NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU VODNOGA GOSPODARSTVA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. i 2. i članka 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1. Ocjena stanja
Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17; u daljnjem tekstu: Zakon) utvrđuje izvore sredstava za financiranje vodnoga gospodarstva, a osobito vodne naknade, uključivo obvezu plaćanja, obveznika, osnovicu, način obračuna, određivanje visine, namjene trošenja tih sredstava, ovrhu, zastaru i druga pitanja vezana za ostvarenje i korištenje tih sredstava.
2. Pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Osnovna svrha donošenja Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva je usklađenje istoga s Prijedlogom Zakona o vodnim uslugama i Prijedlogom Zakona o vodama koji se istovremeno upućuju u postupak donošenja, te usklađenje sa Zakonom o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18).
Ovim Prijedlogom Zakona detaljnije se uređuje namjena naknade koja pripada jedinici lokalne samouprave za poslove naplate naknade za uređenje voda, na način da se uz postojeću namjenu sredstava za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje, ista može koristiti i za podmirenje troškova nastalih pri obračunu i naplati naknade za uređenje voda.
Ovim Prijedlogom Zakona uređuju se i odredbe kojima su propisani obveznici naknade za zaštitu voda na način da su isti detaljnije i jasnije propisani.
Istodobno s ovim Prijedlogom Zakona predlaže se donijeti i reformski Zakon o vodnim uslugama, kojim se predviđa uspostaviti uslužna područja za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju (otpadnih voda) na kojima se isporučuje najmanje 2 milijuna m3 vode godišnje, te objediniti sadašnjih oko 200 isporučitelja vodnih usluga prema pravilu: „jedan isporučitelj na uslužnom području“. Glavni cilj je omogućiti održivo upravljanje EU projektima i cijenu vode koja na uslužnom području, nakon provedbe EU projekata ne može u pravilu prijeći 3 % neto raspoloživog dohotka kućanstva. Naknada za razvoj, kao neporezno javno davanje, a koju uređuje ovaj Zakon, jedina je lokalna komponenta u okviru nacionalne komponente EU sufinanciranja gradnje komunalnih vodnih građevina i potrebno ju je donijeti za objedinjeno uslužno područje, a ne više po fragmentiranim jedinicama lokalne samouprave (555). Stoga se predlaže da donositelj odluke o naknadi za razvoj, ubuduće, budu županije, na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga. Cilj predloženih izmjena je omogućiti stabilne prihode od naknade za razvoj na jedinstvenom uslužnom području isporučitelja vodnih usluga kojima će se osigurati sredstva za financiranje prema načelu solidarnosti, prvenstva u potrebama i ravnomjernog razvoja na uslužnom području u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge.
Ovim se Prijedlogom Zakona predlaže da jedinice područne (regionalne) samouprave ulažu sredstva naknade za melioracijsku odvodnju i/ili druga sredstva svoga proračuna za namjene održavanja građevina detaljne melioracijske odvodnje posredstvom Hrvatskih voda, o čemu sklapaju ugovor. Odredbe Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17) koje se odnose na melioracijsku odvodnju ostaju nepromijenjene, odnosno i dalje su sredstva s osnova naknade za melioracijsku odvodnju prihod jedinica područne (regionalne) samouprave koje i donose odluku o istoj kao i vrše obračun i naplatu predmetne naknade. Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (Narodne novine, broj 46/18) propisano je da građevinama za detaljnu melioracijsku odvodnju upravljaju Hrvatske vode (članak 24. stavak 2.) i da se gradnja i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave provodi prema Planu upravljanja vodama. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, broj 120/16) propisano je i da se prihodi od naknade za uređenje voda koriste i za gradnju i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju (članak 21. stavak 1. podstavak 5.). Iste su odredbe zadržane u prijedlogu novoga Zakona o vodama i u odredbama ovoga Prijedloga Zakona. Time su uspostavljeni pravni temelji za dugotrajniji režim upravljanja i financiranja građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju, a nastavno i uspostavi i održavanju funkcionalne sposobnosti sustava obrane od poplava i osnovne melioracijske odvodnje.
3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Ovim Prijedlogom Zakona osigurat će se usklađenost odredbi Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva s odredbama Zakona o vodama i Zakona o vodnim uslugama osobito u vidu jasnijeg i detaljnijeg uređenja odredbi koje se odnose na pitanja osiguranja stabilnih prihoda s osnova naknade za razvoj na uslužnom području. Također će se osigurati usklađenost sa Zakonom o Državnom inspektoratu.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, ali Zakon može imati financijski učinak na proračune jedinica područne (regionalne) samouprave te na financijski plan Hrvatskih voda.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O FINANCIRANJU VODNOGA GOSPODARSTVA
Članak 1.
U Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17) u članku 3.a. u stavku 4. riječi: „članaka 4. i 40. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14).“ zamjenjuju se riječima:„ zakona kojim se uređuju vode.“.
U stavku 8. riječi: „članaka 4. i 40. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14).“ zamjenjuju se riječima: „zakona kojim se uređuju vode.“.
U stavku 9. riječi: „članaka 4. i 40. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14).“zamjenjuju se riječima: „zakona kojim se uređuju vode.“.
Članak 2.
U članku 21. stavku 4. iza riječi: „samouprave“ dodaju se riječi: “i/ili podmirenje troškova nastalih pri obračunu i naplati naknade za uređenje voda.“
Članak 3.
Članak 33. mijenja se i glasi:
„Hrvatske vode obračunavaju i naplaćuju naknadu za zaštitu voda osobama koje ispuštaju otpadne vode u prirodni prijamnik ili sustav javne odvodnje, ako su u obvezi imati okolišnu dozvolu u skladu s propisima o zaštiti okoliša, odnosno vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda i ako imaju obvezu redovnog uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda.
Isporučitelji vodnih usluga obračunavaju i naplaćuju naknadu za zaštitu voda osobama:
-koje ispuštaju otpadne vode u sustav javne odvodnje, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, uz cijenu vodne usluge javne odvodnje i
-koje ispuštaju otpadne vode u prirodni prijamnik putem individualnog sustava javne odvodnje koji je priključen na sustav javne vodoopskrbe, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, uz cijenu vodne usluge javne vodoopskrbe.
Naplaćene iznose naknade, isporučitelji vodne usluge doznačuju Hrvatskim vodama u rokovima i na način određen propisom iz članka 76. ovoga Zakona, kojim se uređuje obračunavanje i plaćanje naknade za zaštitu voda.
Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se prema stvarnim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (konačni obračun), a može se obračunavati i po procijenjenim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (privremeni obračun) za razdoblje kraće od kalendarske godine. Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se rješenjem Hrvatskih voda po konačnom obračunu ili odnosno putem obračunskog lista koji sadržava obračunske elemente i uplatnicu, po privremenom obračunu.
Naknada za zaštitu voda iz stavka 2. ovoga članka obračunava se putem računa isporučitelja vodne usluge, i zasebno se iskazuje na računu. Za poslove iz stavka 2. ovoga članka isporučitelju vodne usluge pripada naknada u visini 5% naplaćene naknade za zaštitu voda.“.
Članak 4.
U članku 44. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „Jedinica područne (regionalne) samouprave ulaže sredstva naknade za melioracijsku odvodnju i/ili druga sredstva svoga proračuna za namjene iz stavka 1. ovoga članka posredstvom Hrvatskih voda, o čemu sklapaju ugovor.“.
Članak 5.
Članak 44.a briše se.
Članak 6.
Članak 52. mijenja se i glasi: „Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može odrediti da se uz cijenu vodne usluge javne vodoopskrbe, odnosno uz cijenu vodne usluge javne odvodnje plaća i naknada za razvoj.
Odluka o naknadi za razvoj donosi se za razdoblje važenja plana gradnje komunalnih vodnih građevina.“
Članak 7.
U članku 56. stavku 1. riječi: „odlukom o obračunu i naplati naknade za razvoj“ zamjenjuju se riječima: „odlukom o naknadi za razvoj“, a riječi: „donose tijela“ zamjenjuju se riječima: “donosi tijelo“.
Članak 8.
Članak 57. stavak 1. mijenja se i glasi: „Prihodi od naknade za razvoj koriste se za financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina sukladno planu gradnje komunalnih vodnih građevina odnosno za financiranje otplate zajmova i kredita za gradnju komunalnih vodnih građevina sukladno planu otplate zajmova i kredita za gradnju komunalnih vodnih građevina, koji se donose u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge.“.
Članak 9.
Članak 58. mijenja se i glasi: “Prihod od naknade za razvoj koristi se prema načelu solidarnosti, prvenstva u potrebama i ravnomjernog razvoja na uslužnom području u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge.“.
Članak 10.
Članak 58.a briše se.
Članak 11.
Članak 79. mijenja se i glasi: „Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, osim nad provedbom javnih ovlasti osoba iz članka 78. ovoga Zakona provodi inspekcija ustrojena u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove ( u daljnjem tekstu: vodopravna inspekcija), ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Inspekcijski nadzor iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati i drugi državni službenici koje na to ovlasti ministar.“
Članak 12.
U cijelom tekstu Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 153/09., 90/11., 56/13., 120/16. i 127/17.) riječi: »Državna vodopravna inspekcija« u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: »vodopravna inspekcija« u odgovarajućem broju i padežu.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 13.
Iznimno od članka 52. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17) koji je izmijenjen člankom 6. ovoga Zakona u roku od 30 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga odluku o naknadi za razvoj donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga, odluku o naknadi za razvoj donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave kada su radi zaštite izvorišta u zonama sanitarne zaštite potrebna povećana ulaganja u komunalne vodne građevine.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga, odluku o naknadi za razvoj donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave kada je to potrebno radi ravnomjerne izgradnje komunalnih vodnih građevina.
Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, u slučaju nesuglasja odredbi odluka o naknadi za razvoj koje su donijele jedinice lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, mjerodavne su odredbe odluke o naknadi za razvoj koju je donijelo predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave.
Članak 14.
Odredba članka 57. stavka 2. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17) prestaje važiti prvim danom nakon isteka 30 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave dužno je donijeti novu odluku o naknadi za razvoj u roku od 90 dana od dana podnošenja prijedloga po javnom isporučitelju vodnih usluga.
Članak 15.
Odredbe koje se u ovom Zakonu odnose na okolišnu dozvolu primjenjuju se i na rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša dok je na snazi.
Članak 16.
Odredbe članka 82. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17) prestaju važiti danom rasporeda državnih službenika na radna mjesta nadležne unutarnje ustrojstvene jedinice za drugostupanjski upravni postupak sukladno zakonu kojim se uređuje središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove.
Članak 17.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom se članak 3.a osnovnog teksta Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17; u daljnjem tekstu: Zakon), usklađuje sa Zakonom o vodama.
Uz članak 2.
Ovim člankom dopunjuje se članak 21. osnovnog teksta Zakona na način da propisuje da sredstva od 10 % naplaćene naknade za uređenje voda, jedinice lokalne samouprave mogu koristiti i za podmirenje troškova nastalih pri obračunu i naplati naknade za uređenje voda.
Uz članak 3.
Ovim člankom usklađuju se odredbe članka 33. stavka 1. i 2. osnovnog teksta Zakona sa Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) i jasnije definira obveznik plaćanja naknade za zaštitu voda.
Uz članak 4.
Ovim člankom dopunjuje se članak 44. osnovnog teksta Zakona i propisuje da se sredstva naknade za melioracijsku odvodnju i/ili druga sredstva proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave ulažu u održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju posredstvom Hrvatskih voda o čemu se sklapa ugovor.
Uz članak 5.
Ovim člankom brisan je članak 44.a osnovnog teksta Zakona koji je bio dodan Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, broj 56/13), a kojim je bio propisan privremeni režim koji je trebao važiti do primopredaje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju od strane Hrvatskih voda županijama. Njime su uređene odredbe tko je nadležan donijeti uredbu o visini naknade za melioracijsku odvodnju te nadležnosti u obračunu i naplati naknade za melioracijsku odvodnju.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (Narodne novine, broj 46/18) propisano je da građevinama za detaljnu melioracijsku odvodnju upravljaju Hrvatske vode (članak 24. stavak 2.) i da se gradnja i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave provodi se prema Planu upravljanja vodama. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, broj 120/16) propisano je i da se prihodi od naknade za uređenje voda koriste i za gradnju i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju (članak 21. stavak 1. podstavak 5.). Iste su odredbe zadržane u prijedlogu novoga Zakona o vodama i u odredbama ovoga prijedloga Zakona. Time su uspostavljeni pravni temelji za dugotrajniji režim upravljanja i financiranja građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju.
Uz članak 6.
Ovim člankom mijenja se članak 52. osnovnog teksta Zakona i propisuje da umjesto predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave naknadu za razvoj odlukom određuje predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, jer bi fragmentirano odlučivanje 555 jedinica lokalne samouprave bilo potpuno neučinkovito u odnosu na mogući broj uslužnih područja. Nadalje, predlaže se da se odluka za razvoj donosi za razdoblje važenja plana gradnje komunalnih vodnih građevina. Plan gradnje komunalnih vodnih građevina donosi se prema Zakonu o vodnim uslugama unutar poslovnog plana javnog isporučitelja vodnih usluga, nakon čega se podnosi izvješće o izvršenju plana, donosi novi plan za četverogodišnje razdoblje i utvrđuju potrebni prihodi (uključujući i naknadu za razvoj) za njegovu realizaciju.
Uz članak 7.
Ovim se člankom provodi nomotehničko usklađenje članka 56. stavka 1. osnovnog teksta Zakona.
Uz članak 8.
Ovim se člankom mijenja članak 57. stavak 1. osnovnog teksta Zakona i propisuje namjena korištenja naknade za razvoj.
Uz članak 9.
Ovim se člankom mijenja članak 58. osnovnog teksta Zakona i propisuje korištenje naknade za razvoj prema načelima solidarnosti, prvenstva u potrebama i ravnomjernog razvoja sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje na uslužnom području u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge.
Uz članak 10.
Ovim člankom brisan je članak 58.a osnovnog teksta Zakona jer je materija ovog članka u potpunosti uređena zakonom kojim se uređuju vodne usluge.
Uz članke 11. i 12.
Ovim člancima usklađuje se Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva sa Zakonom o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18). Propisuje se tko obavlja inspekcijski nadzor – vodopravna inspekcija u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove, Državnom inspektoratu.
Uz članak 13.
Ovim se člankom uređuje tko donosi odluku o naknadi za razvoj do isteka planiranoga roka unutar kojeg bi svi novi isporučitelji vodnih usluga trebali početi poslovati na uslužnom području u skladu s načelom „jedan isporučitelj na uslužnom području“ prema zakonu kojim se uređuju vodne usluge.
Uz članak 14.
Ovim člankom uređuje se primjena odredbe članka 57. stavka 2. osnovnog teksta Zakona jer će provedbom Zakona o vodnim uslugama prestati postojati svi razlozi za primjenu ove odredbe, a poslovanje javnog isporučitelja vodnih usluga time će se moći u cijelosti financirati iz cijene vodnih usluga. U stavku 2. propisan je rok za donošenje odluke o naknadi za razvoj.
Uz članak 15.
Ovim se člankom uređuje primjena odredbi o okolišnoj dozvoli na rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
Uz članak 16.
Ovim člankom se propisuje da prestaje važiti članak 82. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, a kojim je propisano da o žalbi protiv rješenja državnoga vodopravnog inspektora odlučuje povjerenstvo za žalbe Ministarstva, danom rasporeda državnih službenika na radna mjesta nadležne unutarnje ustrojstvene jedinice za drugostupanjski upravni postupak sukladno zakonu kojim se uređuje središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove.
Uz članak 17.
Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 3.a
Voda ima svoju ekonomsku vrijednost koju čine troškovi potrebni radi osiguranja njezine dostupnosti, uključujući troškove resursa i troškove gradnje, pogona i održavanja vodnih građevina te okolišne troškove.
Ovim se Zakonom osigurava povrat troškova iz stavka 1. ovoga članka kroz politiku cijena vode i sukladno ovome stavku i stavcima 3. do 6. ovoga članka (načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti). Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti uključuje, ali nije ograničeno na načelo povrata troškova od vodnih usluga iz stavka 6. ovoga članka.
Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti provodi se sukladno ekonomskoj analizi i načelu »onečišćivač plaća« iz zakona kojim se uređuju vode.
Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti provodi se tako da osigura odgovarajući poticaj korisnicima da koriste vodne resurse učinkovito i da time pridonesu ostvarenju ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz članaka 4. i 40. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.).
Ovim Zakonom osigurava se odgovarajući doprinos raznih korisnika, podijeljenih najmanje na industriju, kućanstva i poljoprivredu, povratu troškova od vodnih aktivnosti, sukladno stavku 2. ovoga članka.
Pri provedbi načela povrata troškova od vodnih aktivnosti vodit će se računa o socijalnim, okolišnim i gospodarskim učincima povrata, kao i zemljopisnim i klimatskim uvjetima u zemlji.
Povrat troškova od vodnih usluga osigurava se jednim dijelom plaćanjem cijena vodnih usluga i naknade za razvoj na području pružanja vodnih usluga, a drugim dijelom plaćanjem naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda na području Republike Hrvatske (načelo povrata troškova od vodnih usluga).
Odredbe stavaka 1. do 6. ovoga članka ne sprječavaju financiranje određenih preventivnih ili popravnih mjera radi postizanja ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz članaka 4. i 40. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.).
Odredbe stavaka 3. i 4. ovoga članka neće se primijeniti na određenu vodnu aktivnost ako je to u skladu s ustaljenom praksom i u mjeri u kojoj se time ne dovode u pitanje svrha i postizanje ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz članaka 4. i 40. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.).
Izvještaj o provedbi Plana upravljanja vodnim područjem iz zakona kojim se uređuju vode sadržava i izvještaj o planiranim koracima za provedbu stavaka 1. do 5. ovoga članka, izvještaj o neprimjeni odredbi navedenih u stavku 8. ovoga članka i razloge te neprimjene.
Članak 21.
Prihod od naknade za uređenje voda koristi se za:
– provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava,
– gradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,
– gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju,
– gradnju mješovitih melioracijskih građevina kojima upravljaju Hrvatske vode,
– gradnju i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju,
– uklanjanje riječnog nanosa s pomorskog dobra,
– financiranje gradnje građevina urbane oborinske odvodnje (akumulacije, retencije i obodni kanali) kada je prijemna sposobnost izgrađenih građevina urbane oborinske odvodnje ili postojećih vodotoka nedostatna primiti višak oborinskih voda i
– podmirenje troškova pripremnih i pravnih radnji radi upisa javnoga vodnog dobra u zemljišne knjige i katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretnina u korist javnoga vodnog dobra.
Prihod od naknade za uređenje voda koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.
Prijenos sredstava ove naknade pravnoj osobi iz članka 195. Zakona o vodama za namjene uređene tim člankom ne smatra se isporukom dobara niti uslugom uz naknadu.
Sredstva iz članka 17. stavka 6. podstavka 2. ovoga Zakona koriste se za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
Članak 33.
Hrvatske vode obračunavaju naknadu za zaštitu voda od:
– osoba koje ispuštaju otpadne vode temeljem vodopravne dozvole ili rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša,
– osoba koje pri obavljanju gospodarske djelatnosti ispuštaju otpadne vode u sustav javne odvodnje ili u septičke ili sabirne jame, u količini većoj od 30 kubnih metara (m3) dnevno i
– pravnih osoba koje ispuštaju sanitarne i druge otpadne vode, a kojima voda nije isporučena putem građevina javne vodoopskrbe.
Naknadu za zaštitu voda od osoba koje koriste javni vodoopskrbni sustav i ispuštaju sanitarne i druge otpadne vode, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, obračunavaju i naplaćuju isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe uz cijenu vodne usluge. Naplaćene iznose naknade, isporučitelji vodne usluge doznačuju Hrvatskim vodama u rokovima i na način određen propisom iz članka 76. ovoga Zakona.
Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se prema stvarnim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (konačni obračun), a može se plaćati i po procijenjenim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (privremeni obračun) za razdoblje kraće od kalendarske godine. Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se rješenjem Hrvatskih voda po konačnom obračunu odnosno putem obračunskog lista koji sadržava obračunske elemente i uplatnicu, po privremenom obračunu.
Naknada za zaštitu voda iz stavka 2. ovoga članka obračunava se putem računa isporučitelja vodne usluge, i zasebno se iskazuje na računu. Za poslove iz stavka 2. ovoga članka isporučitelju vodne usluge pripada naknada u visini 5% naplaćene naknade za zaštitu voda.
Članak 44.
Prihod od naknade za melioracijsku odvodnju koristi se za održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave.
Prihod od naknade za melioracijsku odvodnju koristi se prema načelu solidarnosti i prvenstva u potrebama na području jedinice područne (regionalne) samouprave na kojem je ostvarena.
Članak 44.a
Do primopredaje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju sukladno Zakonu o vodama Vlada Republike Hrvatske donosi uredbu o visini naknade za melioracijsku odvodnju sa sadržajem iz članka 43. Zakona. Do primopredaje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju sukladno Zakonu o vodama
– Hrvatske vode imaju sva prava i obveze koje odredbama ovoga Zakona imaju jedinice područne (regionalne) samouprave u obračunu i naplati naknade za melioracijsku odvodnju uključujući vođenje očevidnika naknade za melioracijsku odvodnju,
– naknada za melioracijsku odvodnju prihod je Hrvatskih voda,
– naknada za melioracijsku odvodnju koristi se za održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave prema načelu solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske i
– Hrvatske vode su ovlaštene financirati namjene iz podstavka 3. ovoga stavka na teret naknade za uređenje voda.
Članak 52.
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odrediti da se uz cijenu javne vodoopskrbe, cijenu javne odvodnje plaća i naknada za razvoj.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može uvesti naknadu za razvoj kada su radi zaštite izvorišta u zonama sanitarne zaštite potrebna povećana ulaganja u komunalne vodne građevine.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može, sukladno provedbenom propisu Zakona o vodama kojim se uspostavljaju uslužna područja, uvesti naknadu za razvoj na uslužnom području kada je to potrebno radi ravnomjerne izgradnje komunalnih vodnih građevina.
Članak 56.
Visina naknade za razvoj na jedinicu mjere isporučene vodne usluge ili stopa na iznos cijene vodne usluge određuje se odlukom o obračunu i naplati naknade za razvoj, koju donose tijela iz članka 52. ovoga Zakona.
Odlukom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se detaljnije namjene kojima služi prihod od naknade za razvoj, način i rokove uplate naknade za razvoj, nadzor nad obračunom i naplatom naknade za razvoj, a može detaljnije propisati obveznike, osnovicu, izuzeća od plaćanja, oslobođenja i olakšice, prekršajne odredbe te postupak za njihovo ostvarenje.
Članak 57.
Prihodi od naknade za razvoj koriste se, odnosno za financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina sukladno planu gradnje komunalnih vodnih građevina iz Zakona o vodama na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području.
Javni isporučitelj vodnih usluga može koristiti do 20% prikupljenih sredstava naknade za razvoj za pokriće troškova održavanja i pogona građevina za javnu odvodnju izgrađenih radi zaštite površinskih i podzemnih voda u zonama sanitarne zaštite, što uključuje i druge troškove koji se po odredbama zakona kojim se uređuju vode podmiruju iz cijene vodne usluge.
Članak 58.
Naknada za razvoj mora se koristiti tako da se osigura ravnomjeran razvoj sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje na vodoopskrbnom području ili aglomeraciji.
Članak 58.a
Ako je naknada za razvoj uvedena na području jedinica lokalne samouprave na kojem se koristi više od ½ vodnih usluga u odnosu na vodoopskrbno područje, područje aglomeracije, odnosno uslužno područje, na zahtjev isporučitelja vodnih usluga, Vijeće za vodne usluge može donijeti odluku kojom se proširuje obveza plaćanja naknade za razvoj na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području.
Ako je visina naknade za razvoj neujednačena na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području na zahtjev isporučitelja vodnih usluga, Vijeće za vodne usluge može donijeti odluku kojom se ujednačava visina naknade za razvoj na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području.
Odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka objavljuju se u službenim glasilima jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave.
Za vrijeme važenja odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka predstavničko tijelo iz članka 52. stavka 1., odnosno stavka 3. ovoga Zakona ne može o istom predmetu donijeti odluku iz članka 52. stavka 1., odnosno stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 79.
Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, osim nad provedbom javnih ovlasti osoba iz članka 78. ovoga Zakona, provodi Državna vodopravna inspekcija u Ministarstvu.
Poslove Državne vodopravne inspekcije mogu obavljati i drugi državni službenici Ministarstva koje na to ovlasti ministar.
Članak 80.
Pored ovlasti uređenih Zakonom o sustavu državne uprave, državni vodopravni inspektori ovlašteni su zahtijevati od odgovorne osobe u nadziranoj pravnoj osobi, odnosno od nadzirane fizičke osobe da:
1. omogući izravan uvid u način obavljanja djelatnosti,
2. dostavi na uvid sve potrebne podatke i dokumentaciju i
3. izvijesti o poduzetim mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka.
Članak 81.
Po utvrđenju nepravilnosti i nedostataka u primjeni ovoga Zakona i na temelju njega donesenih provedbenih propisa, državni vodopravni inspektor je ovlašten i obvezan donijeti rješenje kojim će odrediti mjere za usklađenje postupanja nadzirane pravne ili fizičke osobe s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih provedbenih propisa i rok za njihovo otklanjanje.
Članak 82.
O žalbi protiv rješenja državnoga vodopravnoga inspektora odlučuje povjerenstvo za žalbe koje se osniva temeljem odredbi Zakona o vodama.
Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Povjerenstvo za žalbe može iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka odgoditi izvršenje rješenja ako postoji opasnost od nenadoknadive štete.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 83.
Hrvatske vode su ovlaštene provesti kontrolu obračuna i naplate naknade za uređenje voda nad jedinicama lokalne samouprave ili pravnim osobama kojima je povjeren obračun i naplata komunalne naknade te kontrolu obračuna i naplate naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda nad isporučiteljima vodnih usluga te kontrolu obračuna i naplate naknade za korištenje voda nad pravnim i fizičkim osobama iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona.
U provedbi kontrole iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni zaposlenici Hrvatskih voda imaju pravo pregledati temeljna financijska izvješća i ostale poslovne spise, mjerne uređaje kontroliranih osoba i zabilježiti iskaz zaposlenika kontroliranih osoba.
O provedenoj kontroli ovlašteni zaposlenik Hrvatskih voda sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika se dostavlja kontroliranoj osobi i Državnoj vodopravnoj inspekciji.
Ukoliko se utvrde nepravilnosti u obračunu i naplati naknade za uređenje voda ili naknade za zaštitu voda, Hrvatske vode su ovlaštene, sukladno Općem poreznom zakonu, protiv kontroliranih osoba donijeti rješenje o ovrsi neplaćenih iznosa vodnih naknada na temelju vjerodostojne isprave. Vjerodostojna isprava je zapisnik iz stavka 3. ovoga članka ili zapisnik o obavljenoj inspekciji.
Ako je ovlašteni zaposlenik Hrvatskih voda onemogućen u provedbi kontrole iz ovoga članka, obavijestit će Državnu vodopravnu inspekciju radi provedbe inspekcijskog nadzora.
Hrvatske vode će prije pokretanja izvršenja iz stavka 4. ovoga članka naložiti kontroliranoj osobi ispravak nepravilnosti utvrđenih zapisnikom iz stavka 3. ovoga članka.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU VODNOGA GOSPODARSTVA
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. i 2. i članka 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1. Ocjena stanja
Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17; u daljnjem tekstu: Zakon) utvrđuje izvore sredstava za financiranje vodnoga gospodarstva, a osobito vodne naknade, uključivo obvezu plaćanja, obveznika, osnovicu, način obračuna, određivanje visine, namjene trošenja tih sredstava, ovrhu, zastaru i druga pitanja vezana za ostvarenje i korištenje tih sredstava.
2. Pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Osnovna svrha donošenja Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva je usklađenje istoga s Prijedlogom Zakona o vodnim uslugama i Prijedlogom Zakona o vodama koji se istovremeno upućuju u postupak donošenja, te usklađenje sa Zakonom o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18).
Ovim Prijedlogom Zakona detaljnije se uređuje namjena naknade koja pripada jedinici lokalne samouprave za poslove naplate naknade za uređenje voda, na način da se uz postojeću namjenu sredstava za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje, ista može koristiti i za podmirenje troškova nastalih pri obračunu i naplati naknade za uređenje voda.
Ovim Prijedlogom Zakona uređuju se i odredbe kojima su propisani obveznici naknade za zaštitu voda na način da su isti detaljnije i jasnije propisani.
Istodobno s ovim Prijedlogom Zakona predlaže se donijeti i reformski Zakon o vodnim uslugama, kojim se predviđa uspostaviti uslužna područja za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju (otpadnih voda) na kojima se isporučuje najmanje 2 milijuna m 3 vode godišnje, te objediniti sadašnjih oko 200 isporučitelja vodnih usluga prema pravilu: „jedan isporučitelj na uslužnom području“. Glavni cilj je omogućiti održivo upravljanje EU projektima i cijenu vode koja na uslužnom području, nakon provedbe EU projekata ne može u pravilu prijeći 3 % neto raspoloživog dohotka kućanstva. Naknada za razvoj, kao neporezno javno davanje, a koju uređuje ovaj Zakon, jedina je lokalna komponenta u okviru nacionalne komponente EU sufinanciranja gradnje komunalnih vodnih građevina i potrebno ju je donijeti za objedinjeno uslužno područje, a ne više po fragmentiranim jedinicama lokalne samouprave (555). Stoga se predlaže da donositelj odluke o naknadi za razvoj, ubuduće, budu županije, na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga. Cilj predloženih izmjena je omogućiti stabilne prihode od naknade za razvoj na jedinstvenom uslužnom području isporučitelja vodnih usluga kojima će se osigurati sredstva za financiranje prema načelu solidarnosti, prvenstva u potrebama i ravnomjernog razvoja na uslužnom području u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge.
Ovim se Prijedlogom Zakona predlaže da jedinice područne (regionalne) samouprave ulažu sredstva naknade za melioracijsku odvodnju i/ili druga sredstva svoga proračuna za namjene održavanja građevina detaljne melioracijske odvodnje posredstvom Hrvatskih voda, o čemu sklapaju ugovor. Odredbe Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17) koje se odnose na melioracijsku odvodnju ostaju nepromijenjene, odnosno i dalje su sredstva s osnova naknade za melioracijsku odvodnju prihod jedinica područne (regionalne) samouprave koje i donose odluku o istoj kao i vrše obračun i naplatu predmetne naknade. Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (Narodne novine, broj 46/18) propisano je da građevinama za detaljnu melioracijsku odvodnju upravljaju Hrvatske vode (članak 24. stavak 2.) i da se gradnja i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave provodi prema Planu upravljanja vodama. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, broj 120/16) propisano je i da se prihodi od naknade za uređenje voda koriste i za gradnju i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju (članak 21. stavak 1. podstavak 5.). Iste su odredbe zadržane u prijedlogu novoga Zakona o vodama i u odredbama ovoga Prijedloga Zakona. Time su uspostavljeni pravni temelji za dugotrajniji režim upravljanja i financiranja građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju, a nastavno i uspostavi i održavanju funkcionalne sposobnosti sustava obrane od poplava i osnovne melioracijske odvodnje.
3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Ovim Prijedlogom Zakona osigurat će se usklađenost odredbi Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva s odredbama Zakona o vodama i Zakona o vodnim uslugama osobito u vidu jasnijeg i detaljnijeg uređenja odredbi koje se odnose na pitanja osiguranja stabilnih prihoda s osnova naknade za razvoj na uslužnom području. Također će se osigurati usklađenost sa Zakonom o Državnom inspektoratu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, ali Zakon može imati financijski učinak na proračune jedinica područne (regionalne) samouprave te na financijski plan Hrvatskih voda.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O FINANCIRANJU VODNOGA GOSPODARSTVA
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 1.
U Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17) u članku 3.a. u stavku 4. riječi: „članaka 4. i 40. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14).“ zamjenjuju se riječima:„ zakona kojim se uređuju vode.“.
U stavku 8. riječi: „članaka 4. i 40. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14).“ zamjenjuju se riječima: „zakona kojim se uređuju vode.“.
U stavku 9. riječi: „članaka 4. i 40. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14).“zamjenjuju se riječima: „zakona kojim se uređuju vode.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 2.
U članku 21. stavku 4. iza riječi: „samouprave“ dodaju se riječi: “i/ili podmirenje troškova nastalih pri obračunu i naplati naknade za uređenje voda.“
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 3.
Članak 33. mijenja se i glasi:
„Hrvatske vode obračunavaju i naplaćuju naknadu za zaštitu voda osobama koje ispuštaju otpadne vode u prirodni prijamnik ili sustav javne odvodnje, ako su u obvezi imati okolišnu dozvolu u skladu s propisima o zaštiti okoliša, odnosno vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda i ako imaju obvezu redovnog uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda.
Isporučitelji vodnih usluga obračunavaju i naplaćuju naknadu za zaštitu voda osobama:
- koje ispuštaju otpadne vode u sustav javne odvodnje, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, uz cijenu vodne usluge javne odvodnje i
- koje ispuštaju otpadne vode u prirodni prijamnik putem individualnog sustava javne odvodnje koji je priključen na sustav javne vodoopskrbe, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, uz cijenu vodne usluge javne vodoopskrbe.
Naplaćene iznose naknade, isporučitelji vodne usluge doznačuju Hrvatskim vodama u rokovima i na način određen propisom iz članka 76. ovoga Zakona, kojim se uređuje obračunavanje i plaćanje naknade za zaštitu voda.
Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se prema stvarnim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (konačni obračun), a može se obračunavati i po procijenjenim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (privremeni obračun) za razdoblje kraće od kalendarske godine. Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se rješenjem Hrvatskih voda po konačnom obračunu ili odnosno putem obračunskog lista koji sadržava obračunske elemente i uplatnicu, po privremenom obračunu.
Naknada za zaštitu voda iz stavka 2. ovoga članka obračunava se putem računa isporučitelja vodne usluge, i zasebno se iskazuje na računu. Za poslove iz stavka 2. ovoga članka isporučitelju vodne usluge pripada naknada u visini 5% naplaćene naknade za zaštitu voda.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 4.
U članku 44. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „Jedinica područne (regionalne) samouprave ulaže sredstva naknade za melioracijsku odvodnju i/ili druga sredstva svoga proračuna za namjene iz stavka 1. ovoga članka posredstvom Hrvatskih voda, o čemu sklapaju ugovor.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 5.
Članak 44.a briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 6.
Članak 52. mijenja se i glasi: „Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može odrediti da se uz cijenu vodne usluge javne vodoopskrbe, odnosno uz cijenu vodne usluge javne odvodnje plaća i naknada za razvoj.
Odluka o naknadi za razvoj donosi se za razdoblje važenja plana gradnje komunalnih vodnih građevina.“
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 7.
U članku 56. stavku 1. riječi: „odlukom o obračunu i naplati naknade za razvoj“ zamjenjuju se riječima: „odlukom o naknadi za razvoj“, a riječi: „donose tijela“ zamjenjuju se riječima: “donosi tijelo“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 8.
Članak 57. stavak 1. mijenja se i glasi: „Prihodi od naknade za razvoj koriste se za financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina sukladno planu gradnje komunalnih vodnih građevina odnosno za financiranje otplate zajmova i kredita za gradnju komunalnih vodnih građevina sukladno planu otplate zajmova i kredita za gradnju komunalnih vodnih građevina, koji se donose u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 9.
Članak 58. mijenja se i glasi: “Prihod od naknade za razvoj koristi se prema načelu solidarnosti, prvenstva u potrebama i ravnomjernog razvoja na uslužnom području u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 10.
Članak 58.a briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 11.
Članak 79. mijenja se i glasi: „Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, osim nad provedbom javnih ovlasti osoba iz članka 78. ovoga Zakona provodi inspekcija ustrojena u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove ( u daljnjem tekstu: vodopravna inspekcija), ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Inspekcijski nadzor iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati i drugi državni službenici koje na to ovlasti ministar.“
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 12.
U cijelom tekstu Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 153/09., 90/11., 56/13., 120/16. i 127/17.) riječi: »Državna vodopravna inspekcija« u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: »vodopravna inspekcija« u odgovarajućem broju i padežu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 13.
Iznimno od članka 52. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17) koji je izmijenjen člankom 6. ovoga Zakona u roku od 30 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga odluku o naknadi za razvoj donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga, odluku o naknadi za razvoj donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave kada su radi zaštite izvorišta u zonama sanitarne zaštite potrebna povećana ulaganja u komunalne vodne građevine.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na prijedlog javnog isporučitelja vodnih usluga, odluku o naknadi za razvoj donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave kada je to potrebno radi ravnomjerne izgradnje komunalnih vodnih građevina.
Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, u slučaju nesuglasja odredbi odluka o naknadi za razvoj koje su donijele jedinice lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, mjerodavne su odredbe odluke o naknadi za razvoj koju je donijelo predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 14.
Odredba članka 57. stavka 2. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17) prestaje važiti prvim danom nakon isteka 30 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave dužno je donijeti novu odluku o naknadi za razvoj u roku od 90 dana od dana podnošenja prijedloga po javnom isporučitelju vodnih usluga.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 15.
Odredbe koje se u ovom Zakonu odnose na okolišnu dozvolu primjenjuju se i na rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša dok je na snazi.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 16.
Odredbe članka 82. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17) prestaju važiti danom rasporeda državnih službenika na radna mjesta nadležne unutarnje ustrojstvene jedinice za drugostupanjski upravni postupak sukladno zakonu kojim se uređuje središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 17.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 1.
Ovim člankom se članak 3.a osnovnog teksta Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br. 153/09, 90/11, 56/13, 120/16 i 127/17; u daljnjem tekstu: Zakon), usklađuje sa Zakonom o vodama.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 2.
Ovim člankom dopunjuje se članak 21. osnovnog teksta Zakona na način da propisuje da sredstva od 10 % naplaćene naknade za uređenje voda, jedinice lokalne samouprave mogu koristiti i za podmirenje troškova nastalih pri obračunu i naplati naknade za uređenje voda.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 3.
Ovim člankom usklađuju se odredbe članka 33. stavka 1. i 2. osnovnog teksta Zakona sa Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) i jasnije definira obveznik plaćanja naknade za zaštitu voda.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 4.
Ovim člankom dopunjuje se članak 44. osnovnog teksta Zakona i propisuje da se sredstva naknade za melioracijsku odvodnju i/ili druga sredstva proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave ulažu u održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju posredstvom Hrvatskih voda o čemu se sklapa ugovor.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 5.
Ovim člankom brisan je članak 44.a osnovnog teksta Zakona koji je bio dodan Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, broj 56/13), a kojim je bio propisan privremeni režim koji je trebao važiti do primopredaje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju od strane Hrvatskih voda županijama. Njime su uređene odredbe tko je nadležan donijeti uredbu o visini naknade za melioracijsku odvodnju te nadležnosti u obračunu i naplati naknade za melioracijsku odvodnju.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (Narodne novine, broj 46/18) propisano je da građevinama za detaljnu melioracijsku odvodnju upravljaju Hrvatske vode (članak 24. stavak 2.) i da se gradnja i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave provodi se prema Planu upravljanja vodama. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, broj 120/16) propisano je i da se prihodi od naknade za uređenje voda koriste i za gradnju i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju (članak 21. stavak 1. podstavak 5.). Iste su odredbe zadržane u prijedlogu novoga Zakona o vodama i u odredbama ovoga prijedloga Zakona. Time su uspostavljeni pravni temelji za dugotrajniji režim upravljanja i financiranja građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 6.
Ovim člankom mijenja se članak 52. osnovnog teksta Zakona i propisuje da umjesto predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave naknadu za razvoj odlukom određuje predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, jer bi fragmentirano odlučivanje 555 jedinica lokalne samouprave bilo potpuno neučinkovito u odnosu na mogući broj uslužnih područja. Nadalje, predlaže se da se odluka za razvoj donosi za razdoblje važenja plana gradnje komunalnih vodnih građevina. Plan gradnje komunalnih vodnih građevina donosi se prema Zakonu o vodnim uslugama unutar poslovnog plana javnog isporučitelja vodnih usluga, nakon čega se podnosi izvješće o izvršenju plana, donosi novi plan za četverogodišnje razdoblje i utvrđuju potrebni prihodi (uključujući i naknadu za razvoj) za njegovu realizaciju.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 7.
Ovim se člankom provodi nomotehničko usklađenje članka 5 6. stavka 1. osnovnog teksta Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 8.
Ovim se člankom mijenja članak 57. stavak 1. osnovnog teksta Zakona i propisuje namjena korištenja naknade za razvoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 9.
Ovim se člankom mijenja članak 58. osnovnog teksta Zakona i propisuje korištenje naknade za razvoj prema načelima solidarnosti, prvenstva u potrebama i ravnomjernog razvoja sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje na uslužnom području u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 10.
Ovim člankom brisan je članak 58.a osnovnog teksta Zakona jer je materija ovog članka u potpunosti uređena zakonom kojim se uređuju vodne usluge.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članke 11. i 12.
Ovim člancima usklađuje se Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva sa Zakonom o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18). Propisuje se tko obavlja inspekcijski nadzor – vodopravna inspekcija u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove, Državnom inspektoratu.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 13.
Ovim se člankom uređuje tko donosi odluku o naknadi za razvoj do isteka planiranoga roka unutar kojeg bi svi novi isporučitelji vodnih usluga trebali početi poslovati na uslužnom području u skladu s načelom „jedan isporučitelj na uslužnom području“ prema zakonu kojim se uređuju vodne usluge.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 14.
Ovim člankom uređuje se primjena odredbe članka 57. stavka 2. osnovnog teksta Zakona jer će provedbom Zakona o vodnim uslugama prestati postojati svi razlozi za primjenu ove odredbe, a poslovanje javnog isporučitelja vodnih usluga time će se moći u cijelosti financirati iz cijene vodnih usluga. U stavku 2. propisan je rok za donošenje odluke o naknadi za razvoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 15.
Ovim se člankom uređuje primjena odredbi o okolišnoj dozvoli na rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 16.
Ovim člankom se propisuje da prestaje važiti članak 82. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, a kojim je propisano da o žalbi protiv rješenja državnoga vodopravnog inspektora odlučuje povjerenstvo za žalbe Ministarstva, danom rasporeda državnih službenika na radna mjesta nadležne unutarnje ustrojstvene jedinice za drugostupanjski upravni postupak sukladno zakonu kojim se uređuje središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Uz članak 17.
Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 3.a
Voda ima svoju ekonomsku vrijednost koju čine troškovi potrebni radi osiguranja njezine dostupnosti, uključujući troškove resursa i troškove gradnje, pogona i održavanja vodnih građevina te okolišne troškove.
Ovim se Zakonom osigurava povrat troškova iz stavka 1. ovoga članka kroz politiku cijena vode i sukladno ovome stavku i stavcima 3. do 6. ovoga članka (načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti). Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti uključuje, ali nije ograničeno na načelo povrata troškova od vodnih usluga iz stavka 6. ovoga članka.
Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti provodi se sukladno ekonomskoj analizi i načelu »onečišćivač plaća« iz zakona kojim se uređuju vode.
Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti provodi se tako da osigura odgovarajući poticaj korisnicima da koriste vodne resurse učinkovito i da time pridonesu ostvarenju ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz članaka 4. i 40. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.).
Ovim Zakonom osigurava se odgovarajući doprinos raznih korisnika, podijeljenih najmanje na industriju, kućanstva i poljoprivredu, povratu troškova od vodnih aktivnosti, sukladno stavku 2. ovoga članka.
Pri provedbi načela povrata troškova od vodnih aktivnosti vodit će se računa o socijalnim, okolišnim i gospodarskim učincima povrata, kao i zemljopisnim i klimatskim uvjetima u zemlji.
Povrat troškova od vodnih usluga osigurava se jednim dijelom plaćanjem cijena vodnih usluga i naknade za razvoj na području pružanja vodnih usluga, a drugim dijelom plaćanjem naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda na području Republike Hrvatske (načelo povrata troškova od vodnih usluga).
Odredbe stavaka 1. do 6. ovoga članka ne sprječavaju financiranje određenih preventivnih ili popravnih mjera radi postizanja ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz članaka 4. i 40. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.).
Odredbe stavaka 3. i 4. ovoga članka neće se primijeniti na određenu vodnu aktivnost ako je to u skladu s ustaljenom praksom i u mjeri u kojoj se time ne dovode u pitanje svrha i postizanje ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz članaka 4. i 40. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.).
Izvještaj o provedbi Plana upravljanja vodnim područjem iz zakona kojim se uređuju vode sadržava i izvještaj o planiranim koracima za provedbu stavaka 1. do 5. ovoga članka, izvještaj o neprimjeni odredbi navedenih u stavku 8. ovoga članka i razloge te neprimjene.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 21.
Prihod od naknade za uređenje voda koristi se za:
– provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava,
– gradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,
– gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju,
– gradnju mješovitih melioracijskih građevina kojima upravljaju Hrvatske vode,
– gradnju i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju,
– uklanjanje riječnog nanosa s pomorskog dobra,
– financiranje gradnje građevina urbane oborinske odvodnje (akumulacije, retencije i obodni kanali) kada je prijemna sposobnost izgrađenih građevina urbane oborinske odvodnje ili postojećih vodotoka nedostatna primiti višak oborinskih voda i
– podmirenje troškova pripremnih i pravnih radnji radi upisa javnoga vodnog dobra u zemljišne knjige i katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretnina u korist javnoga vodnog dobra.
Prihod od naknade za uređenje voda koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.
Prijenos sredstava ove naknade pravnoj osobi iz članka 195. Zakona o vodama za namjene uređene tim člankom ne smatra se isporukom dobara niti uslugom uz naknadu.
Sredstva iz članka 17. stavka 6. podstavka 2. ovoga Zakona koriste se za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 33.
Hrvatske vode obračunavaju naknadu za zaštitu voda od:
– osoba koje ispuštaju otpadne vode temeljem vodopravne dozvole ili rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša,
– osoba koje pri obavljanju gospodarske djelatnosti ispuštaju otpadne vode u sustav javne odvodnje ili u septičke ili sabirne jame, u količini većoj od 30 kubnih metara (m3) dnevno i
– pravnih osoba koje ispuštaju sanitarne i druge otpadne vode, a kojima voda nije isporučena putem građevina javne vodoopskrbe.
Naknadu za zaštitu voda od osoba koje koriste javni vodoopskrbni sustav i ispuštaju sanitarne i druge otpadne vode, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, obračunavaju i naplaćuju isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe uz cijenu vodne usluge. Naplaćene iznose naknade, isporučitelji vodne usluge doznačuju Hrvatskim vodama u rokovima i na način određen propisom iz članka 76. ovoga Zakona.
Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se prema stvarnim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (konačni obračun), a može se plaćati i po procijenjenim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (privremeni obračun) za razdoblje kraće od kalendarske godine. Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se rješenjem Hrvatskih voda po konačnom obračunu odnosno putem obračunskog lista koji sadržava obračunske elemente i uplatnicu, po privremenom obračunu.
Naknada za zaštitu voda iz stavka 2. ovoga članka obračunava se putem računa isporučitelja vodne usluge, i zasebno se iskazuje na računu. Za poslove iz stavka 2. ovoga članka isporučitelju vodne usluge pripada naknada u visini 5% naplaćene naknade za zaštitu voda.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 44.
Prihod od naknade za melioracijsku odvodnju koristi se za održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave.
Prihod od naknade za melioracijsku odvodnju koristi se prema načelu solidarnosti i prvenstva u potrebama na području jedinice područne (regionalne) samouprave na kojem je ostvarena.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 44.a
Do primopredaje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju sukladno Zakonu o vodama Vlada Republike Hrvatske donosi uredbu o visini naknade za melioracijsku odvodnju sa sadržajem iz članka 43. Zakona.
Do primopredaje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju sukladno Zakonu o vodama
– Hrvatske vode imaju sva prava i obveze koje odredbama ovoga Zakona imaju jedinice područne (regionalne) samouprave u obračunu i naplati naknade za melioracijsku odvodnju uključujući vođenje očevidnika naknade za melioracijsku odvodnju,
– naknada za melioracijsku odvodnju prihod je Hrvatskih voda,
– naknada za melioracijsku odvodnju koristi se za održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave prema načelu solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske i
– Hrvatske vode su ovlaštene financirati namjene iz podstavka 3. ovoga stavka na teret naknade za uređenje voda.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 52.
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odrediti da se uz cijenu javne vodoopskrbe, cijenu javne odvodnje plaća i naknada za razvoj.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može uvesti naknadu za razvoj kada su radi zaštite izvorišta u zonama sanitarne zaštite potrebna povećana ulaganja u komunalne vodne građevine.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može, sukladno provedbenom propisu Zakona o vodama kojim se uspostavljaju uslužna područja, uvesti naknadu za razvoj na uslužnom području kada je to potrebno radi ravnomjerne izgradnje komunalnih vodnih građevina.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 56.
Visina naknade za razvoj na jedinicu mjere isporučene vodne usluge ili stopa na iznos cijene vodne usluge određuje se odlukom o obračunu i naplati naknade za razvoj, koju donose tijela iz članka 52. ovoga Zakona.
Odlukom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se detaljnije namjene kojima služi prihod od naknade za razvoj, način i rokove uplate naknade za razvoj, nadzor nad obračunom i naplatom naknade za razvoj, a može detaljnije propisati obveznike, osnovicu, izuzeća od plaćanja, oslobođenja i olakšice, prekršajne odredbe te postupak za njihovo ostvarenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 57.
Prihodi od naknade za razvoj koriste se, odnosno za financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina sukladno planu gradnje komunalnih vodnih građevina iz Zakona o vodama na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području.
Javni isporučitelj vodnih usluga može koristiti do 20% prikupljenih sredstava naknade za razvoj za pokriće troškova održavanja i pogona građevina za javnu odvodnju izgrađenih radi zaštite površinskih i podzemnih voda u zonama sanitarne zaštite, što uključuje i druge troškove koji se po odredbama zakona kojim se uređuju vode podmiruju iz cijene vodne usluge.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 58.
Naknada za razvoj mora se koristiti tako da se osigura ravnomjeran razvoj sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje na vodoopskrbnom području ili aglomeraciji.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 58.a
Ako je naknada za razvoj uvedena na području jedinica lokalne samouprave na kojem se koristi više od ½ vodnih usluga u odnosu na vodoopskrbno područje, područje aglomeracije, odnosno uslužno područje, na zahtjev isporučitelja vodnih usluga, Vijeće za vodne usluge može donijeti odluku kojom se proširuje obveza plaćanja naknade za razvoj na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području.
Ako je visina naknade za razvoj neujednačena na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području na zahtjev isporučitelja vodnih usluga, Vijeće za vodne usluge može donijeti odluku kojom se ujednačava visina naknade za razvoj na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području.
Odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka objavljuju se u službenim glasilima jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave.
Za vrijeme važenja odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka predstavničko tijelo iz članka 52. stavka 1., odnosno stavka 3. ovoga Zakona ne može o istom predmetu donijeti odluku iz članka 52. stavka 1., odnosno stavka 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 79.
Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, osim nad provedbom javnih ovlasti osoba iz članka 78. ovoga Zakona, provodi Državna vodopravna inspekcija u Ministarstvu.
Poslove Državne vodopravne inspekcije mogu obavljati i drugi državni službenici Ministarstva koje na to ovlasti ministar.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 80.
Pored ovlasti uređenih Zakonom o sustavu državne uprave, državni vodopravni inspektori ovlašteni su zahtijevati od odgovorne osobe u nadziranoj pravnoj osobi, odnosno od nadzirane fizičke osobe da:
1. omogući izravan uvid u način obavljanja djelatnosti,
2. dostavi na uvid sve potrebne podatke i dokumentaciju i
3. izvijesti o poduzetim mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 81.
Po utvrđenju nepravilnosti i nedostataka u primjeni ovoga Zakona i na temelju njega donesenih provedbenih propisa, državni vodopravni inspektor je ovlašten i obvezan donijeti rješenje kojim će odrediti mjere za usklađenje postupanja nadzirane pravne ili fizičke osobe s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih provedbenih propisa i rok za njihovo otklanjanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 82.
O žalbi protiv rješenja državnoga vodopravnoga inspektora odlučuje povjerenstvo za žalbe koje se osniva temeljem odredbi Zakona o vodama.
Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Povjerenstvo za žalbe može iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka odgoditi izvršenje rješenja ako postoji opasnost od nenadoknadive štete.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Članak 83.
Hrvatske vode su ovlaštene provesti kontrolu obračuna i naplate naknade za uređenje voda nad jedinicama lokalne samouprave ili pravnim osobama kojima je povjeren obračun i naplata komunalne naknade te kontrolu obračuna i naplate naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda nad isporučiteljima vodnih usluga te kontrolu obračuna i naplate naknade za korištenje voda nad pravnim i fizičkim osobama iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona.
U provedbi kontrole iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni zaposlenici Hrvatskih voda imaju pravo pregledati temeljna financijska izvješća i ostale poslovne spise, mjerne uređaje kontroliranih osoba i zabilježiti iskaz zaposlenika kontroliranih osoba.
O provedenoj kontroli ovlašteni zaposlenik Hrvatskih voda sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika se dostavlja kontroliranoj osobi i Državnoj vodopravnoj inspekciji.
Ukoliko se utvrde nepravilnosti u obračunu i naplati naknade za uređenje voda ili naknade za zaštitu voda, Hrvatske vode su ovlaštene, sukladno Općem poreznom zakonu, protiv kontroliranih osoba donijeti rješenje o ovrsi neplaćenih iznosa vodnih naknada na temelju vjerodostojne isprave. Vjerodostojna isprava je zapisnik iz stavka 3. ovoga članka ili zapisnik o obavljenoj inspekciji.
Ako je ovlašteni zaposlenik Hrvatskih voda onemogućen u provedbi kontrole iz ovoga članka, obavijestit će Državnu vodopravnu inspekciju radi provedbe inspekcijskog nadzora.
Hrvatske vode će prije pokretanja izvršenja iz stavka 4. ovoga članka naložiti kontroliranoj osobi ispravak nepravilnosti utvrđenih zapisnikom iz stavka 3. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike