacije na pripravnički staž prema mjerilima koje će pravilnikom uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora utvrditi ministar nadležan za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: ministar).
Pripravnički staž može se obavljati kod magistra edukacijske rehabilitacije koji obavlja privatnu praksu, koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci te kojeg je za to ovlastio ministar.
Nakon obavljenog pripravničkog staža magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije polažu stručni ispit pred povjerenstvom ministarstva nadležnog za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), ili u drugoj djelatnosti gdje je obavljen pripravnički staž.
Uvjeti za obavljanje pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita odnose se i na strance i državljane država članica Europske unije.
Sadržaj i način provođenja pripravničkog staža, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora pravilnikom propisuje ministar.
Članak 11.
Magistar edukacijske rehabilitacije, odnosno sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije može obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u radnom odnosu ili u privatnoj praksi.
Magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije u radnom odnosu obavljaju edukacijsko- -rehabilitacijsku djelatnost u ustanovama u kojima se obavlja djelatnost zdravstva, znanosti, odgoja i obrazovanja i socijalne skrbi.
Više magistara edukacijske rehabilitacije koji obavljaju privatnu praksu mogu se udružiti u grupnu privatnu praksu.
Uvjete za osnivanje grupne privatne prakse iz stavka 3. ovoga članka uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora pravilnikom propisuje ministar.
Članak 12.
Privatnu praksu može samostalno obavljati magistar edukacijske rehabilitacije pod sljedećim uvjetima:
– da ima obrazovanje propisano ovim Zakonom,
– da ima položen stručni ispit,
– da ima odobrenje za samostalan rad,
– da je državljanin Republike Hrvatske,
– da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse,
– da je potpuno poslovno sposoban,
– da raspolaže odgovarajućim prostorom,
– da raspolaže odgovarajućom opremom.
Zahtjev za obavljanje privatne prakse magistar edukacijske rehabilitacije podnosi Ministarstvu.
Ministar rješenjem odlučuje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje privatne prakse iz stavka 1. ovoga članka.
Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Uvjete za obavljanje privatne prakse magistara edukacijske rehabilitacije u pogledu prostora i opreme uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora pravilnikom propisuje ministar.
Državljani država članica Europske unije, mogu obavljati privatnu praksu pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izuzevši uvjete iz podstavka 4., te moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijskih usluga.
Stranci mogu obavljati privatnu praksu prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izuzevši uvjete iz podstavka 4. istoga stavka te moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijskih usluga.
Članak 13.
Magistar edukacijske rehabilitacije koji obavlja privatnu praksu može privremeno obustaviti rad.
Rad se može privremeno obustaviti zbog bolesti, vojne obveze, ako je magistar edukacijske rehabilitacije izabran ili imenovan na stalnu dužnost u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću ili ako se zaposli u konzularnom ili diplomatskom predstavništvu ili zbog drugoga opravdanog razloga. O toj činjenici magistar edukacijske rehabilitacije obvezan je obavijestiti Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora, ako je odsutan više od 30 radnih dana neprekidno u tijeku godine.
Magistar edukacijske rehabilitacije obvezan je podnijeti zahtjev za privremenom obustavom rada najkasnije u roku od osam dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio.
Privremena obustava rada može trajati najdulje četiri godine.
Ministar rješenjem odlučuje o privremenoj obustavi rada.
Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Članak 14.
Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje:
– odjavom,
– po sili zakona, i
– rješenjem ministra.
Članak 15.
O prestanku obavljanja privatne prakse odjavom rješenjem odlučuje ministar.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Članak 16.
Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad:
1. umre,
2. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova,
3. izgubi poslovnu sposobnost, potpuno ili djelomično,
4. izgubi odobrenje za samostalan rad,
5. počne obavljati drugu samostalnu djelatnost,
6. zasnuje radni odnos, odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju obustave rada iz članka 13. ovoga Zakona,
7. izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno opremom,
8. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora u trajanju od najmanje jedne godine, a nije primijenjena uvjetna osuda ili joj je izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u trajanju duljem od jednog mjeseca do jedne godine.
O prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona rješenjem odlučuje ministar.
Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Članak 17.
Ministar rješenjem odlučuje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse, ako se utvrđeni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku određenom rješenjem nadležnog tijela.
Ministar može rješenjem odlučiti o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse magistru edukacijske rehabilitacije ako:
1. ne postupi u skladu s člankom 13. ovoga Zakona,
2. prestane s radom bez odobrenja ministra,
3. ne obavlja poslove osobno.
Protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Članak 18.
Najnižu cijenu rada privatnih magistara edukacijske rehabilitacije određuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora.
Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora odobrava i pojedinačnu cijenu edukacijsko-rehabilitacijskih usluga svakom magistru edukacijske rehabilitacije koji obavlja privatnu praksu.
Magistar edukacijske rehabilitacije koji obavlja privatnu praksu mora u prostoru obavljanja djelatnosti istaknuti cjenik svojih edukacijsko-rehabilitacijskih usluga na dostupnom i vidljivom mjestu.
Članak 20.
Sve što magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti saznaju o korisniku edukacijsko-rehabilitacijskih usluga obvezni su čuvati kao profesionalnu tajnu.
Podatke iz stavka 1. ovoga članka obvezne su čuvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u obavljanju njihovih djelatnosti.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezne su podatke koje su saznale o korisniku edukacijsko-rehabilitacijskih usluga priopćiti na zahtjev Ministarstva, ministarstva nadležnog za zdravstvo, drugih tijela državne uprave u skladu s posebnim propisima, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora ili sudbene vlasti.
Članak 22.
Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:
– rješenjem odlučuje o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije,
– vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije te Imenik sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije u Republici Hrvatskoj,
– vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj,
– obavlja stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije.
Način provođenja stručnog nadzora iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka uz prethodnu suglasnost ministra općim aktom propisuje Komora.
Članak 23.
Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:
– rješenjem odlučuje o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije,
– vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije te Imenik sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije u Republici Hrvatskoj,
– vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj,
– obavlja stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije.
Način provođenja stručnog nadzora iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka uz prethodnu suglasnost ministra općim aktom propisuje Komora.
Članak 33.
Komora obavlja stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije u svim pravnim osobama koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u dijelu koji se odnosi na edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost.
Komora provodi stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije koji obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u privatnoj praksi i kod privatnog poslodavca.
Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih edukacijsko-rehabilitacijskih usluga.
Komora je obvezna provesti stručni nadzor i na prijedlog fizičke ili pravne osobe kada za to postoje opravdani razlozi.
Postupak i način provođenja stručnog nadzora uz prethodnu suglasnost ministra općim aktom propisuje Komora.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
U primjeni postojećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj: 124/11) uočene su slijedeće osnovne poteškoće:
- uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, kao regulirane djelatnosti, nisu usklađeni s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj: 82/15)
- Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora nema javne ovlasti, koje bi u skladu sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, trebala imati
- jezični termini Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti nisu usklađeni s jezičnim terminima Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.
Slijedom uočenoga, potrebno je usklađivanje Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija u dijelu propisivanja uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacije djelatnosti kao regulirane profesije, kao i u dijelu javnih ovlasti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Potrebno je ovlastiti Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora za vođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama.
U svrhu usklađivanja s odredbama Zakona o uslugama („Narodne novine“ broj 80/11) i Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, a radi smanjenja administrativnog opterećenja osoba koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, potrebno je brisati odredbe obveznog udruživanja u Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora i obveze provjere stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, radi obnavljanja odobrenja magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
U cilju poboljšanja stručnosti osoba koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost te izvršavanja obveze trajnog stručnog usavršavanja, potrebno je proširiti odredbe Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koje se odnose na uvjete pod kojima magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestaje pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
Glavni cilj koji se želi postići donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti je unaprjeđenje kvalitete obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti i proširenje javnih ovlasti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora.
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama utječe se na zapošljavanje osoba koje imaju stečeno odgovarajuće akademsko zvanje, jasnijim propisivanjem uvjeta za obavljanje djelatnosti i postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Usklađivanjem Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti s pozitivnim propisima Republike Hrvatske stvara se zakonodavni okvir za potpuno uređenje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti kao regulirane profesije u Republici Hrvatskoj.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
4.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
MSP testom ocjenjuju se gospodarski učinci nacrta prijedloga zakona na male i srednje poduzetnike, ako je provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa.
Pri odlučivanju o kvaliteti izrade MSP testa isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17).
4.1.
Moguće opcije javnih politika
Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.
Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.
Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.
Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.
Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.
Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
Opcija 2.
Opcija 3.
Opcija 4.
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
5.
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa biti će dostavljen na mišljenje tijelima u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa.
Ministarstvo kao stručni nositelj propisa osnovalo je Radnu skupinu za izradu Nacrtaprijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijskoj-rehabilitacijskoj djelatnosti u sastavu predstavnika resornih ministarstava (Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo znanosti i obrazovanja) i institucija (Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet).
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti potrebno je donijeti do kraja II. kvartala 2018. godine.
Predloženi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti u bitnom unaprjeđuje kvalitetu obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u svim područjima djelovanja.
Također, predloženim Nacrtom prijedloga Zakona utječe se na zapošljavanje osoba koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, budući se jasnije uređuju uvjeti za obavljanje djelatnosti i postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.
Nadalje, predloženim ukidanjem određenih zakonskih odredbi, doprinosi se i administrativnom rasterećenju gospodarstva.
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Vremenski okvir postizanja ishoda izmjena i dopuna Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti moguće je procijeniti nakon godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona
9.
PRILOZI
Nema priloga.
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
MINISTRICA
Nada Murganić
Datum: 5. lipnja 2018. godine
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 05/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a) ocjena stanja
Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost po prvi puta je uređena Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11) . Tim se Zakonom uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Stupanjem na snagu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj: 158/03, 198/03, 138/06 i 45/11), te Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj: 82/15), pokazala se potreba intervencije u odredbe Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti radi usklađivanja s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija u dijelu propisivanja uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacije djelatnosti kao regulirane profesije, kao i u dijelu javnih ovlasti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, koja bi trebala, kao nadležno tijelo provoditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama.
Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti propisuje da je jedan od općih uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti i “ završen diplomski/preddiplomski sveučilišni studij Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Republici Hrvatskoj ili nostrificirana diploma inozemnog fakulteta …“.
Priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija u svrhu zapošljavanja (stručno priznanje) ili nastavka obrazovanja (akademsko priznanje) u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj: 158/03, 198/03, 138/06 i 45/11 ) . Odredbe Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, potrebno je uskladiti s navedenim propisom.
Sukladno odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija potrebno je Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora dati javnu ovlast za vođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama.
U skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva (kojega je Vlada Republike Hrvatske donijela u siječnju 2017. godine) obvezu provjere stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, radi obnavljanja odobrenja magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, potrebno je ukinuti.
U cilju poboljšanja stručnosti osoba koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost te izvršavanja obveze trajnog stručnog usavršavanja, potrebno je proširiti odredbe Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koje se odnose na uvjete pod kojima magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestaje pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
b) osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom
Zakonom o izmjenama i dopunama uređuju se uvjeti i način obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
Umjesto dosadašnjeg jezičnog termina „ nostrificirana diploma inozemnog fakulteta …“ uvodi se „priznata inozemna stručna kvalifikacija“, čime se usklađuje sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora daje se javna ovlast za vođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija kao nadležnom tijelu, osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama.
Jasnije se propisuju uvjeti za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, a koji su također i osnovni uvjet za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
U svrhu usklađivanja s odredbama Zakona o uslugama („Narodne novine“ broj 80/11) i Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, a radi smanjenja administrativnog opterećenja osoba koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, brišu se odredbe obveznog udruživanja u Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora i obveza provjere stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, radi obnavljanja odobrenja magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
Također, temeljem Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu, koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2018., provodi se liberalizacija tržišta usluga s ciljem da se, između ostalog, uklone regulatorna ograničenja cijena te se iz tog razloga odredbe o određivanju najniže cijene brišu.
c) posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora daju se javne ovlasti za vođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU PREDLOŽENOGA ZAKONA
Sredstva za provođenje ovog zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 102 - Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu na Aktivnosti A792007 – Administracija i upravljanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst prijedloga Zakona s obrazloženjem
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 1.
U Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11) u članku 3. stavak 2. mijenja se i glasi:
„Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima i magistar edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika i/ili odgojitelja/učitelja u predškolskim i školskim ustanovama uz uvjet polaganja stručnog ispita sukladno propisima iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.“
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 2.
Članak 4. mijenja se i glasi:
„Uvjeti za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora jesu:
– završen diplomski/preddiplomski sveučilišni studij Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Republici Hrvatskoj ili priznata inozemna stručna kvalifikacija
– položen stručni ispit ili državni stručni ispit ili više od 20 godina radnog staža u struci
– državljanstvo Republike Hrvatske odnosno državljanstvo države članice Europske unije ili države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru
– znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu.
Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 3. stranci mogu obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.
Državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske usluge i položiti stručni ispit sukladno propisima Republike Hrvatske.
O zahtjevu za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije iz stavka 1. podstavka 1. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora odlučuje rješenjem.
Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija iz stavka 1. podstavka 1. ovog članka propisuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 3.
U članku 5. točki 5. iza riječi: “djelatnosti“ točka se zamjenjuje zarezom.
Iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi:
„ 6. ne ispunjava obvezu trajnog usavršavanja iz članka 8. ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 4.
U članku 7. stavci 2. i 3. brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 5.
U članku 9. stavak 2. mijenja se i glasi:
„Pripravnički staž magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije traje godinu dana i obavlja se u svim ustanovama u kojima se obavlja edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 6.
U članku 11. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6.:
Osobe iz stavka 1. ovoga članka, sa sjedištem u drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, mogu trajno obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj ako se upišu u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka, sa sjedištem u drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, može obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez obveze registracije sjedišta i upisa psihoterapeutske djelatnosti u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o uslugama.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 7.
U članku 12. stavku 2. riječ: „Ministarstvu“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora“.
U stavku 3. riječ: „Ministar“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora“.
Iza stavka 7. dodaju se stavci 8., 9. i 10.:
Za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti može se osnovati trgovačko društvo ili obrt.
Edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnosti u trgovačkom društvu ili obrtu obavlja magistar edukacijske rehabilitacije koji ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
Zahtjev za obavljanje privatne prakse u trgovačkom društvu ili obrtu podnosi se Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja rješenjem izdaje odobrenje za rad nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 8.
U članku 13. stavku 5. riječ: „Ministar“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 9.
U članku 14. stavku 1. podstavku 3. riječ: „ministra“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 10.
U članku 15. stavku 1. riječ: „ministar“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 11.
U članku 16. stavku 2. riječ: „ministar“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 12.
U članku 17. stavku 1. riječ: „Ministar“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora“.
U stavku 2. riječ: „Ministar“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora“.
U stavku 2. točki 2. riječ: „ministra“ zamjenjuje se riječima: „Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 13.
Članak 18. briše se
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 14.
U članku 20. stavak 3. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 15.
U članku 22. stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 16 .
U članku 23. stavku 1. podstavku 4. iza riječi: „rehabilitacije“ na kraju rečenice točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi:
„ osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama “.
Iza podstavka 4. dodaju se podstavci 5. i 6. koji glase:
„- vodi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama,
- vodi postupak za odobravanje obavljanja, privremene obustave i prestanka obavljanja privatne prakse.“
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 17.
U članku 33. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„Nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja provodi se u skladu s propisima iz sustava odgoja i obrazovanja koje donosi ministar nadležan za obrazovanje.“
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 18.
Komora je dužna uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 19.
Postupci koji su u tijeku, a nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11).
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 20.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Odredbom se propisuje da pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima i magistar edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika i/ili odgojitelja/učitelja u predškolskim i školskim ustanovama uz uvjet polaganja stručnog ispita sukladno propisima iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.
Uz članak 2.
Odredbom se propisuju uvjeti za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, koji do sada nisu bili jasno definirani, a koji su također i osnovni uvjet za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
Uz članak 3.
Odredbom se naglašava obveza trajnog stručnog usavršavanja.
Uz članak 4.
Odredbom se, u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo.
Uz članak 5.
Odredbom se određuje obavljanje pripravničkog staža magistra edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije u svim ustanovama u kojima se obavlja edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost.
Uz članak 6.
Odredbom se regulira privremeno i povremeno odnosno trajno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti za pružatelje usluga s teritorija Europskog gospodarskog prostora u skladu sa Zakonom o uslugama („Narodne novine“ broj 80/11) koji predstavlja horizontalni zakon u području pružanja usluga u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 7.
Odredbom se određuje da je Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora tijelo nadležno za provođenje kontrole i nadzora nad obavljanjem privatne prakse.
Uz članak 8.
Odredbom se propisuje da Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora rješenjem odlučuje o privremenoj obustavi rada magistra edukacijske rehabilitacije koji obavlja privatnu praksu.
Uz članak 9.
Odredbom se propisuje da pravo na obavljanje privatne prakse prestaje rješenjem Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora.
Uz članak 10.
Odredbom se propisuje da o prestanku obavljanja privatne prakse odjavom, rješenjem odlučuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora.
Uz članak 11.
Odredbom se propisuje da o prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona, rješenjem odlučuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora.
Uz članak 12.
Odredbom se propisuje da o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse odlučuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora.
Uz članak 13.
Odredbom se propisuje brisanje odredbe o određivanju najniže cijene u svrhu provođenja liberalizacije tržišta temeljem Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2018.
Uz članak 14.
Odredbom o brisanju dosadašnjeg stavka 3. članka 20. štiti se obveza čuvanja profesionalne tajne koje područje je već uređeno posebnim propisima.
Uz članak 15.
Odredbom se, u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo.
Uz članak 16.
Odredbom se, u skladu sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, kao strukovnoj organizaciji, daje javna ovlast za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama i javna ovlast za odlučivanje u postupcima odobravanja obavljanja privatne prakse, njezine privremene obustave i prestanka.
Uz članak 17.
Odredbom se propisuje da se nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja provodi u skladu s propisima iz sustava odgoja i obrazovanja koje donosi ministar nadležan za obrazovanje.
Uz članak 18.
Odredbom se uređuju prijelazne odredbe ovog Zakona.
Uz članak 19.
Odredbom se uređuju prijelazne odredbe ovog Zakona.
Uz članak 20.
Odredbom se određuje objava i stupanje na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 3.
Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad (licencija).
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje.
Sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije imaju pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti samo pod nadzorom magistra edukacijske rehabilitacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 4.
Opći uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti jesu:
– završen diplomski/preddiplomski sveučilišni studij Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Republici Hrvatskoj ili nostrificirana diploma inozemnog fakulteta,
– položen stručni ispit,
– državljanstvo Republike Hrvatske,
– znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu,
– upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora,
– odobrenje za samostalan rad (licencija).
Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, stranci mogu obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.
Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora u postupku davanja odobrenja za samostalan rad.
Državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske usluge i položiti stručni ispit sukladno propisima Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 5.
Magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestaje pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako:
1. izgubi hrvatsko državljanstvo,
2. izgubi poslovnu sposobnost,
3. postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti,
4. mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti,
5. je disciplinskom kaznom tijela Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora izgubio pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 7.
Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije imaju pravo i obvezu stručnog usavršavanja, stalnim obnavljanjem stečenih znanja i usvajanjem novih znanja i vještina, u skladu s najnovijim dostignućima i saznanjima iz područja edukacijske rehabilitacije.
Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije obvezni su svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora radi obnavljanja odobrenja za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
Uvjete za obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije propisuje općim aktom Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 9.
Nakon završenog obrazovanja magistri edukacijske rehabilitacije, odnosno sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije obvezni su osposobiti se za samostalan rad.
Pripravnički staž magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije traje godinu dana, te se obavlja u zdravstvenim ustanovama, ustanovama za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju, osnovnim školama, predškolskim ustanovama, domovima socijalne skrbi i drugim pravnim osobama koje pružaju edukacijsko-rehabilitacijske usluge.
Pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka koje pružaju edukacijsko-rehabilitacijske usluge obvezne su primati magistre edukacijske rehabilitacije, odnosno sveučilišne prvostupnike edukacijske rehabilitacije na pripravnički staž prema mjerilima koje će pravilnikom uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora utvrditi ministar nadležan za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: ministar).
Pripravnički staž može se obavljati kod magistra edukacijske rehabilitacije koji obavlja privatnu praksu, koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci te kojeg je za to ovlastio ministar.
Nakon obavljenog pripravničkog staža magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije polažu stručni ispit pred povjerenstvom ministarstva nadležnog za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), ili u drugoj djelatnosti gdje je obavljen pripravnički staž.
Uvjeti za obavljanje pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita odnose se i na strance i državljane država članica Europske unije.
Sadržaj i način provođenja pripravničkog staža, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora pravilnikom propisuje ministar.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 11.
Magistar edukacijske rehabilitacije, odnosno sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije može obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u radnom odnosu ili u privatnoj praksi.
Magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije u radnom odnosu obavljaju edukacijsko-
-rehabilitacijsku djelatnost u ustanovama u kojima se obavlja djelatnost zdravstva, znanosti, odgoja i obrazovanja i socijalne skrbi.
Više magistara edukacijske rehabilitacije koji obavljaju privatnu praksu mogu se udružiti u grupnu privatnu praksu.
Uvjete za osnivanje grupne privatne prakse iz stavka 3. ovoga članka uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora pravilnikom propisuje ministar.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 12.
Privatnu praksu može samostalno obavljati magistar edukacijske rehabilitacije pod sljedećim uvjetima:
– da ima obrazovanje propisano ovim Zakonom,
– da ima položen stručni ispit,
– da ima odobrenje za samostalan rad,
– da je državljanin Republike Hrvatske,
– da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse,
– da je potpuno poslovno sposoban,
– da raspolaže odgovarajućim prostorom,
– da raspolaže odgovarajućom opremom.
Zahtjev za obavljanje privatne prakse magistar edukacijske rehabilitacije podnosi Ministarstvu.
Ministar rješenjem odlučuje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje privatne prakse iz stavka 1. ovoga članka.
Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Uvjete za obavljanje privatne prakse magistara edukacijske rehabilitacije u pogledu prostora i opreme uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora pravilnikom propisuje ministar.
Državljani država članica Europske unije, mogu obavljati privatnu praksu pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izuzevši uvjete iz podstavka 4., te moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijskih usluga.
Stranci mogu obavljati privatnu praksu prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izuzevši uvjete iz podstavka 4. istoga stavka te moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijskih usluga.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 13.
Magistar edukacijske rehabilitacije koji obavlja privatnu praksu može privremeno obustaviti rad.
Rad se može privremeno obustaviti zbog bolesti, vojne obveze, ako je magistar edukacijske rehabilitacije izabran ili imenovan na stalnu dužnost u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću ili ako se zaposli u konzularnom ili diplomatskom predstavništvu ili zbog drugoga opravdanog razloga. O toj činjenici magistar edukacijske rehabilitacije obvezan je obavijestiti Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora, ako je odsutan više od 30 radnih dana neprekidno u tijeku godine.
Magistar edukacijske rehabilitacije obvezan je podnijeti zahtjev za privremenom obustavom rada najkasnije u roku od osam dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio.
Privremena obustava rada može trajati najdulje četiri godine.
Ministar rješenjem odlučuje o privremenoj obustavi rada.
Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 14.
Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje:
– odjavom,
– po sili zakona, i
– rješenjem ministra.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 15.
O prestanku obavljanja privatne prakse odjavom rješenjem odlučuje ministar.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 16.
Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad:
1. umre,
2. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova,
3. izgubi poslovnu sposobnost, potpuno ili djelomično,
4. izgubi odobrenje za samostalan rad,
5. počne obavljati drugu samostalnu djelatnost,
6. zasnuje radni odnos, odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju obustave rada iz članka 13. ovoga Zakona,
7. izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno opremom,
8. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora u trajanju od najmanje jedne godine, a nije primijenjena uvjetna osuda ili joj je izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u trajanju duljem od jednog mjeseca do jedne godine.
O prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona rješenjem odlučuje ministar.
Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 17.
Ministar rješenjem odlučuje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse, ako se utvrđeni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku određenom rješenjem nadležnog tijela.
Ministar može rješenjem odlučiti o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse magistru edukacijske rehabilitacije ako:
1. ne postupi u skladu s člankom 13. ovoga Zakona,
2. prestane s radom bez odobrenja ministra,
3. ne obavlja poslove osobno.
Protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 18.
Najnižu cijenu rada privatnih magistara edukacijske rehabilitacije određuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora.
Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora odobrava i pojedinačnu cijenu edukacijsko-rehabilitacijskih usluga svakom magistru edukacijske rehabilitacije koji obavlja privatnu praksu.
Magistar edukacijske rehabilitacije koji obavlja privatnu praksu mora u prostoru obavljanja djelatnosti istaknuti cjenik svojih edukacijsko-rehabilitacijskih usluga na dostupnom i vidljivom mjestu.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 20.
Sve što magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti saznaju o korisniku edukacijsko-rehabilitacijskih usluga obvezni su čuvati kao profesionalnu tajnu.
Podatke iz stavka 1. ovoga članka obvezne su čuvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u obavljanju njihovih djelatnosti.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezne su podatke koje su saznale o korisniku edukacijsko-rehabilitacijskih usluga priopćiti na zahtjev Ministarstva, ministarstva nadležnog za zdravstvo, drugih tijela državne uprave u skladu s posebnim propisima, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora ili sudbene vlasti.
Članak 22 .
Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:
– rješenjem odlučuje o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije,
– vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije te Imenik sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije u Republici Hrvatskoj,
– vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj,
– obavlja stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije.
Način provođenja stručnog nadzora iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka uz prethodnu suglasnost ministra općim aktom propisuje Komora.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 23.
Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:
– rješenjem odlučuje o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije,
– vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije te Imenik sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije u Republici Hrvatskoj,
– vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj,
– obavlja stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije.
Način provođenja stručnog nadzora iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka uz prethodnu suglasnost ministra općim aktom propisuje Komora.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 33.
Komora obavlja stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije u svim pravnim osobama koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u dijelu koji se odnosi na edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost.
Komora provodi stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije koji obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u privatnoj praksi i kod privatnog poslodavca.
Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih edukacijsko-rehabilitacijskih usluga.
Komora je obvezna provesti stručni nadzor i na prijedlog fizičke ili pravne osobe kada za to postoje opravdani razlozi.
Postupak i način provođenja stručnog nadzora uz prethodnu suglasnost ministra općim aktom propisuje Komora.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
U primjeni postojećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj: 124/11) uočene su slijedeće osnovne poteškoće:
- uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, kao regulirane djelatnosti, nisu usklađeni s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj: 82/15)
- Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora nema javne ovlasti, koje bi u skladu sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, trebala imati
- jezični termini Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti nisu usklađeni s jezičnim terminima Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.
Slijedom uočenoga, potrebno je usklađivanje Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija u dijelu propisivanja uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacije djelatnosti kao regulirane profesije, kao i u dijelu javnih ovlasti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Potrebno je ovlastiti Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora za vođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama.
U svrhu usklađivanja s odredbama Zakona o uslugama („Narodne novine“ broj 80/11) i Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, a radi smanjenja administrativnog opterećenja osoba koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, potrebno je brisati odredbe obveznog udruživanja u Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora i obveze provjere stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, radi obnavljanja odobrenja magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
U cilju poboljšanja stručnosti osoba koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost te izvršavanja obveze trajnog stručnog usavršavanja, potrebno je proširiti odredbe Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koje se odnose na uvjete pod kojima magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestaje pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
Glavni cilj koji se želi postići donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti je unaprjeđenje kvalitete obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti i proširenje javnih ovlasti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora.
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama utječe se na zapošljavanje osoba koje imaju stečeno odgovarajuće akademsko zvanje, jasnijim propisivanjem uvjeta za obavljanje djelatnosti i postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Usklađivanjem Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti s pozitivnim propisima Republike Hrvatske stvara se zakonodavni okvir za potpuno uređenje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti kao regulirane profesije u Republici Hrvatskoj.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
4.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
MSP testom ocjenjuju se gospodarski učinci nacrta prijedloga zakona na male i srednje poduzetnike, ako je provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa.
Pri odlučivanju o kvaliteti izrade MSP testa isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17).
4.1.
Moguće opcije javnih politika
Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.
Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.
Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.
Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.
Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.
OPCIJE ZA MSP TEST
4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«
4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«
4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«
4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«
4.2.
Ocjena i opcije
Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
Opcija 2.
Opcija 3.
Opcija 4.
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
5.
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa biti će dostavljen na mišljenje tijelima u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa.
Ministarstvo kao stručni nositelj propisa osnovalo je Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijskoj-rehabilitacijskoj djelatnosti u sastavu predstavnika resornih ministarstava (Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo znanosti i obrazovanja) i institucija (Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet).
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti potrebno je donijeti do kraja II. kvartala 2018. godine.
Predloženi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti u bitnom unaprjeđuje kvalitetu obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u svim područjima djelovanja.
Također, predloženim Nacrtom prijedloga Zakona utječe se na zapošljavanje osoba koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, budući se jasnije uređuju uvjeti za obavljanje djelatnosti i postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.
Nadalje, predloženim ukidanjem određenih zakonskih odredbi, doprinosi se i administrativnom rasterećenju gospodarstva.
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Vremenski okvir postizanja ishoda izmjena i dopuna Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti moguće je procijeniti nakon godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona
9.
PRILOZI
Nema priloga .
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
MINISTRICA
Nada Murganić
Datum: 5. lipnja 2018. godine
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku