Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
DA
Naziv akta: Program rada Vlade RH za mandat 2020.-2024. Prioritet 2., Perspektivna budućnost; Konkurentna, vitalna i obrazovana Hrvatska
Opis mjere: Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji; Regulirat će se rad trgovina nedjeljom te omogućiti radnicima da je provedu s obitelji
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Ne
Naziv pravne stečevine EU: -
b.ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
2.1.1. Analiza postignutih rezultata
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini (dalje u tekstu: Zakon) stupio je na snagu 1. srpnja 2023. čime je propisano pravo na nedjelju kao dan tjednog odmora te je na taj način uređeno pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života građana, a što se upravo kroz ispitivanje javnog mijenja pokazalo važnim za hrvatske građane.
Naime, sukladno Programu, Vlada RH kroz Prioritet 2. Perspektivna budućnost, konkurentna, vitalna i obrazovana Hrvatska postavila je cilj demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji kroz, između ostalog, reguliranje rada trgovina nedjeljom te omogućavanjem radnicima da je provedu s obitelji.
Radno vrijeme u trgovini regulirano je na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. Tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote, određeni su u trajanju do 90 sati.
Uvažavajući činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo orijentirano na turizam koji se pretežito odvija tijekom ljetnih mjeseci, kao i da se potrošnja pojačano odvija upredblagdanskom razdoblju, Zakonom je predviđeno 16 radnih nedjelja prema izboru trgovca. U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, u trajanju do 90 sati dodaje se još 15 sati, ukupno 105 sati, koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje.
Trgovcima je omogućeno, kroz Zakon, da svoje proizvode plasiraju na tržište uporabom instituta prigodnih prodaja u partnerstvu s jedinicama lokalne, područne i regionalne samouprave. Zakonom je predviđeno kako je prigodna prodaja na sajamskim manifestacijama od osobitog značaja za jedinice lokalne samouprave, kojima je ostavljena mogućnost da proglase sajamske dane, sukladno Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.
Temeljem predmetnog Zakona, Vlada RH može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj, a u vezi sa zakonom kojim se uređuju blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj. Tako je Vlada RH donijela odluke o prodajnim objektima koji obavljaju djelatnost trgovine na malo za određene proizvode na dan blagdana 1. studenoga. Navedenim odlukama određeni su prodajni objekti koji obavljaju djelatnost trgovine na malo za određene proizvode na dan blagdana 1. studenoga - Svi sveti za 2023. i 2024. godinu radi opskrbe potrošača tradicionalno određenim proizvodima budući da je upravo navedeni blagdan tradicionalno dan najvećeg posjeta grobljima.
Ovakvim zakonodavnim rješenjem, zakonodavac je uklonio efekte rodne i drugih diskriminacija na način da je zaštitio sve radnice i radnike u trgovini. Time im je omogućio pravo na tjedni odmor sukladno tradiciji, običajima, stečenim pravima, zakonima i međunarodnim konvencijama.
Početkom srpnja 2023. stupanjem na snagu Zakona, bila je potreban prilagodba potrošačkih navika jer je trgovcima bio dozvoljen rad kroz 16 nedjelja u godini što se u 2023. rasporedilo na šest mjeseci, dok se u 2024. 16 radnih nedjelja raspodjeljuje kroz svih 12 mjeseci čime omjer radnih i neradnih nedjelja drugačiji u 2023. godini.
Analizirajući podatke Ministarstva financija – Porezne uprave iz sustava fiskalizacije poreznih obveznika, koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost Trgovina na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima) za razdoblje od godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona vidljiv je niže navedeni trend:
Analizom podataka za sve ponedjeljke u razdoblju od 01.07. do 31.12.2023. godine u odnosu na 2022. godinu vidljivo je povećanje iznosa računa za 24%, dok je broj računa porastao 5%.
Analizom podataka za sve ponedjeljke u razdoblju od 01.01. do 30.06.2024. godine u odnosu na 2023. godinu vidljivo je povećanje iznosa računa za više od 20%, dok je broj računa porastao za gotovo 9%.
Analizom podataka za sve petke u razdoblju od 01.07. do 31.12.2023. godine u odnosu na 2022. godinu vidljivo je povećanje iznosa računa za 17%, dok je broj računa porastao za 1%.
Analizom podataka za sve petke u razdoblju od 01.01. do 30.06.2024. godine u odnosu na 2023. godinu vidljivo je povećanje iznosa računa za 25%, dok je broj računa porastao za 13%.
Analizom podataka za sve subote u razdoblju od 01.07. do 31.12.2023. godine u odnosu na 2022. godinu vidljivo je povećanje iznosa računa za gotovo 17%, dok se broj računa smanjio manje od 1% (kod ove analize moramo uzeti u obzir da su razdoblju 01.7. do 31.12. 2023. godine bile dvije neradne subote, 05. i 15. kolovoz 2023. zbog blagdana) dok su tijekom 2022. te subote bile radne.
Analizom podataka za sve subote u razdoblju od 01.01. do 30.06.2024. godine u odnosu na 2023. godinu vidljivo je povećanje iznosa računa za gotovo 26%, dok je broj računa porastao za 13%.
Grafički prikaz 1. Usporedni prikaz broja izdanih računa siječanj – lipanj 2024., odnos prema istom polugodištu prethodne godine
Analizirajući podatke iz sustava fiskalizacije za porezne obveznike koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost Trgovina na malo zaključujemo kako se, regulacijom radnog vremena u djelatnosti trgovini – prodajnih objekata nedjeljom, dogodio predviđeni učinak – prelijevanja prometa na druge dane, a osim petka i subote, ponedjeljak i utorak su znatno povećali promet.
Na kraju, ističemo kako Zakon nije negativno utjecao na rad prodajnih objekata te je zakonodavac postigao željeni cilj: uklanjanje efekata rodne diskriminacije na način da je uređenjem rada nedjeljom zaštitio sve radnice i radnike u trgovini i omogućio svima pravo na tjedni odmor sukladno tradiciji, običajima, stečenim pravima, zakonima, Ustavom RH i međunarodnim konvencijama. Vladin cilj bio je postići ravnotežu između sloboda i prava zaposlenih u trgovini i poduzetničkih sloboda trgovaca, čime se ostvaruju legitimni ciljevi navedeni u člancima 16. i 35. Ustava.
2.1.2. Utvrđenja Ustavnog suda u odnosu na prigovore predlagatelja
Ustavni sud je Rješenjem broj: U-I-3291/2023 pošao, prije svega, od svojih ranije navedenih načelnih stajališta i ocijenio da predlagatelji nisu naveli razloge zbog kojih bi trebalo preispitati stajališta da je u pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja onaj dan u tjednu koji se prema hrvatskoj tradiciji i običajima smatra danom tjednog odmora te da reguliranje radnog vremena ovisi o volji zakonodavca odnosno da u tom području zakonodavac ima široku slobodu procjene. Također, ocijenio je da ni u ustavnopravnom poretku Republike Hrvatske nisu nastupile okolnosti zbog kojih bi ta stajališta trebao preispitati.
Ustavni sud podsjetio je da se (ne)ustavnost osporenih odredaba Zakona mora razmatrati u svjetlu cjelokupnog normativnog uređenja tjednog odmora u Republici Hrvatskoj i da zahtjev da nedjelja bude dan tjednog odmora nije apsolutan te da potrebe društvene zajednice koje se ne mogu zadovoljiti bez kontinuiranog, trajnog i nesmetanog rada javnih službi i nekih drugih specifičnih djelatnosti zahtijevaju po naravi stvari i rad nedjeljom.
U odnosu na postojanje cilja i njegovu legitimnost, Ustavni sud utvrdio je da je Vlada RH u obrazloženju P.Z.-a br. 429, kao i u naknadnim očitovanjima kao cilj koji se želio postići osporenom mjerom, navela postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života građana (po ocjeni Ustavnog suda to su prije svega radnici zaposleni u trgovini), osiguranje i omogućavanje kvalitete funkcioniranja društvene zajednice i zaštitu prava radnika, te gospodarski napredak i socijalno blagostanje. Ustavni sud navedeno je prihvatio kao legitimnost cilja koji se osporenom mjerom želio postići.
Prigovore pojedinih predlagatelja da Ustavni sud u odluci od 19. lipnja 2009. cilj osporene mjere - "zaštita radnika" - nije prihvatio kao legitiman, Ustavni sud ocijenio je neosnovanim. U tom kontekstu, Ustavni sud podsjetio je da je u Odluci od 19. lipnja 2009. utvrdio kako cilj zbog kojeg je uvedena posebna mjera prema kojoj će u gospodarskoj djelatnosti trgovine "nedjelja biti bazno neradni dan" nije bio obrazložen, dok je bio obrazložen samo cilj onih zakonskih odredabakoje, kaoiznimku od općeg pravila zabrane, uređuju mogućnost rada određenih trgovina nedjeljom. Taj propust zakonodavca Ustavni sud nije ocijenio nevažnim.
U odnosu na pitanje razmjernosti mjere, Ustavni sud pošao je od stajališta da je za njezinu razmjernost potrebno osigurati uravnoteženi odnos (izbalansirati) između prava i interesa triju grupa adresata mjere: gospodarskih subjekata (trgovaca), njihovih zaposlenika i potrošača.
a)Razmjernost mjere u odnosu na trgovce
U odnosu na zaštitu prava trgovaca, Ustavni sud utvrdio je da je mjera razmjerna u odnosu na gospodarske subjekte (trgovce) jer apsolutno ostvarenje poduzetničkih sloboda nije moguće te propisivanjem neke obveze gospodarskim subjektima ne dolazi per se do ograničavanja poduzetničke (i tržišne) slobode. Nadalje, utvrdio je da se ograničenje poduzetničke slobode poduzetnika u djelatnosti trgovine mora razmatrati ne samo u smislu članka 50. stavka 2. Ustava, već i u smislu članka 1. stavka 1. Ustava koji Republiku Hrvatsku određuje kao socijalnu državu, te članka 16. Ustava koji se, primjenom logičke i sistematske metode tumačenja, primjenjuje i na ograničenje poduzetničkih sloboda. Ustavni sud utvrdio je da prema osporenoj mjeri gospodarski subjekti (trgovci) samostalno i slobodno, unutar maksimalno propisanog broja tjednih sati, određuju radno vrijeme u sve dane od ponedjeljka do subote, zatim mogu raditi 16 nedjelja u godini koje, samostalno i slobodno te u skladu sa svojim poslovnim potrebama i politikama, odrede kao radne, mogu raditi i u vrijeme blagdana u onim prodajnim objektima za koje Vlada RH odlukom odredi da su dužni raditi u dane blagdana, te konačno mogu raditi i u one dane koji su obuhvaćeni propisanim iznimkama.
Ustavni sud ocijenio je da po svojoj naravi osporena mjera ne predstavlja zabranu rada nedjeljom i blagdanom već njezino ograničenje. Polazeći od navedenog, kao i činjenice da je pri ograničavanju rada nedjeljom i blagdanom Vlada RH uzela u obzir potrebe gospodarstva, posebice da je hrvatsko gospodarstvo orijentirano na turizam (sezonalnost) kao i mikrolokaciju gospodarskih subjekata, Ustavni sud ocijenio je da osporenom mjerom gospodarskim subjektima - trgovcima - nije nametnut prekomjeran teret.
b)Razmjernost mjere u odnosu na zaposlenike
U odnosu na zaštitu prava zaposlenika, Ustavni sud ocijenio je da osporenom mjerom ni zaposlenima u djelatnosti trgovine nije nametnut prekomjeran teret jer, s jedne strane, zaposleni u trgovini nedjeljom kada ne rade mogu, kao i svi ostali građani, ostvariti pravo na privatan i obiteljski život (članak 35. Ustava), ali su s druge strane, za razliku od ostalih građana, dužni raditi onih 16 nedjelja koje su njihovi poslodavci odredili kao radne, u vrijeme blagdana u onim prodajnim objektima za koje Vlada RH odlukom odredi da imaju obvezu raditi u dane blagdana kao i u one dane (uključujući nedjelje i blagdane) koji su obuhvaćeni iznimkama od ograničenja rada nedjeljom i blagdanom. Međutim, Ustavni sud naglasio je da u tim radnim nedjeljama radnici moraju ostvarivati prava koja im pripadaju po mjerodavnim odredbama Zakona o radu zato što rade nedjeljom i blagdanom.
Posebno, a u odnosu na prigovore više predlagatelja da iznimkama od mjere ograničenja rada nedjeljom i blagdanom nisu obuhvaćeni trgovci-obrtnici koji djelatnost trgovine obavljaju samostalno (primjerice, cvjećari), Ustavni sud je utvrdio da su i ti gospodarski subjekti trgovci u smislu Zakona o trgovini da oni kao i svi ostali gospodarski subjekti - trgovci - djelatnost trgovine obavljaju slobodno i pod jednakim uvjetima na tržištu na način da ne ograničavaju i ne narušavaju tržišno natjecanje. Vlasničkastruktura i površina prodajnih objekata, prema ocjeni Ustavnog suda, mogla bi predstavljati diskriminatorni kriterij zadopuštenje radanedjeljom i blagdanom (slično kao i veličina prodajnog objekta, kako je to Ustavni sud utvrdio odlukom od 28. travnja 2004.).
Na taj način je, prema ocjeni Ustavnog suda, postignuta ravnoteža između prava radnika, s jedne strane, te prava i interesa gospodarskih subjekata (trgovaca), s druge strane. Ustavni sud nije kao osnovane, uvjerljive i obrazložene prihvatio prigovore više predlagatelja da se legitiman cilj osporene mjere mogao i trebao ostvariti odgovarajućim izmjenama i dopunama Zakona o radu i drugim blažim mjerama. Ustavni sud je, imajući u vidu predmet uređenja Zakona i Zakona o radu utvrdio da se Zakonom (koji, među ostalim, uređuje radno vrijeme u djelatnosti) ni na koji način ne zadire u radnopravne odnose radnika i njihovih poslodavaca (trgovaca) niti se njime uređuju prava i obveze radnika koji iz tog odnosa proizlaze.
c)Razmjernost mjere u odnosu na potrošače
Konačno, Ustavni sud ocijenio je da osporenom mjerom ni potrošačima nije nametnut prekomjeran teret jer svoje potrebe za opskrbom i dalje mogu zadovoljiti u sve dane od ponedjeljka do subote, zatim u 16 nedjelja koje trgovci odrede kao radne, kao i u vrijeme blagdana u onim objektima za koje Vlada RH odlukom odredi da su dužni raditi u dane blagdana, kao i u dane (uključujući nedjelje i blagdane) obuhvaćene iznimkama od ograničenja rada nedjeljom i blagdanom. Ocjena je Ustavnog suda da osporena mjera za potrošače u biti predstavlja promjenu potrošačkih navika i poslovnih politika gospodarskih subjekata (trgovaca) koji kao takvi nemaju ustavnopravno relevantni značaj.
Zaključno, a imajući u vidu da osporena mjera ni jednom od adresata osporene mjere nije nametnula prekomjerni teret, Ustavni sud ocijenio je da je osporena mjera razmjerna cilju koji se njome želio postići.
c.ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
a.Da li je primjena Zakona utjecala na gospodarski rast i/ili zaposlenost?
Sektor trgovine je vrlo dinamičan sektor koji ovisi o mnogim elementima iz okruženja. Potrošnja u trgovini prvenstveno ovisi o raspoloživom dohotku domaćih kupaca koji su izrazito cjenovno osjetljivi, a i ovisit će i o daljnjim inflatornim pritiscima i drugim vanjskim utjecajima.
Trgovina je, nakon prerađivačke industrije, drugi po redu najveći poslodavac u Hrvatskoj. Tako je prema podacima iz PriopćenjaDržavnog zavoda za statistiku krajem lipnja 2023. godine, neposredno prije stupanja na snagu Zakona, u djelatnosti trgovine zabilježeno ukupno 238.216 zaposlenih od toga 215.461 u pravnim osobama i 22.755 u obrtu i slobodnim profesijama pa broj zaposlenih u djelatnosti trgovini čini 14,4% svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj. U ukupno zaposlenima u djelatnosti trgovine potrebno je naglasiti da su žene zastupljene sa 54,6%, u pravnim osobama broj zaposlenih žena je 119.492 a u obrtu i slobodnim profesijama je 10.562 zaposlene žene.
Manjak radne snage postaje sve veći izazov na tržištu rada u svim radno intenzivnim i uslužnim djelatnostima pa tako i u sektoru trgovine, a još je izraženiji tijekom turističke sezone.
Potrebe za radnicima također su vidljive i u distributivno-logističkim centrima, tim više jer je RH ulaskom u Schengen i ulaskom u nove prometne koridore postala važan logistički centar, o čemu svjedoči aktualna gradnja logističko distributivnih centara.
Poduzetnici u sektoru trgovine kod pronalaska radne snage prvenstveno su usmjereni na domaće tržište, a zadnjih godina primjetan je trend rasta stranih radnika. Trgovina je u prvih pet djelatnosti po broju izdanih dozvola.
Ministarstvo unutarnjih poslova je u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. ukupno izdalo 4.163 dozvola za djelatnost trgovine.
b.Kako je doprinio poboljšanju uvjeta za ulaganje i funkcioniranje tržišta?
Za budućnost sektora, uostalom kao i za sve druge, iznimno je važan proces digitalne transformacije odnosno integracija digitalnih tehnologija u poslovanje trgovačkih poduzeća.
Tržište trgovine na malo karakterizira i kontinuirani proces okrupnjivanja, koje rezultira i visokom stopom koncentracije tržišta.
Prema zadnjim službenim podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: AZTN) iz rujna 2024. u istraživanju kojega je provela: Prikaz stanja na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2023. godini, u 2022. godini stopa koncentracije iznosila 86,4%, koliko zauzima top 10 trgovaca mješovitom robom. Taj trend je aktualan i nastavlja se. Tržište trgovine na malo također je izloženo i promjenama vlasničkih struktura odnosno preuzimanjima.
c.Da li je primjena Zakona imala učinak na makroekonomsku stabilnost?
U nastavku je dan pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja, koji ukazuju na pozitivnu korelaciju s kretanjem prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini.
Grafički prikaz 2. Realne stope rasta BDP-a, godišnja razina, srpanj 2023.-lipanj 2024., odnos prema istom tromjesečju prethodne godine
Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada MINGO
Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku od srpnja 2023. do lipnja 2024. (četiri tromjesečja) zabilježen je godišnji rast, a to je kontinuirano već četrnaesto tromjesečje zaredom.
Grafički prikaz 3. Realne stope rasta BDP prema rashodnoj metodi, po kategorijama izdataka (kućanstva), odnos prema istom tromjesečju prethodne godine
Grafički prikaz 4. Indeks potrošačkih cijena, srpanj 2023. do srpnja 2024., godišnja razina
Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada MINGO
U razdoblju od srpnja 2023. do srpnja 2024. indeks potrošačkih cijena se uzastopno smanjuje, što je također doprinijelo makroekonomskoj stabilnosti koja je vidljiva iz dostupnih podataka Državnog zavoda za statistiku.
Grafički prikaz 5. Realni promet od trgovine na malo, srpanj 2023. do srpnja 2024., godišnja razina
Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada MINGO
Nastavno, realni promet od trgovine na malo na godišnjoj razini bilježi porast petnaesti mjesec zaredom.
d.Koji su bili učinci na slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i rada?
Nakon usporedbe poslovanja prvih šest mjeseci 1.1. – 30.6.2024. godine, vrijeme kada je Zakon u primjeni sa istim razdobljem 1.1. – 30.6.2023. godine, kada predmetni Zakon nije bio na snazi možemo zaključiti slijedeće:
Sukladno podacima iz sustava fiskalizacije broj fiskaliziranih računa u razdoblju 1.1.-30.6.2024. blago je rastao (0,26%), a ukupan promet po fiskaliziranim računima zabilježio je porast u iznosu od 10,0%.
U prvom polugodištu 2023. najveći udio u tjednom broju fiskaliziranih računa zabilježen je petkom 16,2% a promet po tim računima zabilježen je subotom 16,6% i petkom 16,5%. Istovremeno udio u tjednom broju fiskaliziranih računa nedjeljom bio je 8,4% a promet 8,9%.
Grafički prikaz 6. Broj fiskaliziranih računa od 1.1. do 30.6.2023. po danima u tjednu
U prvom polugodištu 2024. najveći broj u tjednom broju fiskaliziranih računa zabilježen je petkom 17,4% i utorkom 16,0%, a promet po tim računima petkom 17,7% i subotom 17,4%.
Udio u tjednom broju fiskaliziranih računa nedjeljom bio je 4,3%, što je manje za 49% u odnosu na prvo polugodište 2023., što je i očekivano s obzirom na neradne nedjelje.
Grafički prikaz 7. Broj fiskaliziranih računa od 1.1. do 30.6.2024. po danima u tjednu
Promet u razdoblju 1.1.-30.6.2024. nedjeljom je smanjen za 44% ali je u isto vrijeme došlo do povećanja ukupnog prometa za 10%. Potrebno je naglasiti da iznos prometa u 2023. i 2024. nije korigiran za rast cijena.
Grafički prikaz 8. Promet fiskaliziranih računa od 1.1. do 30.6.2023. po danima u tjednu
Zaključuje se da je došlo do promjene u danima kada se obavlja kupovina. Najveći porast broja fiskaliziranih računa zabilježen je ponedjeljkom, s povećanjem od 9%, dok su utorak i petak imali porast od 7%.
e.Da li je Zakon doveo do smanjivanja izbora za potrošače, viših tržišnih cijena, stvaranja novih prepreka za dobavljače i pružatelje usluga, poticanja nekonkurentnog tržišnog ponašanja, stvaranja monopolističkog tržišta?
Treba istaknuti da je trgovina prvi sektor koji brzo reagira jer „živi" i usklađuje svoje poslovanje sa zahtjevima potrošača. No, novom načinu rada trgovina nedjeljom prilagođavaju se i potrošači. Impulzivna kupnja, koja je do sada više bila zastupljena tijekom vikenda, usmjerena je neke druge dane u tjednu, ali i na druge kanale prodaje poput online kupnje.
Vezano za aspekt potrošača, ne postoje značajne prepreke, niti praksa pokazuje nezadovoljstvo potrošača ili njihove navike kupovine nedjeljom. To vrijeme prilagodbe za potrošače i trgovce ne predstavlja nepremostivu prepreku. Glavni faktor je zapravo vrijeme prilagodbe potrošača, koje je uspješno savladano.
Prema dostupnim podacima Sindikata trgovine Hrvatske iz očitovanja od 28. kolovoza 2024. godine, Broj: 2-10/ZŠ, u predmetu naknadne procjene učinka propisa – Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, potrošači uspješno prilagođavaju svoje navike kupovanja i više nema iznimnih opterećenja za prodavaonice koje rade nedjeljom.
f.Kakav je bio učinak na konkurentnost hrvatskih gospodarskih subjekata na zajedničkom tržištu EU i u regiji?
Organizacija radnog vremena i eventualna ograničenja su specifična po državama članicama EU.
U Europi nema jedinstvenog stava i rješenja jer svaka članica ima svoje specifičnosti. Općenito, možemo reći da postoje tri vrste regulacije rada trgovina nedjeljom.
Prva, rad trgovina je dozvoljen nedjeljom, druga, trgovine rade nedjeljom samo ograničeni broj nedjelja u godini i treća, rad trgovina je općenito zabranjen nedjeljom (uz eventualnu mogućnost da lokalne vlasti odobre iznimke za određena područja ili u posebnim okolnostima).
U pravnim poredcima drugih država članica Europske unije, koje su puno sličnije Republici Hrvatskoj kao što su Grčka, Španjolska, Slovenija, Austrija, ali i Njemačka i Poljska - reguliran i ograničen rad nedjeljom. U Sloveniji je Ustavni sud 2021. godine objavio pravorijek prema kojemu zakonska zabrana rada trgovina nedjeljom i blagdanima nije u suprotnosti s Ustavom i ne krši ustavno jamstvo na slobodnu gospodarsku inicijativu.
Predloženi način regulacije radnog vremena u djelatnosti trgovine Zakonom o trgovinu sukladan je pravnom okviru i praksi u onim državama članicama Europske unije koje su se odlučile normativno urediti radno vrijeme u sektoru trgovine, na način da su trgovine nedjeljom u pravilu zatvorene, no uvijek postoje izuzeća koja su vezana uz vjerske ili nacionalne blagdane, turistička područja, zračne i pomorske luke i slično. Što se tiče regulacije rada nedjeljom u regiji i tu je ona regulirana na različite načine.
Zaključno promatrano, nema bitnih utjecaja na konkurentnost domaće trgovine uvažavajući pogranične krajeve.
g.Da li je primjena Zakona potakla priljev investicija?
Nevezano za primjenu Zakona, posljednjih godina bilježi se trend smanjenja stranih investicija u djelatnost trgovine na malo, kako pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
S druge strane, ulaskom Hrvatske u Schengen i u nove prometne koridore RH je postala važan logistički centar, o čemu svjedoči aktualno investiranje u logističko-distributivne centre.
Za istaknuti su investicije implementacije novih tehnologija u procese modernizacije i digitalizacije poslovanja trgovaca.
h.Da li je primjena Zakona utjecala na oglašavanje proizvoda tako da ograničavala ili zabranjivala oglašavanje?
Nije, uočeno je pojačano obavještavanje kupaca o radnim nedjeljama trgovaca, kako fizički npr., ispred ili na prodajnim objektima/trgovinama, tako i putem interneta.
i.Da li je primjena Zakona negativno utjecala na otvaranje novih gospodarskih subjekata, obrta ili je došlo do njihovih zatvaranja?
Primjena Zakona utjecala je na trgovce u smislu prilagodbe, te uzimajući u obzir broj prodajnih objekta.
Trgovci s većim brojem prodavaonica(objekata) potencijalno su se mogli brže prilagoditi od onih koji posluju s jednim ili manjim brojem prodajnih objekata.
Prema dostupnim podacima u promatranom razdoblju nije došlo do zatvaranja trgovačkih obrta, radi nove regulacije rada nedjeljom, dok je broj zaposlenih u trgovačkim obrtima u porastu.
j.Da li je primjena Zakona olakšala uvođenje i širenje novih proizvodnih metoda, tehnologija i proizvoda?
U skladu s modernim poslovnim okruženjem, ne izravnim utjecajem Zakona i u trgovini se bilježi rast ulaganja u modernizaciju. Moderni, efikasni i automatizirani logistički procesi temelje se na energetskoj učinkovitosti i samoodrživosti (self-check blagajne, uređaji za prihvat ambalažnog otpada).
Maloprodajni sektor se sve više oslanja na digitalne tehnologije. E-trgovina nastavlja rasti, potičući trgovce da unaprijede svoje online platforme i integriraju digitalne tehnologije u svoje poslovne modele kako bi poboljšali iskustvo kupovine, optimizirali operacije i smanjili troškove.
k.Da li je primjena Zakona potakla bolju produktivnost/učinkovitost korištenja resursa?
Svaka nova regulacija pa tako i regulacija rada nedjeljom zahtjeva promjene u organizaciji poslovanja gospodarskih subjekata u ovom slučaju trgovaca.
Mnogi trgovci koordiniraju velikim brojem zaposlenika te velikim brojem prodajnih objekata različitog formata.
Tu su i kompleksni logistički procesi koje je potrebno uskladiti jer je trgovina radno intenzivna djelatnost koja se suočava s nedostatkom radne snage.
Zaključno možemo reći kako je prema provedenom istraživanju Sindikata trgovine Hrvatske stanje slijedeće: kada je unaprijed poznato da je radnik ili radnica slobodan, može puno jednostavnije i bolje uskladiti svoje privatne obveze sa poslovnim obvezama.
I kada radi 16 nedjelja, poslodavac ih sada puno ranije objavljuje kao radne, zbog kupaca, pa radnik može puno bolje planirati obveze i odmore, tj. privatno i poslovno. Puno je manjamogućnost manipulacije sa iskorištavanjem dana tjednog odmora, nego do sada, kada je dan tjednog odbora trebao biti korišten u tjednu.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Sažetak „Prikaza stanja na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2023. godini“
AZTN provela je istraživanje tržišta trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo (dalje u tekstu: trgovina na malo mješovitom robom) u Republici Hrvatskoj u 2023. godini.
U predmetnom istraživanju uzorak su činili poduzetnici, njih 44, koji prema ostvarenim prihodima, predstavljaju najznačajnije poduzetnike koji djeluju na tržištu trgovine na malo mješovitom robom.
Prihodi
Prihodi svih trgovaca iz uzorka AZTN-a u promatranoj 2023. godini iznosili su 7,73 milijardi eura. U 2023. bilježi se nominalan rast prihoda u iznosu od 1,07 milijardi eura u odnosu na prethodnu 2022. godinu, u kojoj su iznosili 6,66 milijardi eura. Iz navedenih pokazatelja zaključuje se o rastu tržišta trgovine na malo mješovitom robom u 2023. godini u iznosu od 16,1 %.
Rast prihoda jače je izražen u odnosu na prošlogodišnje istraživanje (2022./2021.) kada se bilježio rast prihoda svih trgovaca iz uzorka u iznosu od 15,7 posto, odnosno tada je rast iznosio 0,9 milijardi eura.
Na jače izražen rast prihoda trgovaca izvjesno je učinak imala i činjenica inflatornih kretanja općenito te naročito u dijelu koji se odnosi na komponentu hrane i bezalkoholnih pića iz harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, a što je u izvještajnoj 2023. godini utjecalo i na stanje na predmetnom tržištu.
Pozitivan trend rasta prihoda u trgovini na malo mješovitom robom u promatranoj 2023. godini bilježe 37 poduzetnika.
Prihod prema tipu prodajnog mjesta
Rezultati istraživanja na uzorku 44 anketiranih trgovaca na malo pokazali su kako se promatranoj 2023. godini bilježi dvoznamenkasti rast prihoda u svakom od zasebno promatrana četiri tipa prodajnog mjesta u odnosu na prethodnu 2022. godinu.
U promatranoj 2023. godini u trgovini na malo mješovitom robom izrazito dominira kupovina u supermarketima i hipermarketima jer nešto manje od tri četvrtine, preciznije 72 posto ukupnog prihoda u trgovini na malo mješovitom robom, ostvareno je prodajom u supermarketima (51,8 posto) i hipermarketima (20,2 posto) odnosno u velikim formatima prodajnog mjesta.
U prodajnim mjestima malog formata (male prodavaonice i samoposluge) u 2023. godini ostvareno je 28 posto prihoda (28,1 posto u 2022. godini).
Promatrano sva tri analizirana pokazatelja (prihod u trgovini na malo mješovitom robom, broj prodajnih mjesta, neto prodajna površina) za sva četiri tipa prodajnih mjesta, rezultati istraživanja pokazali su kako je stopa rasta prihoda u trgovini na malo mješovitom robom svih trgovaca na malo iz uzorka AZTN-a (16,1 posto) u 2023. godini u odnosu na 2022. značajnije viša od stope rasta broja prodajnih mjesta (2,9 posto) i stope rasta neto prodajne površine (3,8 posto).
Online prodaja mješovite robe
Prema rezultatima istraživanja, online prodaja mješovite robe i dalje nije značajna u ukupnoj strukturi prihoda u trgovini na malo mješovitom robom promatrano po pojedinom trgovcu na malo. Samo sedam anketiranih trgovaca na malo bilježi u 2023. prihod putem online prodaje vlastitom platformom. U odnosu na prethodnu 2022. godinu ne bilježi se niti jedan novi trgovac na malo mješovitom robom koji bilježi prihod ostvaren putem online prodaje vlastitom platformom u promatranoj 2023. godini.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Zakonom propisano je pravo na nedjelju kao dan tjednog odmora, te je na taj način uređeno pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života građana, što se upravo kroz ispitivanje javnog mijenja pokazalo važnim za hrvatske građane.
U cilju boljeg položaja obitelji reguliran je rad trgovina nedjeljom u svrhu omogućavanja radnicima da je provedu s obitelji, dok su iznimke propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.
Naime, jedan dio željenog cilja uspostave uravnoteženog privatnog i poslovnog života je upravo kulturološki i demografski efekt koji nije mjerljiv i ovisan isključivo o financijskim pokazateljima.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
a.Da li je primjena Zakona utjecala na otvaranje novih radnih mjesta u trgovini?
Da, od trenutka stupanja na snagu izmjena Zakona, do danas došlo je do povećanja broja zaposlenih, kako u pravnim osobama, tako i u obrtima, u djelatnosti trgovine generalno, tako i posebno u maloprodaji.
Analiza podataka Državnog zavoda za statistiku broj zaposlenih po NKD u lipnju 2024. u djelatnosti trgovine u pravnim osobama zabilježeno je 224.639 zaposlenih što je za 9.178više zaposlenih nego u lipnju 2023. godine kada je bilo 215.461 zaposlen u pravnim osobama djelatnosti trgovine, što je povećanje za 4,3%.
Istovremeno u lipnju 2024. u obrtu i slobodnim profesijama zaposlenih je 22.994 što je za 239 više zaposlenih nego u lipnju 2023. godine kada je bilo 22.755 zaposlenih ili više za 1,1%.
U referentnom razdoblju od jedne godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, broj osiguranika porastao je sa 1.686.629 osoba na 1.749.095, odnosno za 3,7%, odnosno 62.466 osoba više u evidenciji osiguranika.
Isti trend je primjetan i u djelatnosti trgovine (NKD područje G) gdje je broj osiguranika porastao sa 250.164 osoba na 257.671 osobu, odnosno za 3% ili 7.507 osiguranika.
Navedeni podaci ukazuju kako nije bilo poremećaja na tržištu rada u smislu kretanja broja osiguranika, odnosno zaposlenih te se trend rasta nastavio i nakon primjene Zakona.
b.Da li je primjena Zakona dovela, izravno ili neizravno, do gubitka radnih mjesta u trgovini?
Prema dostupnim podacima, nije došlo do gubitka radnih mjesta zbog uvođenje neradnih blagdana i nedjelja.
Prema podacima Sindikata trgovine Hrvatske, nije došlo niti do jednog postupka, otkazivanja ugovora o radu ili ne produžavanja ugovora o radu, iz tih razloga. lz kontakta s radnicima, nema negativnih posljedica na radnike.
c.Da li je primjena Zakona imala posebne negativne posljedice za zaposlene u trgovini?
Prema podacima Sindikata trgovine Hrvatske, početkom primjene, bilo je povećanje radnog opterećenja onim radnicima koji su radili nedjeljom, ali je to popustilo. Prema sadašnjim informacijama od poslodavca prometi radnih nedjelja su i manji od onih koji su bili ranije.
Potrošači prilagođavaju svoje navike kupovanja i više nema iznimnih opterećenja za prodavaonice koje rade nedjeljom. Prometi su sa nedjelje prelili u druge radne dane.
Prema podacima HZMO o broju osiguranika prema zanimanju u referentnom razdoblju vidljivo je kako je broj osiguranika koji rade u pretežito trgovačkim zanimanjima kontinuiran. Nije bilo značajnijih odstupanja u broju osiguranika premaskupinama zanimanja ureferentnom razdoblju. U razdoblju od godine dana došlo je i do povećanja broja osiguranika koji su trgovci u vlastitim trgovinama od 52%.
d.Da li je primjena Zakona utjecala na pojedine dobne skupine radnika i spolne skupine radnika posebice na žene zaposlene u trgovini?
Prema podacima Sindikata trgovine Hrvatske izmjena Zakona o trgovini je izrazito pozitivno utjecala na radnike, posebno na žene i to svih dobnih skupina, onih mladih, sa i bez djece, kao i starijih radnica.
Žene ističu veliki napredak u svom radnom vijeku, što mogu biti blagdanima i nedjeljom slobodne, sa svojim obiteljima, djecom, prijateljima.
Ističu da imaju više i bolje socijalne kontakte. Mogu si bolje planirati vlastiti život.
Također ističu da novi uvjeti rada smanjuju stres, jer im je izvjesno, kada će koristiti slobodan dan tj. dan tjednog odmora.
Prema podacima HZMO promatrajući broj osiguranika prema dobnim skupinama u referentnom razdoblju od jedne godine primjene Zakona, vidljiv je porast broja osiguranika u svim dobnim skupinama.
Najveći porast, od 22,0 % zabilježen je u dobnoj skupini 65+, dok je najmanji porast broja osiguranika zabilježen u dobnoj skupini 35 – 39. U djelatnosti trgovina na veliko i malo (NKD područje G) pad broja osiguranika u referentnom razdoblju zabilježen je samo u dobnoj skupini 35 – 39, dok je u svim ostalim dobnim skupinama broja osiguranika rastao. Najveći rast, od 19,6%, ostvaren je u dobnoj skupini 65+.
Sukladno navedenim podacima vidljivo je kako primjena Zakona nije imala značajnijeg izravnog niti neizravnog utjecaja na broj osiguranika u pojedinim dobnim skupinama.
e.Da li je primjena Zakona utjecala na ponudu poslova?
Prema podacima Sindikata trgovine Hrvatske mnogi su trgovinu izbjegavali kao moguću za zapošljavanje, upravo zbog nedruštvenog radnog vremena i rada u blagdane i nedjelje.
Sada je ta zapreka nestala. Mnogi radnici su otišli iz djelatnosti trgovine zbog rada blagdanom i nedjeljom. U ovom trenutku u djelatnosti trgovine nedostaje tisuće radnika za optimalno obavljanje posla. Radnici koji sada rade su dodatno opterećeni upravo zbog tog nedostatka radnika i nužno je i dalje raditi na stvaranju boljih uvjeta rada.
Uočeno je da radnici sele iz društava koja ima šestodnevni radni tjedan u društva koja rade 5 dana u tjednu.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o slobodnim radnim mjestima u referentnom razdoblju vidljivo je kako postoji kontinuirana potražnja od strane poslodavaca za radnicima. Najtraženija zanimanjima u referentnom razdoblju za koja su poslodavci tražili radnike i dalje je na prvom mjestu zanimanje „prodavač/prodavačica“. Ukupno se tražilo 18.853 radnika za zanimanje prodavač, te se u razdoblju od godine dana potražnja za navedenim zanimanjem povećala za 12,2%.
Stoga je razvidno kako je u referentnom razdoblju došlo do povećanja iskazanih potreba za radnicima u zanimanju „prodavač/prodavačica“ od strane poslodavaca, te primjena Zakona nije imala negativan utjecaj.
f.Da li je primjena Zakona utjecala na usklađivanje privatnog, obiteljskog i poslovnog života?
Osnovna, posebno važna pozitivna strana izmjene zakona je usklađivanje privatnog i poslovnog života.
Kada je unaprijed poznato da je radnik ili radnica slobodan, može puno jednostavnije i bolje uskladiti svoje privatne obveze sa poslovnim obvezama.
I kada radi 16 nedjelja, poslodavac ih sada puno ranije objavljuje kao radne, zbog kupaca, pa si radnik može puno bolje planirati obveze i odmore, tj. privatno i poslovno.
g.Da li je primjena Zakona utjecala na kvalitetu radnog mjesta?
Na usklađivanje obiteljskog i poslovnog života (iako na isto utječe niz drugih čimbenika) Zakon je imao neizravan pozitivan utjecaj zbog činjenice slobodne nedjelje za člana obitelji zaposlenog u trgovini, odnosno slobodnog raspolaganja danom tjednog odmora u nedjelju kada ga uobičajeno koriste i drugi članovi obitelji, koji nisu vezani uz sektor trgovine.
Izvjesnost i predvidivost radnog vremena i sigurnost rada su važni kod ocjene kvalitete svakog radnog mjesta.Prema podacima Sindikata trgovine Hrvatske danas poslodavci, neradne blagdane i nedjelju ističu kao prednost pri zapošljavanju novih radnika. Na taj način i sami potvrđuju da je to pozitivno utjecalo na kvalitetu radnog mjesta.
h.Da li je primjena Zakona imala učinak na zdravlje i sigurnost radnika?
Zbog postizanja bolje ravnoteže obiteljskog i poslovnog života, kao i odluke poslodavca o rasporedu radnog vremena koji više odgovara radniku, uslijed činjenice da je utjecao na bolji raspored radnog vremena i odmora, može se pretpostaviti da je Zakon imao neizravan pozitivan utjecaj na kvalitetu radnog mjesta.
Ti dani, kada radnici ne rade su unaprijed poznati i nepromjenjivi i to odgovara radnicima.
Radnice su komunicirale da su sada opuštenije i s puno manje pritiska odrađuju radne obveze.
Prema podacima Sindikata trgovine Hrvatske promjena zakona imala je pozitivan učinak na zdravlje i sigurnost radnika.
Neradne nedjelje i blagdani, osigurali su pravo na odmor od fizički teškog i psihički zahtjevnog rada u redovitim tjednim ciklusima.
i.Ukupan broj zaposlenih u djelatnosti trgovine u traženom razdoblju, odnosno na dan 1. srpanj 2023. i 1. srpanj 2024. godine, s udjelom zaposlenih žena.
Trgovina je djelatnost u kojoj je registriran najveći broj poslovnih subjekata, pravnih osoba.
Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku sa danom 30. lipnja 2024. broj registriranih je 31.702, a od toga aktivnih pravnih osoba (profitnih) je 25.836 što je najveći broj aktivnih pravnih osoba od svih djelatnosti, taj broj se nešto smanjio u odnosu na isti dan 2023. i to za 767 poslovnih subjekata ili za 2,9%, dok je broj obrtnika na dan 30. lipnja 2024. na godišnjoj razini porastao za 57 ili 0,6% i iznosi 9.274 obrta.
Trgovina je djelatnost u kojoj su promjene vrlo česte i u praksi dolazi do pripajanja, spajanja i drugih statusnih promjena.
Prema analizi Sindikata trgovine Hrvatske u Trgovini na malo zaposleno je 4.762 radnika, od čega 2.792 žene i 1.970 muškaraca.
Ukupan broj radnika u srpnju 2023. iznosio je u djelatnosti Trgovine na malo 122.100, dok je u srpnju 2024. godine u djelatnosti Trgovine na malo radilo 126.862 radnika.
U srpnju 2023. godine u djelatnosti Trgovine na malo ukupno je radilo 87.981 žena, a u srpnju 2024. godine 90.773 žena, odnosno 72% od ukupnog broja zaposlenih radnika u djelatnosti Trgovine na malo.
I broj zaposlenih radnika u obrtu u djelatnosti Trgovine raste, sa 23.149 u srpnju 2023. na 23.468 u srpnju 2024. godine. Ovdje je vidljiv porast broja zaposlenih muškaraca, dok broj zaposlenih žena u obrtu u djelatnosti Trgovine ostaje na prošlogodišnjoj razini.
Prema podacima HZMO-a najveći broj umirovljenika, odnosno 5.500 ili gotovo 17% od ukupnog broja radno aktivnih umirovljenika, je krajem srpnja 2024. godine radilo u djelatnosti Trgovine.
Prema podacima istraživanja koje svake godine provodi Sindikat trgovine Hrvatske na reprezentativnom uzorku pravnih osoba u djelatnosti Trgovine, broj umirovljenika zaposlenih u djelatnosti Trgovine u travnju 2024. godine porastao je za 40,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Prema podacima istraživanja koje svake godine provodi Sindikat trgovine Hrvatske na reprezentativnom uzorku pravnih osoba u djelatnosti Trgovine, broj stranih radnika zaposlenih u djelatnosti Trgovine u travnju 2024. godine porastao je za 54,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Nadaje, prema podacima istraživanja na reprezentativnom uzorku pravnih osoba u djelatnosti Trgovine, broj studenata zaposlenih u djelatnosti Trgovine u travnju 2024. godine porastao je za 58,2%.
Podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na porast neto plaće u pravnim osobama u djelatnosti trgovine u lipnju 2024. za 132 eura što je 12,7% više od plaće u lipnju 2023. godine.
Grafički prikaz 10. Prosječna neto plaća po zaposlenom u djelatnosti trgovine (pravne osobe)
Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada MINGO
U okviru prosječne neto plaće u djelatnosti trgovine iznos po isplaćenom satu rada za lipanj 2024. iznosi 7,18 eura, što je u odnosu na lipanj 2023. više za 22,1%.
Grafički prikaz 11. Prosječna bruto plaća po zaposlenom u djelatnosti trgovine (pravne osobe)
Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada MINGO
U istom vremenskom razdoblju lipanj 2024. u odnosu na lipanj 2023. bruto plaća u djelatnosti trgovine u pravnim osobama je veća za 176 eura ili 12,3%.
Prema podacima istraživanja koje svake godine provodi Sindikat trgovine Hrvatske na reprezentativnom uzorku pravnih osoba u djelatnosti Trgovine, bruto plaće radnika na radnom mjestu Prodavač u travnju 2024. godine porasle su za 11,1%, a neto plaće za 8,3% u odnosu na travanj 2023. godine.
j.Da li je primjena Zakona utjecala na pristup radnika ili nezaposlenih programima usavršavanja, prekvalifikacije, dodatne edukacije?
Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjere aktivne politike zapošljavanja u okviru kojih se provode mjere obrazovanja i osposobljavanja te usavršavanja za nezaposlene i za zaposlene osobe.
Kontinuirano se provode programi usavršavanja te obrazovanja i osposobljavanja za zaposlene i za nezaposlene osobe. Kriteriji i uvjeti korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja se kontinuirano prilagođavaju promjenama u strukturi korisnika, kao i potrebama na tržištu rada.
k.Da li je primjena Zakona imala učinak na zdravlje i sigurnost radnika?
Iako nije moguće procijeniti učinak na zdravlje i sigurnost radnika, uslijed činjenice da je utjecao na bolji raspored radnog vremena i odmora, može se pretpostaviti da je Zakon imao neizravan pozitivan utjecaj.
l.Da li je primjena Zakona utjecala, izravno ili neizravno, na postojeća prava i obveze radnika?
U odnosu na postojeća prava i obveze radnika, kao i prava i obveze poslodavaca, Zakon je u referentnom razdoblju imao neizravan pozitivan utjecaj i nisu zamijećene nikakve negativne posljedice.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
U provedbi naknadne procjene učinaka propisa nisu utvrđeni učinci primjene Zakona na zaštitu okoliša
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjenom Zakona postiglo se da se regulacijom radnog vremena prodajnih objekata, a koja se temelji na prethodno navedenim ustavnim odredbama, međunarodnim ugovorima i konvencijama, uspostavi ravnoteža između sloboda i prava iz članka 3. Ustava, usmjereno na zaposlene u trgovini, čime su postignuti i legitimni ciljevi sadržani u članku 16. i članku 35. Ustava. Vezano uz ravnopravnost spolova Zakon je usmjeren upravo na uklanjanje efekata rodne diskriminacije na način da je ovakvim zakonodavnim rješenjem zaštitio žene radnice u trgovini i omogućio im pravo na tjedni odmor sukladno tradiciji, običajima, stečenim pravima, zakonima i međunarodnim konvencijama.
Također, Vlada RH donijela Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine, čiji osnovni cilj je stvaranje uvjeta za ravnopravnije društvo putem uspostave jednakih mogućnosti za sve građane i građanke.
Radnice zaposlene u trgovini, prilikom izrade teksta Zakona, putem Sindikata trgovine Hrvatske, kao legitimnog sudionika radne skupine, istakle su potrebu da zakonodavac, prilikom definiranja odredbi o radnom vremenu u trgovini, uzme u obzir da upravo nedjelja bude određena kao neradni dan, obzirom da je nedjelja onaj dan u tjednu koji žele i mogu provesti sa svojom obitelji. Pritom su istakle poražavajuću činjenicu, da će neke od njih po prvi put u radnom vijeku imati slobodne nedjelje i blagdane.
d.SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Ministarstvo gospodarstva održalo je javno izlaganje vezano uz procjenu učinka propisa te je u okviru Konferencije MAGROS održane 9.listopada 2024., predstavilo preliminarne učinke Zakona.
e.PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Od srpnja 2023. godine, tržište je analizirano iz svih aspekata koje pokriva Ministarstvo gospodarstva, uključujući poglede trgovaca, potrošača, radnika te tržišnog natjecanja kroz AZTN. Učinak Zakona u proteklih nešto više od godinu dana bio je pozitivan.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Porezne uprave, primjetan je rast prometa fiskaliziranih računa, dok se u razdoblju od srpnja 2023. do srpnja 2024. bilježi kontinuirani pad indeksa potrošačkih cijena, što je doprinijelo makroekonomskoj stabilnosti. Također, realni promet u maloprodaji raste već petnaesti mjesec zaredom.
U kontekstu bruto domaćeg proizvoda (BDP), potrošnja kućanstava od srpnja 2023. do lipnja 2024. značajno je porasla, a u drugom tromjesečju 2024. bila je 6,1% viša nego u istom razdoblju prethodne godine. Ovaj rast pozitivno korelira s godišnjim prometom u maloprodaji, uz kontinuirani pad potrošačkih cijena.
Što se tiče potrošačkih navika, nije uočeno nezadovoljstvo ili značajne prepreke u kupovini nedjeljom. Potrošači su se uspješno prilagodili novim okolnostima, a promet se preusmjerio na druge dane, pri čemu je ponedjeljak zabilježio značajan rast.
AZTN je u 2023. provela istraživanje tržišta maloprodaje mješovitom robom, pri čemu su prihodi trgovaca iz uzorka iznosili 7,73 milijardi eura, što predstavlja nominalni rast od 1,07 milijardi eura u odnosu na 2022. godinu. Ovaj rast od 16,1% u 2023. godini značajniji je od prošlogodišnjeg, kada je iznosio 15,7%.
U 2023. godini dominira kupovina u supermarketima i hipermarketima, koji su ostvarili 72% ukupnog prihoda u maloprodaji. U malim prodavaonicama ostvareno je 28% prihoda.
Povećanje broja zaposlenih zabilježeno je od trenutka stupanja na snagu izmjena Zakona. U lipnju 2024. u pravnim osobama djelatnosti trgovine bilo je 224.639 zaposlenih, što je povećanje od 4,3% u odnosu na lipanj 2023. U obrtima i slobodnim profesijama također je zabilježen porast zaposlenih.
Socijalni učinci Zakona uključuju kulturološki i demografski napredak, koji se ne može mjeriti isključivo financijskim pokazateljima. Ova mjera je doprinijela smanjenju diskriminacije temeljem roda ili drugih stereotipa.
Izmjene Zakona pozitivno su utjecale na radnike, posebno žene svih dobnih skupina, omogućujući im više vremena za obitelj i bolju organizaciju rada. Na temelju izloženog, nastavit će primjena svih odredbi Zakona.
PRILOG 5.
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
a. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini
1.2.
Broj "Narodnih novina"
„Narodne novine“, broj 33/23
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
DA
Naziv akta: Program rada Vlade RH za mandat 2020.-2024. Prioritet 2., Perspektivna budućnost; Konkurentna, vitalna i obrazovana Hrvatska
Opis mjere: Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji; Regulirat će se rad trgovina nedjeljom te omogućiti radnicima da je provedu s obitelji
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Ne
Naziv pravne stečevine EU: -
Komentirate u ime: MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
b. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
2.1.1. Analiza postignutih rezultata
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini (dalje u tekstu: Zakon) stupio je na snagu 1. srpnja 2023. čime je propisano pravo na nedjelju kao dan tjednog odmora te je na taj način uređeno pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života građana, a što se upravo kroz ispitivanje javnog mijenja pokazalo važnim za hrvatske građane.
Naime, sukladno Programu, Vlada RH kroz Prioritet 2. Perspektivna budućnost, konkurentna, vitalna i obrazovana Hrvatska postavila je cilj demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji kroz, između ostalog, reguliranje rada trgovina nedjeljom te omogućavanjem radnicima da je provedu s obitelji.
Radno vrijeme u trgovini regulirano je na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. Tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote, određeni su u trajanju do 90 sati.
Uvažavajući činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo orijentirano na turizam koji se pretežito odvija tijekom ljetnih mjeseci, kao i da se potrošnja pojačano odvija u predblagdanskom razdoblju, Zakonom je predviđeno 16 radnih nedjelja prema izboru trgovca. U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, u trajanju do 90 sati dodaje se još 15 sati, ukupno 105 sati, koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje.
Trgovcima je omogućeno, kroz Zakon, da svoje proizvode plasiraju na tržište uporabom instituta prigodnih prodaja u partnerstvu s jedinicama lokalne, područne i regionalne samouprave. Zakonom je predviđeno kako je prigodna prodaja na sajamskim manifestacijama od osobitog značaja za jedinice lokalne samouprave, kojima je ostavljena mogućnost da proglase sajamske dane, sukladno Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.
Temeljem predmetnog Zakona, Vlada RH može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj, a u vezi sa zakonom kojim se uređuju blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj. Tako je Vlada RH donijela odluke o prodajnim objektima koji obavljaju djelatnost trgovine na malo za određene proizvode na dan blagdana 1. studenoga . Navedenim odlukama o dređeni su prodajni objekti koji obavljaju djelatnost trgovine na malo za određene proizvode na dan blagdana 1. studenoga - Svi sveti za 2023. i 2024. godinu radi opskrbe potrošača tradicionalno određenim proizvodima budući da je upravo navedeni blagdan tradicionalno dan najvećeg posjeta grobljima.
Ovakvim zakonodavnim rješenjem, zakonodavac je uklonio efekte rodne i drugih diskriminacija na način da je zaštitio sve radnice i radnike u trgovini. Time im je omogućio pravo na tjedni odmor sukladno tradiciji, običajima, stečenim pravima, zakonima i međunarodnim konvencijama.
Početkom srpnja 2023. stupanjem na snagu Zakona, bila je potreban prilagodba potrošačkih navika jer je trgovcima bio dozvoljen rad kroz 16 nedjelja u godini što se u 2023. rasporedilo na šest mjeseci, dok se u 2024. 16 radnih nedjelja raspodjeljuje kroz svih 12 mjeseci čime omjer radnih i neradnih nedjelja drugačiji u 2023. godini.
Analizirajući podatke Ministarstva financija – Porezne uprave iz sustava fiskalizacije poreznih obveznika , koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost Trgovina na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima) za razdoblje od godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona vidljiv je niže navedeni trend:
Analizom podataka za sve ponedjeljke u razdoblju od 01.07. do 31.12.2023. godine u odnosu na 2022. godinu vidljivo je povećanje iznosa računa za 24%, dok je broj računa porastao 5%.
Analizom podataka za sve ponedjeljke u razdoblju od 01.01. do 30.06.2024. godine u odnosu na 2023. godinu vidljivo je povećanje iznosa računa za više od 20%, dok je broj računa porastao za gotovo 9%.
Analizom podataka za sve petke u razdoblju od 01.07. do 31.12.2023. godine u odnosu na 2022. godinu vidljivo je povećanje iznosa računa za 17%, dok je broj računa porastao za 1%.
Analizom podataka za sve petke u razdoblju od 01.01. do 30.06.2024. godine u odnosu na 2023. godinu vidljivo je povećanje iznosa računa za 25%, dok je broj računa porastao za 13%.
Analizom podataka za sve subote u razdoblju od 01.07. do 31.12.2023. godine u odnosu na 2022. godinu vidljivo je povećanje iznosa računa za gotovo 17%, dok se broj računa smanjio manje od 1% (kod ove analize moramo uzeti u obzir da su razdoblju 01.7. do 31.12. 2023. godine bile dvije neradne subote, 05. i 15. kolovoz 2023. zbog blagdana) dok su tijekom 2022. te subote bile radne.
Analizom podataka za sve subote u razdoblju od 01.01. do 30.06.2024. godine u odnosu na 2023. godinu vidljivo je povećanje iznosa računa za gotovo 26%, dok je broj računa porastao za 13%.
Grafički prikaz 1. Usporedni prikaz broja izdanih računa siječanj – lipanj 2024., odnos prema istom polugodištu prethodne godine
Izvor: Ministarstvo financija-Porezna uprava, obrada MINGO
Analizirajući podatke iz sustava fiskalizacije za porezne obveznike koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost Trgovina na malo zaključujemo kako se, regulacijom radnog vremena u djelatnosti trgovini – prodajnih objekata nedjeljom, dogodio predviđeni učinak – prelijevanja prometa na druge dane, a osim petka i subote, ponedjeljak i utorak su znatno povećali promet.
Na kraju, ističemo kako Zakon nije negativno utjecao na rad prodajnih objekata te je zakonodavac postigao željeni cilj: uklanjanje efekata rodne diskriminacije na način da je uređenjem rada nedjeljom zaštitio sve radnice i radnike u trgovini i omogućio svima pravo na tjedni odmor sukladno tradiciji, običajima, stečenim pravima, zakonima, Ustavom RH i međunarodnim konvencijama. Vladin cilj bio je postići ravnotežu između sloboda i prava zaposlenih u trgovini i poduzetničkih sloboda trgovaca, čime se ostvaruju legitimni ciljevi navedeni u člancima 16. i 35. Ustava.
2.1.2. Utvrđenja Ustavnog suda u odnosu na prigovore predlagatelja
Ustavni sud je Rješenjem broj: U-I-3291/2023 pošao, prije svega, od svojih ranije navedenih načelnih stajališta i ocijenio da predlagatelji nisu naveli razloge zbog kojih bi trebalo preispitati stajališta da je u pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja onaj dan u tjednu koji se prema hrvatskoj tradiciji i običajima smatra danom tjednog odmora te da reguliranje radnog vremena ovisi o volji zakonodavca odnosno da u tom području zakonodavac ima široku slobodu procjene. Također, ocijenio je da ni u ustavnopravnom poretku Republike Hrvatske nisu nastupile okolnosti zbog kojih bi ta stajališta trebao preispitati.
Ustavni sud podsjetio je da se (ne)ustavnost osporenih odredaba Zakona mora razmatrati u svjetlu cjelokupnog normativnog uređenja tjednog odmora u Republici Hrvatskoj i da zahtjev da nedjelja bude dan tjednog odmora nije apsolutan te da potrebe društvene zajednice koje se ne mogu zadovoljiti bez kontinuiranog, trajnog i nesmetanog rada javnih službi i nekih drugih specifičnih djelatnosti zahtijevaju po naravi stvari i rad nedjeljom.
U odnosu na postojanje cilja i njegovu legitimnost, Ustavni sud utvrdio je da je Vlada RH u obrazloženju P.Z.-a br. 429, kao i u naknadnim očitovanjima kao cilj koji se želio postići osporenom mjerom, navela postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života građana (po ocjeni Ustavnog suda to su prije svega radnici zaposleni u trgovini), osiguranje i omogućavanje kvalitete funkcioniranja društvene zajednice i zaštitu prava radnika, te gospodarski napredak i socijalno blagostanje. Ustavni sud navedeno je prihvatio kao legitimnost cilja koji se osporenom mjerom želio postići.
Prigovore pojedinih predlagatelja da Ustavni sud u odluci od 19. lipnja 2009. cilj osporene mjere - "zaštita radnika" - nije prihvatio kao legitiman, Ustavni sud ocijenio je neosnovanim. U tom kontekstu, Ustavni sud podsjetio je da je u Odluci od 19. lipnja 2009. utvrdio kako cilj zbog kojeg je uvedena posebna mjera prema kojoj će u gospodarskoj djelatnosti trgovine "nedjelja biti bazno neradni dan" nije bio obrazložen, dok je bio obrazložen samo cilj onih zakonskih odredaba koje, kao iznimku od općeg pravila zabrane, uređuju mogućnost rada određenih trgovina nedjeljom. Taj propust zakonodavca Ustavni sud nije ocijenio nevažnim.
U odnosu na pitanje razmjernosti mjere, Ustavni sud pošao je od stajališta da je za njezinu razmjernost potrebno osigurati uravnoteženi odnos (izbalansirati) između prava i interesa triju grupa adresata mjere: gospodarskih subjekata (trgovaca), njihovih zaposlenika i potrošača.
a) Razmjernost mjere u odnosu na trgovce
U odnosu na zaštitu prava trgovaca, Ustavni sud utvrdio je da je mjera razmjerna u odnosu na gospodarske subjekte (trgovce) jer apsolutno ostvarenje poduzetničkih sloboda nije moguće te propisivanjem neke obveze gospodarskim subjektima ne dolazi per se do ograničavanja poduzetničke (i tržišne) slobode. Nadalje, utvrdio je da se ograničenje poduzetničke slobode poduzetnika u djelatnosti trgovine mora razmatrati ne samo u smislu članka 50. stavka 2. Ustava, već i u smislu članka 1. stavka 1. Ustava koji Republiku Hrvatsku određuje kao socijalnu državu, te članka 16. Ustava koji se, primjenom logičke i sistematske metode tumačenja, primjenjuje i na ograničenje poduzetničkih sloboda. Ustavni sud utvrdio je da prema osporenoj mjeri gospodarski subjekti (trgovci) samostalno i slobodno, unutar maksimalno propisanog broja tjednih sati, određuju radno vrijeme u sve dane od ponedjeljka do subote, zatim mogu raditi 16 nedjelja u godini koje, samostalno i slobodno te u skladu sa svojim poslovnim potrebama i politikama, odrede kao radne, mogu raditi i u vrijeme blagdana u onim prodajnim objektima za koje Vlada RH odlukom odredi da su dužni raditi u dane blagdana, te konačno mogu raditi i u one dane koji su obuhvaćeni propisanim iznimkama.
Ustavni sud ocijenio je da po svojoj naravi osporena mjera ne predstavlja zabranu rada nedjeljom i blagdanom već njezino ograničenje. Polazeći od navedenog, kao i činjenice da je pri ograničavanju rada nedjeljom i blagdanom Vlada RH uzela u obzir potrebe gospodarstva, posebice da je hrvatsko gospodarstvo orijentirano na turizam (sezonalnost) kao i mikrolokaciju gospodarskih subjekata, Ustavni sud ocijenio je da osporenom mjerom gospodarskim subjektima - trgovcima - nije nametnut prekomjeran teret.
b) Razmjernost mjere u odnosu na zaposlenike
U odnosu na zaštitu prava zaposlenika, Ustavni sud ocijenio je da osporenom mjerom ni zaposlenima u djelatnosti trgovine nije nametnut prekomjeran teret jer, s jedne strane, zaposleni u trgovini nedjeljom kada ne rade mogu, kao i svi ostali građani, ostvariti pravo na privatan i obiteljski život (članak 35. Ustava), ali su s druge strane, za razliku od ostalih građana, dužni raditi onih 16 nedjelja koje su njihovi poslodavci odredili kao radne, u vrijeme blagdana u onim prodajnim objektima za koje Vlada RH odlukom odredi da imaju obvezu raditi u dane blagdana kao i u one dane (uključujući nedjelje i blagdane) koji su obuhvaćeni iznimkama od ograničenja rada nedjeljom i blagdanom. Međutim, Ustavni sud naglasio je da u tim radnim nedjeljama radnici moraju ostvarivati prava koja im pripadaju po mjerodavnim odredbama Zakona o radu zato što rade nedjeljom i blagdanom.
Posebno, a u odnosu na prigovore više predlagatelja da iznimkama od mjere ograničenja rada nedjeljom i blagdanom nisu obuhvaćeni trgovci-obrtnici koji djelatnost trgovine obavljaju samostalno (primjerice, cvjećari), Ustavni sud je utvrdio da su i ti gospodarski subjekti trgovci u smislu Zakona o trgovini da oni kao i svi ostali gospodarski subjekti - trgovci - djelatnost trgovine obavljaju slobodno i pod jednakim uvjetima na tržištu na način da ne ograničavaju i ne narušavaju tržišno natjecanje. Vlasnička struktura i površina prodajnih objekata, prema ocjeni Ustavnog suda, mogla bi predstavljati diskriminatorni kriterij za dopuštenje rada nedjeljom i blagdanom (slično kao i veličina prodajnog objekta, kako je to Ustavni sud utvrdio odlukom od 28. travnja 2004.).
Na taj način je, prema ocjeni Ustavnog suda, postignuta ravnoteža između prava radnika, s jedne strane, te prava i interesa gospodarskih subjekata (trgovaca), s druge strane. Ustavni sud nije kao osnovane, uvjerljive i obrazložene prihvatio prigovore više predlagatelja da se legitiman cilj osporene mjere mogao i trebao ostvariti odgovarajućim izmjenama i dopunama Zakona o radu i drugim blažim mjerama. Ustavni sud je, imajući u vidu predmet uređenja Zakona i Zakona o radu utvrdio da se Zakonom (koji, među ostalim, uređuje radno vrijeme u djelatnosti) ni na koji način ne zadire u radnopravne odnose radnika i njihovih poslodavaca (trgovaca) niti se njime uređuju prava i obveze radnika koji iz tog odnosa proizlaze.
c) Razmjernost mjere u odnosu na potrošače
Konačno, Ustavni sud ocijenio je da osporenom mjerom ni potrošačima nije nametnut prekomjeran teret jer svoje potrebe za opskrbom i dalje mogu zadovoljiti u sve dane od ponedjeljka do subote, zatim u 16 nedjelja koje trgovci odrede kao radne, kao i u vrijeme blagdana u onim objektima za koje Vlada RH odlukom odredi da su dužni raditi u dane blagdana, kao i u dane (uključujući nedjelje i blagdane) obuhvaćene iznimkama od ograničenja rada nedjeljom i blagdanom. Ocjena je Ustavnog suda da osporena mjera za potrošače u biti predstavlja promjenu potrošačkih navika i poslovnih politika gospodarskih subjekata (trgovaca) koji kao takvi nemaju ustavnopravno relevantni značaj.
Zaključno, a imajući u vidu da osporena mjera ni jednom od adresata osporene mjere nije nametnula prekomjerni teret, Ustavni sud ocijenio je da je osporena mjera razmjerna cilju koji se njome želio postići.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
c. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
a. Da li je primjena Zakona utjecala na gospodarski rast i/ili zaposlenost?
Sektor trgovine je vrlo dinamičan sektor koji ovisi o mnogim elementima iz okruženja. Potrošnja u trgovini prvenstveno ovisi o raspoloživom dohotku domaćih kupaca koji su izrazito cjenovno osjetljivi, a i ovisit će i o daljnjim inflatornim pritiscima i drugim vanjskim utjecajima.
Trgovina je, nakon prerađivačke industrije, drugi po redu najveći poslodavac u Hrvatskoj. Tako je prema podacima iz Priopćenja Državnog zavoda za statistiku krajem lipnja 2023. godine, neposredno prije stupanja na snagu Zakona, u djelatnosti trgovine zabilježeno ukupno 238.216 zaposlenih od toga 215.461 u pravnim osobama i 22.755 u obrtu i slobodnim profesijama pa broj zaposlenih u djelatnosti trgovini čini 14,4% svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj. U ukupno zaposlenima u djelatnosti trgovine potrebno je naglasiti da su žene zastupljene sa 54,6%, u pravnim osobama broj zaposlenih žena je 119.492 a u obrtu i slobodnim profesijama je 10.562 zaposlene žene.
Manjak radne snage postaje sve veći izazov na tržištu rada u svim radno intenzivnim i uslužnim djelatnostima pa tako i u sektoru trgovine, a još je izraženiji tijekom turističke sezone.
Potrebe za radnicima također su vidljive i u distributivno-logističkim centrima, tim više jer je RH ulaskom u Schengen i ulaskom u nove prometne koridore postala važan logistički centar, o čemu svjedoči aktualna gradnja logističko distributivnih centara.
Poduzetnici u sektoru trgovine kod pronalaska radne snage prvenstveno su usmjereni na domaće tržište, a zadnjih godina primjetan je trend rasta stranih radnika. Trgovina je u prvih pet djelatnosti po broju izdanih dozvola.
Ministarstvo unutarnjih poslova je u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. ukupno izdalo 4.163 dozvola za djelatnost trgovine .
b. Kako je doprinio poboljšanju uvjeta za ulaganje i funkcioniranje tržišta?
Za budućnost sektora, uostalom kao i za sve druge, iznimno je važan proces digitalne transformacije odnosno integracija digitalnih tehnologija u poslovanje trgovačkih poduzeća.
Tržište trgovine na malo karakterizira i kontinuirani proces okrupnjivanja, koje rezultira i visokom stopom koncentracije tržišta.
Prema zadnjim službenim podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: AZTN) iz rujna 2024. u istraživanju kojega je provela: Prikaz stanja na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2023. godini , u 2022. godini stopa koncentracije iznosila 86,4%, koliko zauzima top 10 trgovaca mješovitom robom. Taj trend je aktualan i nastavlja se. Tržište trgovine na malo također je izloženo i promjenama vlasničkih struktura odnosno preuzimanjima.
c. Da li je primjena Zakona imala učinak na makroekonomsku stabilnost?
U nastavku je dan pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja, koji ukazuju na pozitivnu korelaciju s kretanjem prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini.
Grafički prikaz 2. Realne stope rasta BDP-a, godišnja razina, srpanj 2023.-lipanj 2024., odnos prema istom tromjesečju prethodne godine
Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada MINGO
Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku od srpnja 2023. do lipnja 2024. (četiri tromjesečja) zabilježen je godišnji rast, a to je kontinuirano već četrnaesto tromjesečje zaredom.
Grafički prikaz 3. Realne stope rasta BDP prema rashodnoj metodi, po kategorijama izdataka (kućanstva), odnos prema istom tromjesečju prethodne godine
Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada MINGO
BDP prema kategorijama izdataka od srpnja 2023. do lipnja 2024.vidljiv je porast potrošnje kućanstava, koja je u drugom tromjesečju 2024. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine 6,1% veća, što je u pozitivnoj korelaciji s prometom u trgovini na malo na godišnjoj razini, a čemu je doprinio i kontinuirani pad indeksa potrošačkih cijena.
Grafički prikaz 4. Indeks potrošačkih cijena, srpanj 2023. do srpnja 2024., godišnja razina
Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada MINGO
U razdoblju od srpnja 2023. do srpnja 2024. indeks potrošačkih cijena se uzastopno smanjuje, što je također doprinijelo makroekonomskoj stabilnosti koja je vidljiva iz dostupnih podataka Državnog zavoda za statistiku.
Grafički prikaz 5. Realni promet od trgovine na malo, srpanj 2023. do srpnja 2024., godišnja razina
Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada MINGO
Nastavno, realni promet od trgovine na malo na godišnjoj razini bilježi porast petnaesti mjesec zaredom.
d. Koji su bili učinci na slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i rada?
Nakon usporedbe poslovanja prvih šest mjeseci 1.1. – 30.6.2024. godine, vrijeme kada je Zakon u primjeni sa istim razdobljem 1.1. – 30.6.2023. godine, kada predmetni Zakon nije bio na snazi možemo zaključiti slijedeće:
Sukladno podacima iz sustava fiskalizacije broj fiskaliziranih računa u razdoblju 1.1.-30.6.2024. blago je rastao (0,26%), a ukupan promet po fiskaliziranim računima zabilježio je porast u iznosu od 10,0%.
U prvom polugodištu 2023. najveći udio u tjednom broju fiskaliziranih računa zabilježen je petkom 16,2% a promet po tim računima zabilježen je subotom 16,6% i petkom 16,5%. Istovremeno udio u tjednom broju fiskaliziranih računa nedjeljom bio je 8,4% a promet 8,9%.
Grafički prikaz 6. Broj fiskaliziranih računa od 1.1. do 30.6.2023. po danima u tjednu
Izvor: Ministarstvo financija - Porezna uprava, obrada MINGO
U prvom polugodištu 2024. najveći broj u tjednom broju fiskaliziranih računa zabilježen je petkom 17,4% i utorkom 16,0%, a promet po tim računima petkom 17,7% i subotom 17,4%.
Udio u tjednom broju fiskaliziranih računa nedjeljom bio je 4,3%, što je manje za 49% u odnosu na prvo polugodište 2023., što je i očekivano s obzirom na neradne nedjelje.
Grafički prikaz 7. Broj fiskaliziranih računa od 1.1. do 30.6.2024. po danima u tjednu
Izvor: Ministarstvo financija - Porezna uprava, obrada MINGO
Promet u razdoblju 1.1.-30.6.2024. nedjeljom je smanjen za 44% ali je u isto vrijeme došlo do povećanja ukupnog prometa za 10%. Potrebno je naglasiti da iznos prometa u 2023. i 2024. nije korigiran za rast cijena.
Grafički prikaz 8. Promet fiskaliziranih računa od 1.1. do 30.6.2023. po danima u tjednu
Izvor: Ministarstvo financija - Porezna uprava, obrada MINGO
Grafički prikaz 9. Promet fiskaliziranih računa od 1.1. do 30.6.2024. po danima u tjednu
Izvor: Ministarstvo financija - Porezna uprava, obrada MINGO
Zaključuje se da je došlo do promjene u danima kada se obavlja kupovina. Najveći porast broja fiskaliziranih računa zabilježen je ponedjeljkom, s povećanjem od 9%, dok su utorak i petak imali porast od 7%.
e. Da li je Zakon doveo do smanjivanja izbora za potrošače, viših tržišnih cijena, stvaranja novih prepreka za dobavljače i pružatelje usluga, poticanja nekonkurentnog tržišnog ponašanja, stvaranja monopolističkog tržišta?
Treba istaknuti da je trgovina prvi sektor koji brzo reagira jer „živi" i usklađuje svoje poslovanje sa zahtjevima potrošača. No, novom načinu rada trgovina nedjeljom prilagođavaju se i potrošači. Impulzivna kupnja, koja je do sada više bila zastupljena tijekom vikenda, usmjerena je neke druge dane u tjednu, ali i na druge kanale prodaje poput online kupnje.
Vezano za aspekt potrošača, ne postoje značajne prepreke, niti praksa pokazuje nezadovoljstvo potrošača ili njihove navike kupovine nedjeljom. To vrijeme prilagodbe za potrošače i trgovce ne predstavlja nepremostivu prepreku. Glavni faktor je zapravo vrijeme prilagodbe potrošača, koje je uspješno savladano.
Prema dostupnim podacima Sindikata trgovine Hrvatske iz očitovanja od 28. kolovoza 2024. godine, Broj: 2-10/ZŠ, u predmetu naknadne procjene učinka propisa – Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, potrošači uspješno prilagođavaju svoje navike kupovanja i više nema iznimnih opterećenja za prodavaonice koje rade nedjeljom.
f. Kakav je bio učinak na konkurentnost hrvatskih gospodarskih subjekata na zajedničkom tržištu EU i u regiji?
Organizacija radnog vremena i eventualna ograničenja su specifična po državama članicama EU.
U Europi nema jedinstvenog stava i rješenja jer svaka članica ima svoje specifičnosti. Općenito, možemo reći da postoje tri vrste regulacije rada trgovina nedjeljom.
Prva, rad trgovina je dozvoljen nedjeljom, druga, trgovine rade nedjeljom samo ograničeni broj nedjelja u godini i treća, rad trgovina je općenito zabranjen nedjeljom (uz eventualnu mogućnost da lokalne vlasti odobre iznimke za određena područja ili u posebnim okolnostima).
U pravnim poredcima drugih država članica Europske unije, koje su puno sličnije Republici Hrvatskoj kao što su Grčka, Španjolska, Slovenija, Austrija, ali i Njemačka i Poljska - reguliran i ograničen rad nedjeljom. U Sloveniji je Ustavni sud 2021. godine objavio pravorijek prema kojemu zakonska zabrana rada trgovina nedjeljom i blagdanima nije u suprotnosti s Ustavom i ne krši ustavno jamstvo na slobodnu gospodarsku inicijativu.
Predloženi način regulacije radnog vremena u djelatnosti trgovine Zakonom o trgovinu sukladan je pravnom okviru i praksi u onim državama članicama Europske unije koje su se odlučile normativno urediti radno vrijeme u sektoru trgovine, na način da su trgovine nedjeljom u pravilu zatvorene, no uvijek postoje izuzeća koja su vezana uz vjerske ili nacionalne blagdane, turistička područja, zračne i pomorske luke i slično. Što se tiče regulacije rada nedjeljom u regiji i tu je ona regulirana na različite načine.
Zaključno promatrano, nema bitnih utjecaja na konkurentnost domaće trgovine uvažavajući pogranične krajeve.
g. Da li je primjena Zakona potakla priljev investicija?
Nevezano za primjenu Zakona, posljednjih godina bilježi se trend smanjenja stranih investicija u djelatnost trgovine na malo, kako pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
S druge strane, ulaskom Hrvatske u Schengen i u nove prometne koridore RH je postala važan logistički centar, o čemu svjedoči aktualno investiranje u logističko-distributivne centre.
Za istaknuti su investicije implementacije novih tehnologija u procese modernizacije i digitalizacije poslovanja trgovaca.
h. Da li je primjena Zakona utjecala na oglašavanje proizvoda tako da ograničavala ili zabranjivala oglašavanje?
Nije, uočeno je pojačano obavještavanje kupaca o radnim nedjeljama trgovaca, kako fizički npr., ispred ili na prodajnim objektima/trgovinama, tako i putem interneta.
i. Da li je primjena Zakona negativno utjecala na otvaranje novih gospodarskih subjekata, obrta ili je došlo do njihovih zatvaranja?
Primjena Zakona utjecala je na trgovce u smislu prilagodbe, te uzimajući u obzir broj prodajnih objekta.
Trgovci s većim brojem prodavaonica(objekata) potencijalno su se mogli brže prilagoditi od onih koji posluju s jednim ili manjim brojem prodajnih objekata.
Prema dostupnim podacima u promatranom razdoblju nije došlo do zatvaranja trgovačkih obrta, radi nove regulacije rada nedjeljom, dok je broj zaposlenih u trgovačkim obrtima u porastu.
j. Da li je primjena Zakona olakšala uvođenje i širenje novih proizvodnih metoda, tehnologija i proizvoda?
U skladu s modernim poslovnim okruženjem, ne izravnim utjecajem Zakona i u trgovini se bilježi rast ulaganja u modernizaciju. Moderni, efikasni i automatizirani logistički procesi temelje se na energetskoj učinkovitosti i samoodrživosti ( self-check blagajne, uređaji za prihvat ambalažnog otpada).
Maloprodajni sektor se sve više oslanja na digitalne tehnologije. E-trgovina nastavlja rasti, potičući trgovce da unaprijede svoje online platforme i integriraju digitalne tehnologije u svoje poslovne modele kako bi poboljšali iskustvo kupovine, optimizirali operacije i smanjili troškove.
k. Da li je primjena Zakona potakla bolju produktivnost/učinkovitost korištenja resursa?
Svaka nova regulacija pa tako i regulacija rada nedjeljom zahtjeva promjene u organizaciji poslovanja gospodarskih subjekata u ovom slučaju trgovaca.
Mnogi trgovci koordiniraju velikim brojem zaposlenika te velikim brojem prodajnih objekata različitog formata.
Tu su i kompleksni logistički procesi koje je potrebno uskladiti jer je trgovina radno intenzivna djelatnost koja se suočava s nedostatkom radne snage.
Zaključno možemo reći kako je prema provedenom istraživanju Sindikata trgovine Hrvatske stanje slijedeće: kada je unaprijed poznato da je radnik ili radnica slobodan, može puno jednostavnije i bolje uskladiti svoje privatne obveze sa poslovnim obvezama.
I kada radi 16 nedjelja, poslodavac ih sada puno ranije objavljuje kao radne, zbog kupaca, pa radnik može puno bolje planirati obveze i odmore, tj. privatno i poslovno . Puno je manja mogućnost manipulacije sa iskorištavanjem dana tjednog odmora, nego do sada, kada je dan tjednog odbora trebao biti korišten u tjednu.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Sažetak „ Prikaza stanja na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2023. godini“
AZTN provela je istraživanje tržišta trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo (dalje u tekstu: trgovina na malo mješovitom robom) u Republici Hrvatskoj u 2023. godini.
U predmetnom istraživanju uzorak su činili poduzetnici, njih 44, koji prema ostvarenim prihodima, predstavljaju najznačajnije poduzetnike koji djeluju na tržištu trgovine na malo mješovitom robom.
Prihodi
Prihodi svih trgovaca iz uzorka AZTN-a u promatranoj 2023. godini iznosili su 7,73 milijardi eura. U 2023. bilježi se nominalan rast prihoda u iznosu od 1,07 milijardi eura u odnosu na prethodnu 2022. godinu, u kojoj su iznosili 6,66 milijardi eura. Iz navedenih pokazatelja zaključuje se o rastu tržišta trgovine na malo mješovitom robom u 2023. godini u iznosu od 16,1 %.
Rast prihoda jače je izražen u odnosu na prošlogodišnje istraživanje (2022./2021.) kada se bilježio rast prihoda svih trgovaca iz uzorka u iznosu od 15,7 posto, odnosno tada je rast iznosio 0,9 milijardi eura.
Na jače izražen rast prihoda trgovaca izvjesno je učinak imala i činjenica inflatornih kretanja općenito te naročito u dijelu koji se odnosi na komponentu hrane i bezalkoholnih pića iz harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, a što je u izvještajnoj 2023. godini utjecalo i na stanje na predmetnom tržištu.
Pozitivan trend rasta prihoda u trgovini na malo mješovitom robom u promatranoj 2023. godini bilježe 37 poduzetnika.
Prihod prema tipu prodajnog mjesta
Rezultati istraživanja na uzorku 44 anketiranih trgovaca na malo pokazali su kako se promatranoj 2023. godini bilježi dvoznamenkasti rast prihoda u svakom od zasebno promatrana četiri tipa prodajnog mjesta u odnosu na prethodnu 2022. godinu.
U promatranoj 2023. godini u trgovini na malo mješovitom robom izrazito dominira kupovina u supermarketima i hipermarketima jer nešto manje od tri četvrtine, preciznije 72 posto ukupnog prihoda u trgovini na malo mješovitom robom, ostvareno je prodajom u supermarketima (51,8 posto) i hipermarketima (20,2 posto) odnosno u velikim formatima prodajnog mjesta.
U prodajnim mjestima malog formata (male prodavaonice i samoposluge) u 2023. godini ostvareno je 28 posto prihoda (28,1 posto u 2022. godini).
Promatrano sva tri analizirana pokazatelja (prihod u trgovini na malo mješovitom robom, broj prodajnih mjesta, neto prodajna površina) za sva četiri tipa prodajnih mjesta, rezultati istraživanja pokazali su kako je stopa rasta prihoda u trgovini na malo mješovitom robom svih trgovaca na malo iz uzorka AZTN-a (16,1 posto) u 2023. godini u odnosu na 2022. značajnije viša od stope rasta broja prodajnih mjesta (2,9 posto) i stope rasta neto prodajne površine (3,8 posto).
Online prodaja mješovite robe
Prema rezultatima istraživanja, online prodaja mješovite robe i dalje nije značajna u ukupnoj strukturi prihoda u trgovini na malo mješovitom robom promatrano po pojedinom trgovcu na malo. Samo sedam anketiranih trgovaca na malo bilježi u 2023. prihod putem online prodaje vlastitom platformom. U odnosu na prethodnu 2022. godinu ne bilježi se niti jedan novi trgovac na malo mješovitom robom koji bilježi prihod ostvaren putem online prodaje vlastitom platformom u promatranoj 2023. godini.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Zakonom propisano je pravo na nedjelju kao dan tjednog odmora, te je na taj način uređeno pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života građana, što se upravo kroz ispitivanje javnog mijenja pokazalo važnim za hrvatske građane.
U cilju boljeg položaja obitelji reguliran je rad trgovina nedjeljom u svrhu omogućavanja radnicima da je provedu s obitelji, dok su iznimke propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.
Naime, jedan dio željenog cilja uspostave uravnoteženog privatnog i poslovnog života je upravo kulturološki i demografski efekt koji nije mjerljiv i ovisan isključivo o financijskim pokazateljima.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
a. Da li je primjena Zakona utjecala na otvaranje novih radnih mjesta u trgovini?
Da, od trenutka stupanja na snagu izmjena Zakona, do danas došlo je do povećanja broja zaposlenih, kako u pravnim osobama, tako i u obrtima, u djelatnosti trgovine generalno, tako i posebno u maloprodaji.
Analiza podataka Državnog zavoda za statistiku broj zaposlenih po NKD u lipnju 2024. u djelatnosti trgovine u pravnim osobama zabilježeno je 224.639 zaposlenih što je za 9.178 više zaposlenih nego u lipnju 2023. godine kada je bilo 215.461 zaposlen u pravnim osobama djelatnosti trgovine, što je povećanje za 4,3%.
Istovremeno u lipnju 2024. u obrtu i slobodnim profesijama zaposlenih je 22.994 što je za 239 više zaposlenih nego u lipnju 2023. godine kada je bilo 22.755 zaposlenih ili više za 1,1%.
U referentnom razdoblju od jedne godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, broj osiguranika porastao je sa 1.686.629 osoba na 1.749.095, odnosno za 3,7%, odnosno 62.466 osoba više u evidenciji osiguranika.
Isti trend je primjetan i u djelatnosti trgovine (NKD područje G) gdje je broj osiguranika porastao sa 250.164 osoba na 257.671 osobu, odnosno za 3% ili 7.507 osiguranika.
Navedeni podaci ukazuju kako nije bilo poremećaja na tržištu rada u smislu kretanja broja osiguranika, odnosno zaposlenih te se trend rasta nastavio i nakon primjene Zakona.
b. Da li je primjena Zakona dovela, izravno ili neizravno, do gubitka radnih mjesta u trgovini?
Prema dostupnim podacima, nije došlo do gubitka radnih mjesta zbog uvođenje neradnih blagdana i nedjelja.
Prema podacima Sindikata trgovine Hrvatske, nije došlo niti do jednog postupka, otkazivanja ugovora o radu ili ne produžavanja ugovora o radu, iz tih razloga. lz kontakta s radnicima, nema negativnih posljedica na radnike.
c. Da li je primjena Zakona imala posebne negativne posljedice za zaposlene u trgovini?
Prema podacima Sindikata trgovine Hrvatske, početkom primjene, bilo je povećanje radnog opterećenja onim radnicima koji su radili nedjeljom, ali je to popustilo. Prema sadašnjim informacijama od poslodavca prometi radnih nedjelja su i manji od onih koji su bili ranije.
Potrošači prilagođavaju svoje navike kupovanja i više nema iznimnih opterećenja za prodavaonice koje rade nedjeljom. Prometi su sa nedjelje prelili u druge radne dane.
Prema podacima HZMO o broju osiguranika prema zanimanju u referentnom razdoblju vidljivo je kako je broj osiguranika koji rade u pretežito trgovačkim zanimanjima kontinuiran. Nije bilo značajnijih odstupanja u broju osiguranika prema skupinama zanimanja u referentnom razdoblju. U razdoblju od godine dana došlo je i do povećanja broja osiguranika koji su trgovci u vlastitim trgovinama od 52%.
d. Da li je primjena Zakona utjecala na pojedine dobne skupine radnika i spolne skupine radnika posebice na žene zaposlene u trgovini?
Prema podacima Sindikata trgovine Hrvatske izmjena Zakona o trgovini je izrazito pozitivno utjecala na radnike, posebno na žene i to svih dobnih skupina, onih mladih, sa i bez djece, kao i starijih radnica.
Žene ističu veliki napredak u svom radnom vijeku, što mogu biti blagdanima i nedjeljom slobodne, sa svojim obiteljima, djecom, prijateljima.
Ističu da imaju više i bolje socijalne kontakte. Mogu si bolje planirati vlastiti život.
Također ističu da novi uvjeti rada smanjuju stres, jer im je izvjesno, kada će koristiti slobodan dan tj. dan tjednog odmora.
Prema podacima HZMO promatrajući broj osiguranika prema dobnim skupinama u referentnom razdoblju od jedne godine primjene Zakona, vidljiv je porast broja osiguranika u svim dobnim skupinama.
Najveći porast, od 22,0 % zabilježen je u dobnoj skupini 65+, dok je najmanji porast broja osiguranika zabilježen u dobnoj skupini 35 – 39. U djelatnosti trgovina na veliko i malo (NKD područje G) pad broja osiguranika u referentnom razdoblju zabilježen je samo u dobnoj skupini 35 – 39, dok je u svim ostalim dobnim skupinama broja osiguranika rastao. Najveći rast, od 19,6%, ostvaren je u dobnoj skupini 65+.
Sukladno navedenim podacima vidljivo je kako primjena Zakona nije imala značajnijeg izravnog niti neizravnog utjecaja na broj osiguranika u pojedinim dobnim skupinama.
e. Da li je primjena Zakona utjecala na ponudu poslova?
Prema podacima Sindikata trgovine Hrvatske mnogi su trgovinu izbjegavali kao moguću za zapošljavanje, upravo zbog nedruštvenog radnog vremena i rada u blagdane i nedjelje.
Sada je ta zapreka nestala. Mnogi radnici su otišli iz djelatnosti trgovine zbog rada blagdanom i nedjeljom. U ovom trenutku u djelatnosti trgovine nedostaje tisuće radnika za optimalno obavljanje posla. Radnici koji sada rade su dodatno opterećeni upravo zbog tog nedostatka radnika i nužno je i dalje raditi na stvaranju boljih uvjeta rada.
Uočeno je da radnici sele iz društava koja ima šestodnevni radni tjedan u društva koja rade 5 dana u tjednu.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o slobodnim radnim mjestima u referentnom razdoblju vidljivo je kako postoji kontinuirana potražnja od strane poslodavaca za radnicima. Najtraženija zanimanjima u referentnom razdoblju za koja su poslodavci tražili radnike i dalje je na prvom mjestu zanimanje „prodavač/prodavačica“. Ukupno se tražilo 18.853 radnika za zanimanje prodavač, te se u razdoblju od godine dana potražnja za navedenim zanimanjem povećala za 12,2%.
Stoga je razvidno kako je u referentnom razdoblju došlo do povećanja iskazanih potreba za radnicima u zanimanju „prodavač/prodavačica“ od strane poslodavaca, te primjena Zakona nije imala negativan utjecaj.
f. Da li je primjena Zakona utjecala na usklađivanje privatnog, obiteljskog i poslovnog života?
Osnovna, posebno važna pozitivna strana izmjene zakona je usklađivanje privatnog i poslovnog života.
Kada je unaprijed poznato da je radnik ili radnica slobodan, može puno jednostavnije i bolje uskladiti svoje privatne obveze sa poslovnim obvezama.
I kada radi 16 nedjelja, poslodavac ih sada puno ranije objavljuje kao radne, zbog kupaca, pa si radnik može puno bolje planirati obveze i odmore, tj. privatno i poslovno.
g. Da li je primjena Zakona utjecala na kvalitetu radnog mjesta?
Na usklađivanje obiteljskog i poslovnog života (iako na isto utječe niz drugih čimbenika) Zakon je imao neizravan pozitivan utjecaj zbog činjenice slobodne nedjelje za člana obitelji zaposlenog u trgovini, odnosno slobodnog raspolaganja danom tjednog odmora u nedjelju kada ga uobičajeno koriste i drugi članovi obitelji, koji nisu vezani uz sektor trgovine.
Izvjesnost i predvidivost radnog vremena i sigurnost rada su važni kod ocjene kvalitete svakog radnog mjesta.Prema podacima Sindikata trgovine Hrvatske danas poslodavci, neradne blagdane i nedjelju ističu kao prednost pri zapošljavanju novih radnika. Na taj način i sami potvrđuju da je to pozitivno utjecalo na kvalitetu radnog mjesta.
h. Da li je primjena Zakona imala učinak na zdravlje i sigurnost radnika?
Zbog postizanja bolje ravnoteže obiteljskog i poslovnog života, kao i odluke poslodavca o rasporedu radnog vremena koji više odgovara radniku, uslijed činjenice da je utjecao na bolji raspored radnog vremena i odmora, može se pretpostaviti da je Zakon imao neizravan pozitivan utjecaj na kvalitetu radnog mjesta.
Ti dani, kada radnici ne rade su unaprijed poznati i nepromjenjivi i to odgovara radnicima.
Radnice su komunicirale da su sada opuštenije i s puno manje pritiska odrađuju radne obveze.
Prema podacima Sindikata trgovine Hrvatske promjena zakona imala je pozitivan učinak na zdravlje i sigurnost radnika.
Neradne nedjelje i blagdani, osigurali su pravo na odmor od fizički teškog i psihički zahtjevnog rada u redovitim tjednim ciklusima.
i. Ukupan broj zaposlenih u djelatnosti trgovine u traženom razdoblju, odnosno na dan 1. srpanj 2023. i 1. srpanj 2024. godine, s udjelom zaposlenih žena.
Trgovina je djelatnost u kojoj je registriran najveći broj poslovnih subjekata, pravnih osoba.
Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku sa danom 30. lipnja 2024. broj registriranih je 31.702, a od toga aktivnih pravnih osoba (profitnih) je 25.836 što je najveći broj aktivnih pravnih osoba od svih djelatnosti, taj broj se nešto smanjio u odnosu na isti dan 2023. i to za 767 poslovnih subjekata ili za 2,9%, dok je broj obrtnika na dan 30. lipnja 2024. na godišnjoj razini porastao za 57 ili 0,6% i iznosi 9.274 obrta.
Trgovina je djelatnost u kojoj su promjene vrlo česte i u praksi dolazi do pripajanja, spajanja i drugih statusnih promjena.
Prema analizi Sindikata trgovine Hrvatske u Trgovini na malo zaposleno je 4.762 radnika, od čega 2.792 žene i 1.970 muškaraca.
Ukupan broj radnika u srpnju 2023. iznosio je u djelatnosti Trgovine na malo 122.100, dok je u srpnju 2024. godine u djelatnosti Trgovine na malo radilo 126.862 radnika.
U srpnju 2023. godine u djelatnosti Trgovine na malo ukupno je radilo 87.981 žena, a u srpnju 2024. godine 90.773 žena, odnosno 72% od ukupnog broja zaposlenih radnika u djelatnosti Trgovine na malo.
I broj zaposlenih radnika u obrtu u djelatnosti Trgovine raste, sa 23.149 u srpnju 2023. na 23.468 u srpnju 2024. godine. Ovdje je vidljiv porast broja zaposlenih muškaraca, dok broj zaposlenih žena u obrtu u djelatnosti Trgovine ostaje na prošlogodišnjoj razini.
Prema podacima HZMO-a najveći broj umirovljenika, odnosno 5.500 ili gotovo 17% od ukupnog broja radno aktivnih umirovljenika, je krajem srpnja 2024. godine radilo u djelatnosti Trgovine.
Prema podacima istraživanja koje svake godine provodi Sindikat trgovine Hrvatske na reprezentativnom uzorku pravnih osoba u djelatnosti Trgovine, broj umirovljenika zaposlenih u djelatnosti Trgovine u travnju 2024. godine porastao je za 40,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Prema podacima istraživanja koje svake godine provodi Sindikat trgovine Hrvatske na reprezentativnom uzorku pravnih osoba u djelatnosti Trgovine, broj stranih radnika zaposlenih u djelatnosti Trgovine u travnju 2024. godine porastao je za 54,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Nadaje, prema podacima istraživanja na reprezentativnom uzorku pravnih osoba u djelatnosti Trgovine, broj studenata zaposlenih u djelatnosti Trgovine u travnju 2024. godine porastao je za 58,2%.
Podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na porast neto plaće u pravnim osobama u djelatnosti trgovine u lipnju 2024. za 132 eura što je 12,7% više od plaće u lipnju 2023. godine.
Grafički prikaz 10. Prosječna neto plaća po zaposlenom u djelatnosti trgovine (pravne osobe)
Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada MINGO
U okviru prosječne neto plaće u djelatnosti trgovine iznos po isplaćenom satu rada za lipanj 2024. iznosi 7,18 eura, što je u odnosu na lipanj 2023. više za 22,1%.
Grafički prikaz 11. Prosječna bruto plaća po zaposlenom u djelatnosti trgovine (pravne osobe)
Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada MINGO
U istom vremenskom razdoblju lipanj 2024. u odnosu na lipanj 2023. bruto plaća u djelatnosti trgovine u pravnim osobama je veća za 176 eura ili 12,3%.
Prema podacima istraživanja koje svake godine provodi Sindikat trgovine Hrvatske na reprezentativnom uzorku pravnih osoba u djelatnosti Trgovine, bruto plaće radnika na radnom mjestu Prodavač u travnju 2024. godine porasle su za 11,1%, a neto plaće za 8,3% u odnosu na travanj 2023. godine.
j. Da li je primjena Zakona utjecala na pristup radnika ili nezaposlenih programima usavršavanja, prekvalifikacije, dodatne edukacije?
Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjere aktivne politike zapošljavanja u okviru kojih se provode mjere obrazovanja i osposobljavanja te usavršavanja za nezaposlene i za zaposlene osobe.
Kontinuirano se provode programi usavršavanja te obrazovanja i osposobljavanja za zaposlene i za nezaposlene osobe. Kriteriji i uvjeti korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja se kontinuirano prilagođavaju promjenama u strukturi korisnika, kao i potrebama na tržištu rada.
k. Da li je primjena Zakona imala učinak na zdravlje i sigurnost radnika?
Iako nije moguće procijeniti učinak na zdravlje i sigurnost radnika, uslijed činjenice da je utjecao na bolji raspored radnog vremena i odmora, može se pretpostaviti da je Zakon imao neizravan pozitivan utjecaj.
l. Da li je primjena Zakona utjecala, izravno ili neizravno, na postojeća prava i obveze radnika?
U odnosu na postojeća prava i obveze radnika, kao i prava i obveze poslodavaca, Zakon je u referentnom razdoblju imao neizravan pozitivan utjecaj i nisu zamijećene nikakve negativne posljedice.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
U provedbi naknadne procjene učinaka propisa nisu utvrđeni učinci primjene Zakona na zaštitu okoliša
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjenom Zakona postiglo se da se regulacijom radnog vremena prodajnih objekata, a koja se temelji na prethodno navedenim ustavnim odredbama, međunarodnim ugovorima i konvencijama, uspostavi ravnoteža između sloboda i prava iz članka 3. Ustava, usmjereno na zaposlene u trgovini, čime su postignuti i legitimni ciljevi sadržani u članku 16. i članku 35. Ustava. Vezano uz ravnopravnost spolova Zakon je usmjeren upravo na uklanjanje efekata rodne diskriminacije na način da je ovakvim zakonodavnim rješenjem zaštitio žene radnice u trgovini i omogućio im pravo na tjedni odmor sukladno tradiciji, običajima, stečenim pravima, zakonima i međunarodnim konvencijama.
Također, Vlada RH donijela Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine, čiji osnovni cilj je stvaranje uvjeta za ravnopravnije društvo putem uspostave jednakih mogućnosti za sve građane i građanke.
Radnice zaposlene u trgovini, prilikom izrade teksta Zakona, putem Sindikata trgovine Hrvatske, kao legitimnog sudionika radne skupine, istakle su potrebu da zakonodavac, prilikom definiranja odredbi o radnom vremenu u trgovini, uzme u obzir da upravo nedjelja bude određena kao neradni dan, obzirom da je nedjelja onaj dan u tjednu koji žele i mogu provesti sa svojom obitelji. Pritom su istakle poražavajuću činjenicu, da će neke od njih po prvi put u radnom vijeku imati slobodne nedjelje i blagdane.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
d. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Ministarstvo gospodarstva održalo je javno izlaganje vezano uz procjenu učinka propisa te je u okviru Konferencije MAGROS održane 9.listopada 2024., predstavilo preliminarne učinke Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
e. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Od srpnja 2023. godine, tržište je analizirano iz svih aspekata koje pokriva Ministarstvo gospodarstva, uključujući poglede trgovaca, potrošača, radnika te tržišnog natjecanja kroz AZTN. Učinak Zakona u proteklih nešto više od godinu dana bio je pozitivan.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Porezne uprave, primjetan je rast prometa fiskaliziranih računa, dok se u razdoblju od srpnja 2023. do srpnja 2024. bilježi kontinuirani pad indeksa potrošačkih cijena, što je doprinijelo makroekonomskoj stabilnosti. Također, realni promet u maloprodaji raste već petnaesti mjesec zaredom.
U kontekstu bruto domaćeg proizvoda (BDP), potrošnja kućanstava od srpnja 2023. do lipnja 2024. značajno je porasla, a u drugom tromjesečju 2024. bila je 6,1% viša nego u istom razdoblju prethodne godine. Ovaj rast pozitivno korelira s godišnjim prometom u maloprodaji, uz kontinuirani pad potrošačkih cijena.
Što se tiče potrošačkih navika, nije uočeno nezadovoljstvo ili značajne prepreke u kupovini nedjeljom. Potrošači su se uspješno prilagodili novim okolnostima, a promet se preusmjerio na druge dane, pri čemu je ponedjeljak zabilježio značajan rast.
AZTN je u 2023. provela istraživanje tržišta maloprodaje mješovitom robom, pri čemu su prihodi trgovaca iz uzorka iznosili 7,73 milijardi eura, što predstavlja nominalni rast od 1,07 milijardi eura u odnosu na 2022. godinu. Ovaj rast od 16,1% u 2023. godini značajniji je od prošlogodišnjeg, kada je iznosio 15,7%.
U 2023. godini dominira kupovina u supermarketima i hipermarketima, koji su ostvarili 72% ukupnog prihoda u maloprodaji. U malim prodavaonicama ostvareno je 28% prihoda.
Povećanje broja zaposlenih zabilježeno je od trenutka stupanja na snagu izmjena Zakona. U lipnju 2024. u pravnim osobama djelatnosti trgovine bilo je 224.639 zaposlenih, što je povećanje od 4,3% u odnosu na lipanj 2023. U obrtima i slobodnim profesijama također je zabilježen porast zaposlenih.
Socijalni učinci Zakona uključuju kulturološki i demografski napredak, koji se ne može mjeriti isključivo financijskim pokazateljima. Ova mjera je doprinijela smanjenju diskriminacije temeljem roda ili drugih stereotipa.
Izmjene Zakona pozitivno su utjecale na radnike, posebno žene svih dobnih skupina, omogućujući im više vremena za obitelj i bolju organizaciju rada. Na temelju izloženog, nastavit će primjena svih odredbi Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
f. PRILOZI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
g. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Ante Šušnjar, ministar
Datum: 14. listopad 2024.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO GOSPODARSTVA