Nacrt Programa razvoja mesnog govedarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine
Uvod
Proizvodnja goveđeg mesa u EU je stabilna s oko 600.000 tona mjesečno, što Europsku uniju (EU) stavlja na 3. mjesto po proizvodnji nakon Sjedinjenih američkih država i Brazila. Međutim, mesno govedarstvo u EU prolazi kroz izazovno razdoblje, obilježeno blagim smanjenjem proizvodnje ali i rastom cijena. U 2023. godini, proizvodnja goveđeg mesa u EU smanjila se za 3,9 %, dok je prosječna težina trupova manja za 0,6 %. Broj goveda za proizvodnju mesa također se smanjuje, posebice krava, čiji broj pada već četvrtu godinu zaredom. Očekuje se da će proizvodnja goveđeg mesa tijekom 2024. godine dodatno pasti za 2,3 %, što bi se moglo odraziti na cijene, ali i otežati konkurentnost EU na međunarodnom tržištu. Smanjenje broja živih životinja na tržištu EU moglo bi usporiti izvoz u 2024. godini. Uz navedene trendove u izvozu, značajno je naglasiti da je i uvoz mesa u EU pao je za 1,1 % u 2023. godini.
U takvom europskom kontekstu, mesno govedarstvo u Hrvatskoj također prolazi kroz slične prilagodbe. Prema podacima iz kolovoza 2024., u Hrvatskoj se uzgaja oko 450.000 grla svih kategorija goveda na više od 18.500 gospodarstva. Regionalno gledano, najveći broj goveda nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji, a slijede Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija. Posljednjih je godina zamjetna promjena u pasminskoj strukturi te je rast broja krava mesnih pasmina posebno je vidljiv u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Mesno se govedarstvo suočava s brojnim izazovima, a smanjenje broja goveda, kako u EU tako i u Hrvatskoj, u kombinaciji s rastućim troškovima i zahtjevima za održivijom, okolišno prihvatljivom poljoprivredom, predstavlja pritisak na proizvođače. Stoga je važno ulagati u modernizaciju i optimizaciju proizvodnih kapaciteta, podizanje standarda dobrobiti grla, prepoznatljivost i promociju proizvodnje kako bi se osigurala dugoročna stabilnost i konkurentnost mesnog govedarstva u Hrvatskoj.
Obzirom da je sektor stočarstva iznimno osjetljiva grana primarne poljoprivredne proizvodnje, a posljednjih godina dodatno je izložen nizu tržišnih poremećaja koji su započeli provedbom mjera sprječavanja širenja bolesti COVID – 19, na što se nastavio značajan porast cijena energenata i stočne hrane kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Osim globalnih poremećaja sveukupnu stočarsku proizvodnju na nacionalnoj razini ugrozile su nepogode u vidu potresa i nepovoljnih klimatskih uvjeta koji su uzrokovali velike materijalne štete na stambenim i stočarskim objektima i poremećaje u proizvodnji stočne hrane, a što je značajno utjecalo na povećanje troškova proizvodnje. Slijedom navedenog, nužna je izrada i provedba cjelovitog programa stabilizacije i razvoja sektora.
U ovom Programu prikazani su sektorski ciljevi, prioriteti te mjere koji će osigurati stabilizaciju, jačanje i konkurentnost sektora proizvodnje goveđeg mesa u narednom razdoblju. Program je strukturiran kroz dva cilja: 1) povećanje broja krava i dostatnosti u proizvodnji teladi za tov te 2) osiguravanje dostupnih i dostatnih klaoničkih kapaciteta i unaprjeđenje trženja mesa.
Globalni trendovi u proizvodnji goveđeg mesa
Globalizacija je neupitno oblikovala suvremene prehrambene lance, omogućivši nam pristup širokom spektru namirnica tijekom cijele godine. No, ova je pojava istovremeno dovela do homogenizacije prehrane, smanjenja biološke raznolikosti i povećanja ekološkog otiska. U kontekstu ovih trendova, lokalna proizvodnja, posebice u sektoru govedarstva, predstavlja sve važniji segment održivog i kvalitetnog prehrambenog sustava.
Posljednjih godina, zbog utjecaja globalnih događaja na okoliš, resurse i sigurnost hrane, javlja se sve veći interes za lokalizaciju prehrambenih lanaca. Fokus se sve više stavlja na proizvodnju svježe hrane koja dolazi iz lokalnih izvora, uz manje posrednika i kraće transporte. Također, raste važnost jasnog informiranja potrošača o porijeklu i sastavu proizvoda, kako bi se osigurala veća kvaliteta, svježina i autentičnost hrane. Za Hrvatsku, osobito u sektoru proizvodnje goveđeg mesa, ovo predstavlja značajnu priliku za jačanje lokalne proizvodnje i distribucije.
Proizvodnja govedine i konzumacija crvenog mesa stoljećima su zauzimale središnje mjesto u ljudskoj prehrani. U mnogim kulturama diljem svijeta, govedina nije samo osnovna namirnica nego i značajan ekonomski proizvod. Međutim, proizvodnja govedine i konzumacija crvenog mesa prolazi kroz razdoblje značajnih promjena.
Gledajući unaprijed, budućnost proizvodnje goveđeg mesa vjerojatno će biti oblikovana kombinacijom tehnoloških inovacija, promjena u ponašanju potrošača i regulatornih pritisaka. Jedno od ključnih područja inovacija je razvoj održivijih poljoprivrednih praksi. Inovacije u preciznoj poljoprivredi i digitalnoj tehnologiji mogu pomoći poljoprivrednicima u optimizaciji resursa, smanjenju otpada i poboljšanju cjelokupne održivosti govedarstva. Ovaj će se sektor sve više fokusirati na transparentnost i sljedivost. Potrošači sve više brinu o podrijetlu hrane i načinu njezine proizvodnje.
Proizvodni sustavi
Proizvodni sustavi uzgoja krava kao osnove za proizvodnju teladi za tov
a) Sustav krava-tele
Proizvodni sustav «krava-tele» zasniva se na kravama mesnih i kombiniranih pasmina i križancima istih pasmina, a sirovinsku osnovu ovog sustava čine travnjački resursi (prirodni i zasijani), uz odgovarajuće učešće namjenski proizvedene krme na oraničnim površinama. Krave služe za proizvodnju teladi za tov. Sve mlijeko koje krava proizvede namijenjeno je za prehranu vlastitog teleta. Tele je uz kravu do starosti 6 – 7 mjeseci, kada se odbija i usmjerava u različite tehnološke sustave tova, u cilju proizvodnje mlade junetine («baby beef» tehnologija - 12 do 18 mjeseci starosti) ili starijih kategorija goveđeg mesa (24 mjeseca starosti / 30-mjeseci starosti / 36 mjeseci starosti, te razne njihove izvedenice ovisno o uvjetima tržišta i zahtjevima potrošača).
b) Uzgoj teladi pasmina kombiniranih svojstava na gospodarstvima u proizvodnji mlijeka
Najčešće je kroz povijest uzgoja mliječnih goveda u RH zasnovan na simentalskoj pasmini goveda, a temelji se na ranom odbiću teladi od mlijeka sa 2 mjeseca starosti. Primjenjuje se na srednjim i velikim farmama gdje je glavni cilj proizvodnja mlijeka. Telad starosti do 5 dana drži se uz majku uz obavezno sisanje kolostruma u prvim satima života. Telad oko 5 dana starosti, zdravstveno pregledana, smješta se iz rodilišta u individualne kaveze (boksove). U individualnim boksovima telad ostaju oko 60 dana koliko traje i hranidba mlijekom ili mliječnom zamjenicom. Mliječna zamjenica uvodi se postupno od navršenog prvog do 2 tjedna i koristi se do kraja individualnog držanja teladi. Kvalitetno sijeno i starter na raspolaganju su teladi od 2., 3. tjedna po volji. Prema završetku individualnog boravka postupno se smanjuju količine mliječne zamjenice, a povećavaju količine koncentrata i voluminozne krme. Ovakav način držanja teladi omogućuje brz fiziološki razvoj probavnih organa, tele se može bez većih stresova odbiti od mliječne zamjenice i prebaciti u grupno držanje i daljnji uzgoj (tov) gdje se tovi do željenih završnih težina na gospodarstvu ili je namijenjeno prodaji za daljnji tov u specijaliziranim tovilištima.
c) Uzgoj teladi kombiniranih pasmina na gospodarstvima za proizvodnju mlijeka
Novija tehnologija uzgoja sa ciljem dobivanja kvalitetne teladi za tov je i ciljano križanje krava mliječnih pasmina, najčešće na specijaliziranim mliječnim farmama na kojima prevladavaju mliječne pasmine (holstein) a rjeđe kombinirane pasmine goveda. Tehnologija se zasniva na osjemenjivanju krava u proizvodnji mlijeka sjemenom mesnih pasmina goveda gdje se kao potomstvo dobivaju međupasminski križanci s boljim tovnim karakteristikama. Cilj primjene ovakve tehnologije uzgoja je povećanje prihoda na mliječnim farmama kroz dodatan prihod od proizvodnje teladi namijenjene tovu. Tehnologija se u pravilu ne primjenjuje na cijelim stadima, odnosno, primjenjuje se na odabranom broju jedinki unutar stada. Daljnji postupak s teladi dobiven ovom tehnologijom identičan je postupku s teladi na mliječnim farmama kombiniranih pasmina. Tako dobivena telad isključivo je namijenjena daljnjem tovu bilo u vlastitoj organizaciji ili daljnjoj prodaji teladi specijaliziranim tovljačima do željenih završnih težina.
Sustavi proizvodnje goveđeg mesa
Proizvodnja goveđeg mesa u Republici Hrvatskoj je bazirana na tovu teladi porijeklom od krava iz sustava uzgoja krava tele, sustava proizvodnje mlijeka (dominantno krave Simentalske pasmine i Holstein pasmine) i teladi iz uvoza. Smanjenjem broja krava kao posljedice negativnih trendova u govedarstvu Hrvatske doveden je u pitanje dostatan broj teladi za proizvodnju potrebnih količina goveđeg mesa, a s druge strane sve naglašenija specijalizacija u proizvodnji kravljega mlijeka, dovodi u pitanje i tovne karakteristike i kvalitetu teladi za tov. Deficit u broju teladi za tov u ovom se trenutku, rješava uvozom teladi. Godišnje se u Republiku Hrvatsku uvozi oko 130 000 teladi za tov. Uvezena telad dalje se stavlja u klasičan tov. Cilj je uvesti telad koja je postala u pravom smislu riječi “preživač“. Takva telad se drži u zajedničkim boksovima i tovi do željenih završnih težina, kada se isporučuje klaonicama ili se kao živa grla izvoze.
Tov teladi za bijelo meso je specifičan, a glavno mu je obilježje hranidba teladi isključivo mlijekom, odnosno mliječnom zamjenicom. Meso takve teladi ima bijelo ružičastu boju zbog nedostatka željeza u hrani. Takvo meso je cijenjen proizvod na tržištu, s prepoznatljivim brendovima u svijetu, poput bijele kobasice u Bavarskoj. Telad se hrani mliječnim napitkom oko tri do četiri mjeseca, pri čemu postižu završnu tjelesnu masu od 160 do 180 kg. Telad namijenjena tovu za bijelo meso u većini slučajeva osigurava se s farmi namijenjenih proizvodnji mlijeka s holstein pasminom goveda.
Telad se hrani mlijekom ili mliječnom zamjenicom, uz dodatak koncentrata i minimalnih količina sjenaže ili kukuruzne silaže. U tome razdoblju telad postiže dobre priraste, s izvrsnom kvalitetom mesa. Kako je to intenzivni tov teladi, čija se hranidba zasniva na koncentratu i čija je završna tjelesna masa teladi prilično mala, isplativ je samo kada su cijene komponente koncentrata niske i kada imamo veliku ponudu teladi na tržištu.
Tov junadi se bazira na teladi koja dolazi iz sustava uzgoja krava-tele te krava u proizvodnji mlijeka starosti od 2 do 8 mjeseci. Junad se tovi u pravilu do težine 500 do 850 kilograma do maksimalne starosti od 30 mjeseci. Junad se tovi u stajama zatvorenog, poluotvorenog tipa i u obliku pašnog tova. U pašnom obliku uzgoja, ovisno o vremenskim uvjetima, stoka provodi na pašnjacima do 8 mjeseci. Hrani se ispašom, a svježa voda za piće im se dostavlja u pokretnim pojilištima Ostatak godine (zimski period), stoka se tovi u zaštićenim prostorima uz redovno serviranje hrane od strane tovljača. Na prostorima na kojima to dozvoljavaju klimatske prilike, stoka se na ispaši drži cijele godine. U tom slučaju tijekom zimskih mjeseci, stoka se dohranjuje sijenom. Hranjenje junadi se vrši kombinacijom kukuruzne silaže, visoko vlažnog kukuruza (VVK), žitarica, djetelinsko travnih smjesa (sijena), slame i koncentrirane krmne smjese. Svaku pojedinu fazu tova prati odgovarajuće izbalansirana krmna smjesa koja junadi osigurava ugljikohidrate, bjelančevine, vitamine, minerale i druge potrebne dodatke za kvalitetan prirast i zdravlje junadi. Hrana se junadi servira u jednom ili dva obroka u danu. Bez obzira kojom se kombinacijom krmne smjese hrani, stoka mora imati uvijek na raspolaganju dovoljnu količinu svježe pitke vode. Stoka je boksovima grupirana prema spolu, dobi i uzrastu. U svrhu zadovoljenja potreba tržišta za proizvodima više dodane vrijednosti moguća je proizvodnja junetine poznate kao „baby beef“, junetina iz sustava povećane dobrobiti životinja, proizvodnja sa GMO-free sirovinama i slično a u skladu sa specifikacijama proizvodnje.
Strateški okvir
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine kroz strateški cilj 9. „Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva“ postavlja preduvjete da hrvatski sektor proizvodnje hrane, uključujući poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, proizvodi više kvalitetne hrane po konkurentnim cijenama uz održivo upravljanje prirodnim resursima i bolje upravljanje rizicima od klimatskih promjena. Podaci pokazuju da postoje prilike za rast koje se mogu ostvariti povećanjem količine i podizanjem kvalitete proizvoda, učinkovitijim povezivanjem primarne proizvodnje s prehrambeno-prerađivačkom industrijom i jačanjem pristupa tržištu, posebno u segmentima tržišta svježe hrane i visokokvalitetnih proizvoda.
Strategija poljoprivrede do 2030. („Narodne novine“ broj 26/22, u daljnjem tekstu: Strategija poljoprivrede) predstavlja hijerarhijski viši akt strateškog planiranja u poljoprivredi te služi za oblikovanje i provedbu njezinih razvojnih politika. Ovaj Program usklađen je s razvojnim smjerovima i strateškim ciljevima (SC) definiranim u Strategiji poljoprivrede:
SC I.: Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora
SC II.: Jačanje održivosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene
SC III.: Obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima
SC IV.: Poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru
Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027.
Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. (SP ZPP) objedinjuje programe potpore koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).
Provedbom SP ZPP osigurati će se doprinos ciljevima Europskog zelenog plana uključujući Strategiju za bioraznolikost te strategiju Od polja do stola. U Republici Hrvatskoj su započeti procesi okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava, modernizacije proizvodnje, generacijske obnove, primjene praksi prihvatljivih za okoliš i očuvanje prirode, povećanja prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda, jačanja otpornosti šumskih zajednica, kao i poboljšanja ruralne infrastrukture, što će se poticati i kroz intervencije SP ZPP-a. Poseban naglasak u planiranim intervencijama usmjeren je na investicije u digitalizaciju i općenito primjenu inovacija te tzv. zelenu tranziciju, a koja podrazumijeva investicije koje ne štete ili su korisne za prirodu i okoliš, kao i investicije u obnovljive izvore energije, koje, osim okolišnog imaju i značajne gospodarske učinke. Potpore su posebno usmjerene na male i mlade s najvećim potencijalom rasta i razvoja proizvodnje kao i na poticanje udruživanja poljoprivrednika s ciljem jačanja njihova položaja na tržištu.
Govedarstvo u Republici Hrvatskoj u funkciji proizvodnje mesa
Nacionalni resursi - broj krava u Republici Hrvatskoj
Ukupan broj goveda tijekom godina nije se značajnije mijenjao1, te se tijekom kolovoza 2024. godine u Hrvatskoj uzgajalo 447.881 grla svih kategorija i pasmina goveda na 18.703 gospodarstva.
Tablica 1. Kretanje brojnog stanja svih kategorija goveda i posjednika u razdoblju od 2019. do 2023. godine
Izvor: MPŠR; Podaci za goveda ažuriraju se na dnevnoj bazi temeljem označavanja životinja i prijavljenih prometa.
U razdoblju od 1. lipnja do 3. studenog 2022. godine provodio se veterinarski pregled gospodarstava pri čemu se utvrđivanjem stvarnog stanja na terenu ažuriraju podaci u Jedinstvenom registru domaćih životinja. Zabilježeni pad broja gospodarstava i krava rezultat je evidentiranja izlučenja grla za koje posjednici stoke nisu u JRDŽ-u prijavili premještanja i izlučenja. Gospodarstva na kojima tijekom provedbe VPG-a nisu pronađene životinje, evidentiraju se u JRDŽ-u kao neaktivna.
U kolovozu 2024. godine u Republici Hrvatskoj držano je 135.712 krava svih pasmina. Najbrojnije su krave iz skupine kombiniranih s 84.605 grla (62,3 %), a zatim prema udjelima slijede mliječne s 20,1 % (27.285 grla), mesne 12,8 % (17.371 grla) i izvorne s 4,8 %. Najveći broj krava svih pasmina (62.847) drži se u središnjoj Hrvatskoj, pri čemu je u ovoj regiji najveći broj grla u Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji u kojima se drži gotovo 43.000 grla (Slika 1).
Slika 1. Udio (%) krava svih pasmina po regijama Hrvatske u kolovozu 2024. godini
Izvor: MPŠR
Krave koje pripadaju skupini kombiniranih pasmina najbrojnije su u Republici Hrvatskoj (62,3 % populacije).
Slika 2. Udio (%) krava po pasminama u 2024. godini u Hrvatskoj
Izvor: MPŠR
Posljednjih godina zamjetna je promjena u pasminskoj strukturi iz koje je razvidan rast broja krava mesnih pasmina. Ujedno, najveći broj krava ovih pasmina drži se u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (Slika 3).
Slika 3Broj krava mesnih pasmina po županijama u kolovozu 2024. godine
Izvor: MPŠR
Uvoz i izvoz živih goveda svih kategorija
U Hrvatskoj dominiraju mala gospodarstva (Tablica 2) koja godišnje isporučuju manje od 20 grla, kojih je 2023. bilo 11.776. Ova kategorija čini čak 91,7% svih gospodarstava. Ova gospodarstva su isporučila ukupno 52.821 grlo, što čini 24,1% od ukupno isporučenih goveda u Hrvatskoj. Važno je napomenuti da se samo 7,0% goveda iz ove kategorije izvozi, dok se većina koristi za domaću potrošnju. Ovaj podatak ukazuje na to da manja gospodarstva imaju ograničene mogućnosti za sudjelovanje na međunarodnom tržištu, što može biti rezultat nedovoljnih kapaciteta, ali i drugih čimbenika poput nedostatka infrastrukture i tržišnih prilika. Gospodarstva srednje veličine, koja isporučuju između 21 i 100 grla, a kojih je ukupno 900, isporučila su 35.251 grlo na tržište, čineći 16,1% ukupno isporučenih goveda na tržište.
Velika gospodarstva koja isporučuju od 101 do 1000 grla godišnje, kojih je znatno manje (131), imaju značajnu ulogu u sektoru. S ovih je gospodarstava tijekom 2023. godine isporučeno 38.232 grla, što je 17,4% od ukupno isporučenih goveda na tržište. Njihov udio u izvozu je značajan (22,4%), što potvrđuje njihovu sposobnost da zadovolje zahtjeve međunarodnog tržišta u smislu kvantitete, ali i kvalitete.
Najveći udio grla isporučenih na tržište (Tablica 2) dolazi iz vrlo velikih gospodarstava, s više od 1000 grla. Iako takvih gospodarstava ima samo 27, ista su tijekom 2023. godine isporučila 93.223 grla, čineći 42,5% grla isporučenih na tržište. U ukupnom izvozu 56,6% grla je iz ove kategorije gospodarstava. Ovi podaci ukazuju da su velika gospodarstva ključna u izvoznom sektoru hrvatskog govedarstva.
Tablica 2. Udio broja grla (%) razduženih kroz izvoza i klanja u RH tijekom 2023. godine prema veličini gospodarstava s kojih su isporučena
Izvor: MPŠR; PG – poljoprivredno gospodarstvo – broj PG po OIB-u
Uzgoj i držanje goveda u funkciji proizvodnje mesa u Hrvatskoj
Ukupno je u Hrvatskoj tijekom 2023. godine bilo 18.703 poljoprivrednih gospodarstava koja se bave uzgojem goveda (Tablica 3). Najveći se broj gospodarstava se nalazi u Koprivničko-križevačkoj županiji (2.210, što čini 11,8% ukupnih gospodarstava), dok je značajan broj prisutan i u Bjelovarsko-bilogorskoj (2.060, 11%) te Zagrebačkoj županiji (1.750, 9,4%). Najveći broj goveda svih kategorija nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji, s ukupno 87.273 grla (19,5% ukupnog broja). Na drugom mjestu je Koprivničko-križevačka županija sa 52.247 grla (11,7%), a slijede Bjelovarsko-bilogorska s 51.226 grla (11,4%) i Zagrebačka županija s 38.429 grla (8,6%). Najmanji broj goveda zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (2.036 grla, 0,5%). Najveća koncentracija krava je također u Osječko-baranjskoj županiji, s 18.973 krave (14% ukupnog broja), dok je Bjelovarsko-bilogorska na drugom sa 16.324 krave (12%), a Koprivničko-križevačka županija na trećem mjestu s 13.891 kravom (10,2%). Najveći broj grla za isporuku na tržište dolazi iz Osječko-baranjske županije sa 58.676 grla, što čini 26,7% ukupnih grla za klanje i izvoz. Na drugom mjestu je Koprivničko-križevačka s 34.071 grlom (15,5%), a Bjelovarsko-bilogorska na trećem mjestu s isporučenih 31.331 grlom (14,3%).
Međutim, najviše klaonica se nalazi u Zagrebačkoj županiji (15), gdje je također klasirano najviše trupova (60.063, što čini čak 43,2% ukupno klasiranih trupova). Jednak broj registriranih objekata za klanje nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje se klasira značajan broj trupova (16.326 trupova, 11,7%). S druge strane, u nekim županijama, poput Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske, i Varaždinske, nema klaonica, unatoč velikom broju poljoprivrednih gospodarstava s dobro razvijenim govedarstvom.
Tablica 3 Broj gospodarstava koja drže goveda svih pasmina i kategorija, broj grla u govedarskoj proizvodnji (na dan 01. 8. 2024) i usporedba s klaoničkim kapaciteta tijekom 2023. godine po županijama
Izvor: MPŠR
Ova regionalna raznolikost u uzgoju i tovu goveda, te u broju objekata za klanje grla (Tablica 4), omogućava fleksibilnost sektora, no postavlja i izazove u vidu optimizacije logistike, klanja i distribucije na tržištu.
Porijeklo grla na liniji klanja
U klaonicama u Hrvatskoj tijekom 2023. godine klasiran (Tablica 4) je najveći broj grla iz domaće proizvodnje, s ukupno 73.734 grla ili 46,4% od ukupnog broja.
Tablica 4. Broj klasiranih trupova porijeklom iz Republike Hrvatske i iz uvoza
Izvor: MPŠR
Među drugim zemljama porijekla (Slika 4), najveći broj grla je iz Rumunjske (24,29%), a zatim iz Mađarske (9,18%) i Češke (6,87%).
Slika 4 Porijeklo grla (po oznaci na ušnoj markici) zaklanih u HR klaonicama od 01.01. - 31.12. 2022. te 2023. godine izraženo u % od ukupnog broja grla
Ukupna masa klaonički obrađenih i klasiranih goveđih trupova grla tovljenih u Republici Hrvatskoj na godišnjoj razini kreće se oko 40 tisuća tona, od kojih najveći udio pripada grlima kategorije A-mladi bikovi (Tablica 5).
Tablica 5. Ukupna masa (kg) klaonički obrađenih i klasiranih goveđih trupova po kategorijama tijekom 2021. do 2024. godine
Izvor MPŠR
Vanjsko-trgovinska razmjena živih grla te svježeg i smrznutog goveđeg mesa
Od ukupno 142.499.326 € uvoza živih goveda u 2023. godini 132.338.303 € odnosno 92,87 % ostvareno je u 8 zemalja (Slika 5). Ostalih 9 zemalja koje su pojedinačno ispod 2 % čine ukupno 3,00 % uvoza.
Slika 5Udio uvoza po državama (%) prema vrijednosti (€) uvezenih grla tijekom 2023. godine
Izvor: DZS, obrada MPŠR
Od ukupno 118.221.796 € izvoza živih goveda u 2023. godini 112.640.107 € odnosno 95,28 % ostvareno je u 7 zemalja (Slika 6). Ostalih 10 zemalja koje su pojedinačno ispod 2 % čine ukupno 4,72 % uvoza.
Slika 6Udio izvoza (%) po državama prema vrijednosti (€) izvezenih grla tijekom 2023. godine
Izvor: DZS, obrada MPŠR
Vanjsko-trgovinska razmjena svježeg i smrznutog goveđeg mesa
Tablica 6 Količine (kg) svježeg i smrznutog goveđeg mesa u vanjsko – trgovinskoj razmjeni tijekom 2022. i 2023. godine
Izvor: DZS, obrada MPŠR
Vrijednost uvoza (kg) u 2023. godini bila je za 11,32 % odnosno 3.791.716 kg veća u odnosu na vrijednost uvoza u 2022. godini dok je istodobno vrijednost izvoza u 2023. godini smanjena za 3,52 % odnosno 388.582 KG u odnosu na vrijednost izvoza u 2022. godini.
Pokrivenost uvoza izvozom u 2023. godini iznosila je 28,56 % što predstavlja smanjenje od 4,40 % u odnosu na 2022. godinu kada je iznosila 32,96 %.
Tablica 7 Vrijednost (€) svježeg i smrznutog goveđeg mesa u vanjsko – trgovinskoj razmjeni tijekom 2022. i 2023. godine
Izvor: DZS, obrada MPŠR
Vrijednost uvoza (€) u 2023. godini bila je za 15,06 % odnosno 27.831.134 € veća u odnosu na vrijednost uvoza u 2022. godini dok je istodobno vrijednost izvoza u 2023. godini smanjena za 4,49% odnosno 2.515.912 € u odnosu na vrijednost izvoza u 2022. godini.
Pokrivenost uvoza izvozom u 2023. godini iznosila je 25,19 % što predstavlja smanjenje od 5,16 % u odnosu na 2022. godinu kada je iznosila 30,35 %.
Bilanca (potrošnja, otkup, izvoz i uvoz) i samodostatnost
Ukupna potrošnja mesa obuhvaća zbroj potrošnje mesa peradi, goveda, svinja, ovaca i koza, ostalog mesa te iznutrica. Potrošnja konjskog mesa je prikazana zasebno. Prosječna potrošnja mesa u razdoblju od 2018. - 2022. godine iznosi 100,6 kg/ po stanovniku. U 2022. potrošnja iznosi 108,6 kg.
U potrošnji mesa po kategorijama najzastupljenije je svinjsko meso, zatim meso peradi te goveđe meso. U 2022. godini potrošnja svinjskog mesa iznosila je 58,6 kg/po stanovniku, mesa peradi 27,3 kg/po stanovniku, a goveđeg mesa 17,1 kg/ po stanovniku.
PROIZVODNO - POTROŠNA BILANCA MESA ZA 2022. GODINU i SAMODOSTATNOST
000 tona
Izvor: „Proizvodno-potrošne bilance poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 2022. godinu“, Agronomski fakultet, Zagreb, 2024.
Samodostatnost u proizvodnji goveđeg mesa u 2022. godini iznosila je 67,00 %. Za rast proizvodnje u Hrvatskoj postoje preduvjeti.
Vizija sektora mesnog govedarstva u Republici Hrvatskoj
Povećana produktivnost sektora mesnog govedarstva kroz rast proizvodnje i prerade mesa proizvedenog na hrvatskim farmama uz stalno poboljšavanje dobrobiti životinja na farmama, održivo upravljanje resursima, bolji položaj proizvođača i prerađivača mesa te povećanje potrošnje domaćih proizvoda s dodanom vrijednošću.
Analiza prednosti, ograničenja, potencijala i rizika (SWOT)
Analiza prednosti, ograničenja, potencijala i rizika prikazana je u Strategiji poljoprivrede, koja predstavlja viziju razvoja hrvatske poljoprivrede do 2030. godine. Izdvojen je i prilagođen opis stavki koje su primjenjive na sektor mesnog govedarstva u Republici Hrvatskoj.
Prednosti
Ograničenja
-Neograničen pristup visokovrijednim tržištima EU-a
-Značajni izvori financiranja iz Europske unije za podsektorska ulaganja dostupni u okviru ZPP-a
-Dostupnost poljoprivrednog zemljišta (pašnjaka i krmnih kultura) i vodnih resursa
-Dobra genetska kvaliteta glavnih proizvodnih pasmina
-Sustavi mješovite proizvodnje smanjuju izloženost negativnim kretanjima cijena za pojedinačnu robu
-Proširenje proizvodnih jedinica, uvođenje suvremenih tehnologija, vertikalna integracija opskrbnog lanca koju koriste veliki subjekti u tovu i mljekarstvu
-Nedovoljna razina samodostatnosti dozvoljava podizanje proizvodnje mesa i plasman proizvoda
-Veliki broj malih farmi goveda, dok mali broj velikih farmi čini većinu domaće proizvodnje goveđeg mesa
-Mali broj proizvođačkih organizacija
-Izostanak sektorske organizacije na nacionalnoj razini
-Niža tehnička učinkovitost poljoprivrednih gospodarstva koja ovise o izravnim plaćanjima
-Ograničena dostupnost radne snage
-Slabe prakse upravljanja i hranidbe životinja na malim farmama
-Ograničen pristup pašnjacima, posebno za male i srednje velike proizvođače, zbog kategorizacije zemljišta i administrativnih ograničenja
-Mali udio mesnih pasmina u uzgoju
Potencijali
Rizici
-Mogućnosti zapošljavanja koje nastaju zahvaljujući razmjerno radno intenzivnoj preradi svježeg mesa i mlijeka
-Rast u tržišnim segmentima velike vrijednosti u EU-u, uključujući ekološku hranu, meso hranjenih na paši i prerađene (s oznakom specijaliteta/ izvornosti) mesne proizvode
-Prodaja (svježeg) mesa i prerađenih proizvoda u sektorima lokalne (gradske) maloprodaje i rastućeg turizma/ugostiteljstva
-Alternativne mogućnosti prihoda za male mješovite farme kroz agroturizam
-Prilike za zeleni rast nastale zahvaljujući novim proizvodima obnovljivih izvora energije, energetski učinkovitim tehnologijama i digitalnim poljoprivrednim rješenjima
-Izvor financiranja i obrtnog kapitala te dugoročnih ulaganja za mlade
-Sudjelovanje u nacionalnom sustavu kvalitete „Dokazana kvaliteta“ te u sustavima kvalitete EU (ZOI/Z0ZP/ZTS)
-Povećanje migracija iz ruralnih u urbana područja te smanjenje udjela ruralnog stanovništva
-Slabiji konkurentski položaj u odnosu na druge države članice EU-a
-Konkurencija iz troškovno konkurentnog uvoza koja će se vjerojatno pojačati u skladu s budućim trgovinskim sporazumima (npr. EU Mercosur, Australija, Novi Zeland)
-Snižavanje cijena
-Povećanje troškova inputa (prvenstveno proteinskih i mineralnih sastojaka hrane za životinje), uključujući visoku razinu uvoza stočne hrane
-Troškovi usklađivanja sa strožim javnim standardima za okoliš, dobrobit životinja, sigurnost hrane, sljedivost i smanjenje emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede
Prilagođeno iz Strategije poljoprivrede do 2030.
Ključni čimbenici u proizvodnji mesa
a) Poljoprivredni proizvođači
U Republici Hrvatskoj, govedarski sektor, posebno mesno govedarstvo, slično kao i mliječni, suočava se s nizom izazova i mogućnosti koji oblikuju njegovu budućnost. Ključni problem koji pogađa ovaj sektor je depopulacija ruralnih područja, što rezultira smanjenjem radno sposobnog stanovništva i manjkom radne snage. Ova demografska situacija utječe na poljoprivredne proizvođače, čija dobna struktura sve više pokazuje trend starenja, čime se dodatno ugrožava govedarska proizvodnja. Uz navedeno, niska razina samodostatnosti u proizvodnji goveđeg mesa (65-70%) ukazuje na potrebu za strukturnim promjenama unutar sektora.
b) Poljoprivredno zemljište
Jedan od ključnih čimbenika za održivu poljoprivrednu proizvodnju je raspoloživost i veličina poljoprivrednog zemljišta. U Hrvatskoj je prosječna veličina poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu niska, a više od 50% gospodarstava ima manje od 10 ha rascjepkanih površina. Za postizanje veće konkurentnosti i samodostatnosti u proizvodnji goveđeg mesa, od velikog bi značaja bilo okrupnjavanje poljoprivrednih površina.
c) Broj krava mesnih pasmina
Povećanje broja grla mesnih pasmina i uzgoj u sustavu "krava-tele" predstavlja jednu od strategija za unapređenje sektora. Trenutno, udio krava mesnih pasmina u ukupnoj populaciji krava iznosi oko 13%, što je nedovoljno za osiguranje kvalitetne teladi za daljnji tov. Sustav uzgoja "krava-tele" ne zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu (npr. u usporedbi s ulaganjima u primarnu proizvodnju mlijeka) i omogućava korištenje zemljišta gdje bi druge poljoprivredne proizvodnje bile manje isplative.
Kako bi se dodatno, na razini čitave Hrvatske povećala proizvodnja goveđeg mesa, predlaže se uvođenje uporabnih, ciljanih križanja krava mliječnih pasmina osjemenjivanjem s bikovima mesnih pasminama. Time bi se osigurao veći broj teladi s boljim tovnim karakteristikama, ujedno povećavajući dohodovnost mliječnih farmi. Također, smanjenje broja klanja teladi kombiniranih pasmina (poput simentalca) moglo bi povećati količinu mesa u kasnijim fazama tova.
d) Ulaganja u modernizaciju
Osiguranje financijskih sredstava za modernizaciju farmi i klaoničkih kapaciteta je neophodno za daljnji razvoj sektora. Poljoprivredna gospodarstva trebaju ulagati u podizanje tehnološke razine, uključujući hranidbu, skladišne kapacitete, izvore obnovljive energije i digitalizaciju. Uz to, očuvanje i modernizacija postojećih te razvoj novih klaoničkih kapaciteta u područjima s većom brojnošću goveda, a u kojima nedostaju ovakvi objekti, ključni su za održivost sektora. Potporom je potrebno utjecati na smanjenje troškova proizvodnje te povećanje učinkovitosti i produktivnosti rada uz istovremeni doprinos ciljevima Zelenog plana i učinkovitom korištenju resursa uz očuvanje stanja i unapređenje kvalitete zraka, tla i vode kao osnovnih resursa poljoprivredne proizvodnje.
e) Uvjeti uzgoja i dobrobit grla u proizvodnji mesa
Poboljšanje uvjeta dobrobiti goveda u uzgoju postaje sve važnije za održivu i etičku proizvodnju mesa. Bolje prakse, poput osiguravanja odgovarajuće hranidbe, prostora te humanog postupanja, doprinose zdravijim životinjama, smanjenju stresa i bolesti i osiguravaju da uvjeti držanja i uzgoja budu što sličniji njihovim prirodnim potrebama. U posljednje vrijeme sve su veći zahtjevi za poboljšanjem dobrobiti životinja. Podizanje uvjeta dobrobiti životinja u skladu je s propisima EU-a koji promiču etičke poljoprivredne prakse, očuvanje okoliša i ekonomsku održivost stočarskog sektora. Ulaganje u podizanje standarda dobrobiti goveda pomaže u izgradnji povjerenja potrošača i jača dugoročnu konkurentnost sektora. Primjena mjera dobrobiti započela je u Hrvatskoj 2018. godine, te je privukla značajan broj poljoprivrednih gospodarstava. Troškovi uzgoja i držanja životinja u narednim su se godinama značajno mijenjali i rasli, a slijedom istih rađene su nove kalkulacije za provedbu mjere 14 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020, a koje su se počele primjenjivati od 2021. godine. Isti se iznosi primjenjuju i u provedbi Intervencija SPZPP RH 2023.-2027., te ih je potrebno provjeriti iznose i obnoviti kalkulacije.
e) Udruživanje – proizvođačke i sektorske organizacije
Neujednačen razvoj tržišta u svim sektorima primarne poljoprivredne proizvodnje, kao i u kasnijim fazama prerade hrane, ističe se kao veliki problem. Jedan od načina za osnaživanje tržišne pozicije poljoprivrednih proizvođača je udruživanje u proizvođačke i sektorske organizacije.
Proizvođačke organizacije u poljoprivredi osnivaju poljoprivrednici ili primarni proizvođači s ciljem zajedničkog poboljšanja svog ekonomskog i tržišnog položaja. Njihovi glavni ciljevi uključuju jačanje pregovaračke moći proizvođača, optimizaciju proizvodnje i povećanje tržišne konkurentnosti. Ove organizacije pomažu svojim članovima kroz udruživanje resursa, bolji pristup tržištima, pregovaranje o povoljnijim cijenama za ulazne i izlazne proizvode te smanjenje operativnih troškova. Također promiču održive prakse, osiguravaju standarde kvalitete i olakšavaju usvajanje novih tehnologija. Udruženi proizvođači mogu ojačati svoju prisutnost na tržištu, povećati profitabilnost i učinkovitije odgovarati na tržišne zahtjeve i izazove.
Sektorske organizacije u poljoprivredi okupljaju dionike iz cijelog opskrbnog lanca – od primarne proizvodnje, prerade do trgovine, a služe kao platforma za dijalog, promicanje najbolje prakse i transparentnost tržišta. Također se fokusiraju na promociju proizvoda, poboljšanje standarda kvalitete, istraživanje izvoznih mogućnosti i uspostavljanje pravednih uvjeta ugovora među dionicima. Sektorske organizacije imaju ključnu ulogu u usklađivanju interesa svih aktera kako bi se povećala konkurentnost. Za ostvarivanje ciljeva ovog Programa neophodno je osnivanje sektorske organizacije u mesnom govedarstvu na nacionalnoj razini.
f) Promotivne i informativne aktivnosti
Razvoj tržišta, promotivne i informativne aktivnosti također su značajne za bolje pozicioniranje proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu. Udruživanjem dionika u lancu opskrbe hranom mogu se otvoriti novi kanali prodaje za prepoznatljive proizvode s dodanom vrijednošću, kao što su ekološki proizvodi namijenjeni hotelima, restoranima, školama, vrtićima i drugim ustanovama.
Sektor mesnog govedarstva u Hrvatskoj zahtijeva integriran pristup koji će adresirati sve aspekte, od demografskih izazova i upravljanja zemljištem, preko unapređenja uzgojnih praksi i tehnoloških ulaganja, do jačanja tržišne pozicije i razvoja održivih klaoničkih kapaciteta.
g) Dionici provedbe
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (MPŠR) – provođenje politika, kreiranje i provođenje poljoprivredne politike, tržišnih i strukturnih potpora u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i veterinarstvu. AKIS koordinacijsko tijelo sastavnica je Ministarstva;
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) – operativno provodi mjere potpora;
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) – kontrole proizvodnosti, podrška radu i razvoju uzgojnih udruženja, razvojno-istraživačke aktivnosti, aktivna uloga u diseminaciji znanja;
Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (HUSIM)
Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH)
Proizvođačke organizacije (PO) – udruživanje proizvođača za konkurentniji nastup na tržištu;
PZ Baby beef - proizvođačka organizacija
Proizvođačka organizacija „Savez uzgajivača simentalskog goveda Zagrebačke županije i grada Zagreba“ (ZGSIM)
Sektorske organizacije (SO) – organizacija dionika iz cijelog opskrbnog lanca od primarne proizvodnje, prerade do trgovine
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) - interesno zastupanje poljoprivrednika;
Hrvatska gospodarska komora (HGK) / Hrvatska udruga poslodavaca (HUP);
JL(R)S – Županije, gradovi i općine – provođenje lokalnih i područnih (regionalnih) politika, mjere potpore na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini;
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) - poticanje razvitka gospodarstva osiguravanjem kredita;
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) - jamstveni programi;
Ciljevi, prioriteti i mjere
Cilj 1. Povećanje broja krava u funkciji proizvodnje goveđeg mesa
Telad za tov osnovni je (ulazni) element u proizvodnji mesa (bilo na pašnjaku ili u objektu), stoga je za rast broja teladi nužan rast broja krava (mliječnih, mesnih i kombiniranih svojstava). Telad za proizvodnju mesa može potjecati iz svih sustava govedarske proizvodnje (i s gospodarstava primarno u proizvodnji mesa, ali isto tako i s gospodarstava specijaliziranih za proizvodnju mlijeka). U svim je sustavima bitno osigurati uvjete za rast broja krava. Rast broja krava u sustavima usmjerenim na proizvodnju mlijeka opisan je „Programom razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine“, dok će u ovom Programu usmjerenje biti na razvoj mesnog govedarstva, uz navođenje posebnosti i prilagodbi koje se mogu provoditi na gospodarstvima za proizvodnju mlijeka, a s ciljem veće proizvodnje teladi prikladne za tov.
Za proizvodnju mesa bitno je svako gospodarstvo koje drži krave (mliječnih, mesnih i kombiniranih svojstava – isključujući izvorne pasmine), a struktura gospodarstava ukazuje da veliki broj malih gospodarstava. Stočarska proizvodnja, a posebno govedarska proizvodnja izravno ovisi o proizvodnji hrane za životinje i o zemljišnom i tehnološkom kapacitetu gospodarstva.
Bez obzira na veličinu gospodarstva, na većini gospodarstava neophodna su ulaganja kojima se unaprjeđuju standardi držanja životinja, a isto tako i osuvremenjuje proizvodni proces te omogućuje povećanje kapaciteta. Ulaganja na ovim gospodarstvima usmjerena su u nabavu populacije rasplodnih grla odgovarajućih genetskih svojstava, infrastrukture i mehanizacije (npr. objekti za smještaj grla, objekti za smještaj hrane, ograde za pašnjake, strojevi za obradu zemlje te za košnju, …).
Prioritet 1.1. Očuvanje gospodarstva koja u uzgajaju i drže krave mesnih i kombiniranih pasmina te povećanje broj krava na istima
U Hrvatskoj su većinom prisutne male i srednje farme i uobičajeno obavljanje poslova baziraju samo na članovima obitelji ili imaju jednog ili nekoliko zaposlenih radnika. U usporedbi s velikim tvrtkama, strateško planiranje je neformalno i intuitivnije (ili subjektivnije), a karakterizira ga manje postupaka analize i manje istraživanje tržišta, ali im je prednost u bržem donošenju odluka.
Prema višegodišnjim trendovima u govedarskoj proizvodnji pretpostavlja se da će dio malih gospodarstava koja uzgajaju krave i dalje gasiti proizvodnju, dok se za gospodarstava iz skupine srednjih očekuje da mogu povećati proizvodnju i time preći u slijedeću kategoriju farmi te je primarni cilj očuvati postojeću i povećati brojnost krava u sustavu krava tele. Osim ulaganja u mala i srednja gospodarstava, potrebno je omogućiti velikim gospodarstvima nastavak razvoja i usklađivanje sa zahtjevima koji će biti stavljeni pred uzgajivače goveda u okviru Strategije od polja do stola i Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030.
Ulaganja za ostvarenje cilja uključuju financiranje rekonstrukcije postojećih farmi radi podizanja standarda držanja životinja, ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju pomoćnih objekata na farmama, ulaganja u izgradnju i proširenje objekata u cilju povećanja broj grla na postojećim farmama, ulaganja u infrastrukturu za obranu od divljih zvjeri te podizanje standarda za učinkovito korištenje resursa i energije te podizanje standarda za uvjete rada, a time i ostanak u proizvodnji.
U očuvanju gospodarstava koja uzgajaju krave u sustavu krava tele potrebno je osigurati sredstva za obnovu i očuvanje proizvodnog potencijala gospodarstava omogućavanjem korištenja potpora za uzgoj i kupovinu steonih junica, čime bi se poticao remont stada iz domaćeg uzgoja te potaknula ponuda rasplodnih junica na domaćem tržištu.
Svim je gospodarstvima potrebna stalna podrška stručnih i savjetodavnih službi te savjetnika i edukatora sa specijaliziranim znanjima.
Prioritet 1.2. Stvaranje novih farmskih kapaciteta u sustavu uzgoja krava tele
Hrvatski poljoprivrednici uglavnom su osobe starije životne dobi. Najveći broj nositelja/odgovornih osoba poljoprivrednika starije je od 65 godina (njih 65.921 u ukupnom broju poljoprivrednika čine 39,6%), dok mladi nositelji/odgovorne osobe, starosti do 41 godine, njih 23.954, u ukupnom broju poljoprivrednika čine 14,4% (Izvor: Upisnik poljoprivrednika APPRRR, 2022). Istovremeno, u Hrvatskoj je sporadična prodaja cjelokupnih poljoprivrednih gospodarstava. Ako bi se osigurao mehanizam potpore kojim bi se takva gospodarstva mogla ponuditi na tržištu, gospodarstva bi se mogla zadržati u poljoprivrednoj proizvodnji, osiguravanjem preuzimanja proizvodnje od strane mladih nositelja gospodarstva, čime bi se ujedno riješila i socijalna komponenta brige o poljoprivrednicima starije životne dobi koji napuštaju poljoprivrednu proizvodnju.
Nužno je osigurati potporu za proširivanje postojećih i osnivanje novih gospodarstava, gradnju novih farmi te ulazak mladih poljoprivrednika u proizvodnju u sustavu krava tele. Generacijska obnova gospodarstava i rast broja mladih poljoprivrednika može se ostvariti preuzimanjem gospodarstva unutar obitelji, a takvom mladom poljoprivredniku potrebno je osigurati potporu za adaptaciju, proširivanje i modernizaciju gospodarstva, a koja bi uključivala i nabavu visokokvalitetnih rasplodnih grla.
Prioritet 1.3. Povećanje produktivnosti krava u funkciji proizvodnje goveđeg mesa
Prioritet se ostvaruje unaprjeđenjem proizvodnosti grla u proizvodnji mesa primjenom uzgojnih metoda. Povećanje proizvodnje mesa i bolja tovna svojstva teladi postižu se odabirom kvalitetnih rasplodnih grla. Na stadima u sustavu krava-tele gdje se rasplodna grla drže na otvorenome veći dio godine, na svojstva tovnosti može se utjecati odabirom kvalitetnih, testiranih rasplodnjaka koja imaju poznate rezultate testa na vlastiti rast, razvoj, proizvodne odlike (fenotip) ili genomskog vrednovanja u skladu s odobrenim uzgojnim programom, kako nalaže i Zakon o uzgoju domaćih životinja („Narodne novine“ br. 115/18 i 52/21).
Za povećanje broja teladi u krava-tele sustavu ključne su aktivnosti i ulaganja usmjerena na poboljšanje genetike, infrastrukture, upravljanja grlima te zaštitu od vanjskih prijetnji. Prioritet je stvoriti uvjete koji će osigurati rast i održivost stada, čime se povećava broj teladi. Ulaganje u visokokvalitetne mesne pasmine i njihove križance ključno je za osiguranje boljeg prirasta i otpornosti grla. Kontinuitet u prisutnosti bikova visokog genetskog potencijala dodatno osigurava kvalitetnu oplodnju i bolju plodnost krava. Ulaganje u bikove koji su poznati po lakoći telenja smanjuje komplikacije pri porodu, dok sustav rotacije bikova sprječava uzgoj u srodstvu, što pozitivno utječe na dugoročnu plodnost i zdravlje životinja. Pravilna hranidba gravidnih krava te obuka radnika i osiguravanje veterinarske podrške smanjuju rizik od komplikacija i povećavaju broj uspješnih poroda.
Drugi bitan element ovog cilja jest uvođenje i korištenje seksiranog sjemena, te njegova primjena na dijelu populacije krava mliječnih pasmina. U sustavu proizvodnje mlijeka s mliječnim pasminama, dodatni naglasak stavlja se na povećanje postotka osjemenjivanja mliječnih krava mesnim pasminama bikova, čime se optimizira genetski potencijal za proizvodnju teladi koja će biti pogodna za tov. Kao i u sustavu krava-tele, skraćivanje međutelidbenog razdoblja, osiguranje laganih telenja i smanjenje mortaliteta ključni su koraci za povećanje broja teladi.
Prioritetne mjere u ostvarivanju cilja 1. Povećanje broja krava u proizvodnji mesa
a.Prioritetna ulaganja u postojeće farme i njihovu rekonstrukciju radi podizanja standarda dobrobiti za držanje životinja te povećanje kapaciteta farmi kroz ulaganja u izgradnju i opremanje spremišta za hranu, spremišta za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnoja, u mehanizaciju i digitalizaciju procesa na farmama
b.Ulaganja u izgradnju novih farmi
c.Kreditiranje mladih poljoprivrednika za preuzimanje postojećih farmi
d.Ulaganja u obnovljive izvore energije
e.Proizvodno vezane potpore (PVP)
f.Potpore za postizanje i osiguranje viših standarda dobrobiti životinja
g.Jačanje stručnih službi osobito javnog savjetodavnog servisa specijalizacijom postojećih savjetnika (u području mesnog govedarstva)
h.Državne potpore za dostizanje potencija u proizvodnji
i.Potpore razvoju uzgojnih programa i uvođenju novih metoda
ii.Potpore razvoju županijskim programima u području govedarske proizvodnje
iii.Potpore za dostizanje proizvodnog potencijala (povećanje broja krava)
Financijske pretpostavke za dostizanje Cilja 1
Provedbom prioriteta 1.1. provest će se ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju staja radi podizanja standarda za držanje životinja te povećanje kapaciteta farmi. Kroz prioritet 1.2. planira se predviđaju sredstva za izgradnju novih staja te pratećih gospodarskih objekata i njihovo opremanje.
Nositelji provedbe mjera iz Cilja 1
Tablica 8. Ulaganja (milijuna €) za ostvarenje Cilja 1. Povećanje broja krava u proizvodnji mesa kroz godine provedbe Programa
Cilj 2. Osiguravanje dostupnih i dostatnih klaoničkih kapaciteta i unaprjeđenje trženja mesa
Prioritet 2.1. Izgradnja i adaptacija klaoničkih kapaciteta
Osiguravanjem dostupnih i dostatnih klaoničkih kapaciteta u regijama razvijenog govedarstva, podiže se i unaprjeđuje ponuda i trženje goveđeg mesa, a s ciljem razvoja kratkih lanaca opskrbe, koji imaju višestruki značaj u čitavoj zajednici. Jedan dio klaoničkih i preradbenih kapaciteta moguće je razvijati kroz diverzifikaciju ponude na poljoprivrednim gospodarstvima, čime bi se značajno doprinijelo očuvanju proizvodnje mesa.
Primjetna je disproporcija klaoničkih kapaciteta: u nekim su regijama kapaciteti i veći od potrebnih, dok u drugima regijama, često i s velikim brojem goveda, nedostaju klaonički kapaciteti. Klanje životinja za proizvodnju goveđeg mesa odvija se u velikim industrijskim klaonicama, ali sve više i u manjim obrtničkim pogonima. Za unaprjeđenje cijelog sektora ključno je bolje povezati primarne proizvođače, klaoničku industriju i distribucijske lance kako bi se dugoročno osigurali povoljni uvjeti poslovanja za sve sudionike u sustavu.
Uz potporu jedinica lokalne (regionalne) samouprave, potrebno je poticati razvoj prerađivačkih kapaciteta poput klaonica. Ovi objekti mogu biti organizirani unutar zadruga ili proizvođačkih organizacija, koje treba dodatno osnažiti i promovirati.
Iste klaoničke i preradbene kapacitete trebaju i mogu koristiti primarni proizvođači za plasman iz svinjogojske te ovčarske i kozarske proizvodnje. Ovaj prioritet nužno je provoditi koordinirano sa zajedničkim ciljevima i jedinstvenim financijskim planom.
Prioritet 2.2. Razvoj domaće ponude i prerade mesa i mesnih prerađevina (kratki lanci opskrbe)
Kratki lanci opskrbe nude nekoliko prednosti za proizvođače, prerađivače i potrošače hrane. Smanjenjem broja posrednika, mogu ojačati lokalna gospodarstva, stvoriti radna mjesta i podržati održivu poljoprivredu. Lokalni proizvođači imaju koristi od kraćih ciklusa plaćanja i smanjenih troškova prijevoza. Potrošači cijene višu kvalitetu, svježije proizvode i smanjen utjecaj na okoliš povezan s lokalnom hranom.
Međutim, kratki opskrbni lanci se također suočavaju s izazovima. Ograničeni volumeni proizvodnje mogu otežati cjelogodišnju dostupnost nekih proizvoda. Distribucija i logistika mogu biti složeni, posebno za osjetljive proizvode, sklone kvarenju. Izgradnja povjerenja i odnosa između proizvođača i potrošača je neophodna, ali izgradnja ovog odnosa je dugotrajna, i može se lako narušiti.
Unatoč tim izazovima, kratki opskrbni lanci imaju potencijal pridonijeti otpornijem i održivom prehrambenom sustavu.
Razvoj tržišta i promjene u potrebama potrošača prilika su za plasman prepoznatljivih proizvoda s dodanom vrijednošću iz sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (ZOI/ZOZP/ZTS), nacionalnog sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta“, proizvodnje iz sustava dobrobiti životinja, ekološke proizvodnje kao i hrane koja je proizvedena bez GMO-a, u skladu sa smjernicama za zdravu i održivu prehranu, smanjenje ekološkog otiska i potrošnje energije kroz bolju energetsku učinkovitost, prilagodbu marketinških strategija i strategija oglašavanja s obzirom na potrebe najranjivijih skupina građana, cjenovnu promidžbu hrane kojom se ne iskrivljuje percepcija građana o njezinoj vrijednosti te smanjenje i isključivanje neprihvatljive ambalaže u skladu s novim akcijskim planom za kružno gospodarstvo. Razvoj novih proizvoda s višom dodanom vrijednošću može značajno doprinijeti jačanju domaće proizvodnje. Takav pristup potiče postojeće proizvođače na aktivnije sudjelovanje u uspostavljenim sustavima kvalitete, što posljedično vodi povećanju broja proizvoda koji donose veću ekonomsku korist.
Povećanje potražnje za lokalnim proizvodima na tržištu izravno podržava nacionalnu poljoprivrednu proizvodnju. Jačanje suradnje između turističkog sektora i prerađivačkih kapaciteta ključno je za veći udio mesnih proizvoda iz registriranih objekata u turističkoj potrošnji. Stvaranje proizvoda s dodatnom vrijednošću omogućuje i bolji plasman unutar HoReCa kanala, na tržištima drugih država članica te kroz izvoz u treće zemlje.
Uz ulaganja u materijalna sredstva i razvoj vještina na poljoprivrednim gospodarstvima, važna su i ulaganja u stručnu pomoć za unapređenje organizacije i povezivanja proizvođača u proizvođačke i sektorske organizacije. Njihov zajednički nastup na tržištu povećava održivost i konkurentnost, što rezultira povećanjem dodane vrijednosti njihovih proizvoda.
Uz poticanje razvoja kapaciteta za preradu, potrebno je razvijati kapacitete za trženje (skladišta, transport, marketing, istraživanja i „brandiranje“ specifičnih proizvoda s dodanom vrijednošću).
Prioritet 2.3 Organizacija tržišta (osnivanje i jačanje rada sektorske organizacije) i promocija domaće proizvodnje
Istovremeno je potrebno provoditi edukaciju potrošača u cilju njihove osviještenosti u prepoznavanju prednosti i vrijednosti proizvoda s dodanom vrijednosti i proizvoda kratkih lanaca opskrbe, u čemu jednu od ključnih uloga ima sektorska organizacija. U jasnom i transparentnom informiranju potrošača značajan korak može biti primjena blockchain2 tehnologije kroz koju se povezuje čitav proces od proizvodnje, transporta do prerade i prodaje u jedinstven sustav, a informacije su dostupne potrošačima na pristupačan način.
Jedan od značajnih kanala plasmana proizvoda zasigurno je turistička orijentiranost Republike Hrvatske. Proizvodi s dodanom vrijednošću trebaju naći svoje mjesto u HoReCa lancu, a zasigurno postoji i mogućnost izvoza.
Svim je gospodarstvima potrebna stalna podrška savjetodavnih službi te savjetnika sa specijaliziranim znanjima.
Prioritetne mjere u ostvarivanju cilja 2. Osiguravanje dostupnih i dostatnih klaoničkih kapaciteta i unaprjeđenje trženja mesa
a.Jačanje gospodarstva koja proizvode meso kroz diverzifikaciju ulaganjem i u druge vidove poljoprivredne proizvodnje (zrione i sl.)
b.Potpora za ulaganja u klaonice i prerađivačke kapacitete te za razvoj novih proizvoda i podizanje standarda u skladu sa smjernicama razvoja poljoprivrede do 2030. godine
c.Potpora istraživanjima za razvoj proizvoda s dodanom vrijednošću
d.Prioritetna ulaganja u prerađivačke kapacitete u vlasništvu PO
e.Ulaganja u objedinjavanje ponude proizvoda prema posebnim korisnicima (škole, vrtići, domovi za starije i nemoćne, bolnice,) ili u turističke svrhe (objedinjena ponuda prema HoReCa)
f.Jačanje stručnih službi osobito javnog savjetodavnog servisa specijalizacijom postojećih savjetnika (u području prerade mesa)
g.Prioritetna ulaganja u promociju tradicionalnog, domaćeg, s posebnim oznakama („Dokazana kvaliteta“ ZOI, ZOZP…) s dodanom vrijednošću – provoditi kontinuiranu kampanju
h.Osnivanje i jačanje sektorske organizacije za goveđe meso
Financijske pretpostavke za dostizanje Cilja 3
Ulaganja kroz prioritet 2.1. usmjerena su na snaženje domaće ponude goveđeg mesa kroz ulaganja u izgradnju, modernizaciju i opremanje klaoničkih i prerađivačkih kapaciteta te drugih oblika ponude proizvoda. Kroz prioritet 2.2. poticati će se, moguće i u obliku projekata, ulaganja u razvoj tržišta goveđeg mesa, promotivne kampanje i zajedničke nastupe na tržištu. Prioritet 2.3 Promocija domaće proizvodnje usmjerena je na ulaganja u edukaciju i informiranje potrošača.
Nositelji provedbe mjera iz Cilja 3
Tablica 9. Ulaganja (milijuna €) za ostvarenje Cilja 2. Osiguravanje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta i trženja mesa kroz godine provedbe Programa
Tablica 10. Ulaganja (milijuna €) za ostvarenje ciljeva kroz godine provedbe Programa
Procijenjeni broj grla i proizvodnja mesa do 2030. godine
Tablica 11. Procijenjeni broj krava do 2030. godine
Procjenjuje se rast populacije krava mesnih i kombiniranih pasmina u proizvodnji teladi za tov, te rast proizvodnje goveđeg mesa u Hrvatskoj do 2030. godine. U skladu sa Strategijom poljoprivrede, kroz ulaganja u sektor proizvodnje goveđeg mesa predviđa se podizanje vrijednost govedarske proizvodnje za 20% do 2030. godine.
Tablica 12 Procijenjena proizvodnja (t) i samodostatnost (%) goveđeg mesa do 2030. godine
Izvori financiranja za provedbu Programa
Financijska sredstva za provedbu ovog Programa, osigurat će se u Državnom proračunu, no glavni izvor financiranja bit će fondovi Europske unije u financijskoj perspektivi 2023. do 2027. godine.
U dijelu investicija dio sredstava će biti osiguran od strane investitora (PG, prerađivačka industrija, …).
Financijski okvir za provedbu Programa treba usklađivati svake godine, ali i tijekom godine ovisno o iskazanim potrebama i mogućnostima financiranja iz pojedinih izvora.
Povećanje broja grla i povećanje produktivnosti:
-Financiranje troškova analize, promidžbe, genetske tipizacije i slično malim i srednjim gospodarstvima – državna potpora, državni proračun, predviđeni iznos do 2030.; intenzitet potpore: od 40%, a po određenim uvjetima i do 80 %;
-Financiranje drugih državnih potpora – MSP sektor, od 40 % intenzitet potpore, po određenim uvjetima i do 80 % (kupnja junica, zadržavanje ženske teladi i sl.)
-Financiranje dobrobiti životinja – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, državni proračun
-Financiranje proizvodno-vezanih potpora – jamstveni fond, državni proračun
-Financiranje ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju objekata, financiranje opreme, financiranje objekata za životinje, robotizacija – mala i srednja gospodarstva, velika gospodarstva, prioritet: dokazana kvaliteta, proizvođačke organizacije; intenzitet potpore za mala i srednja gospodarstva te velika gospodarstva sukladan Karti regionalnih potpora uz mogućnost povećanja po kriterijima definiranim NSP-om
-Prioritizacija ulaganja u mlade poljoprivrednike
-Financiranje uspostave sektorske organizacije
Prerada i stvaranje dodane vrijednosti:
-Ulaganje u preradu i stvaranje dodane vrijednosti (mala i srednja gospodarstva, velika gospodarstva, prioritizacija za korištenje oznake Dokazana kvaliteta i članstvo u sektorskoj organizaciji te potpisivanje sektorskih sporazuma kao i proizvodnja ZOI proizvoda ) – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i državni proračun, intenzitet potpore sukladan Karti regionalnih potpora uz mogućnosti povećanja predviđenim NSP-om
Očekivana postignuća provedbom Programa
Provedbom predloženih ciljeva u ovom Programu, a u skladu sa smjernicama Strategije poljoprivrede, predviđa se rast udjela mladih poljoprivrednika kao nositelja poljoprivrednih gospodarstava uz jačanje konkurentnosti njihovih poljoprivrednih gospodarstava. Procjenjuje se da će provedba Strategije i Programa dovesti do povećanja vrijednosti govedarske proizvodnje za 20% do 2030. godine. Za strukturnu transformaciju proizvodnje goveđeg mesa potrebno je usmjeravati razvoj sektora s ciljem povećanja proizvodnje s većom dodanom vrijednošću uz primjenu novih i inovativnih tehnoloških rješenja. Razvojem tržišta lokalnih proizvoda izravno se štiti nacionalna poljoprivredna proizvodnja. Uvođenje zelenih poljoprivrednih praksi imat će pozitivan utjecaj na ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene te može osigurati zadržavanje i zapošljavanje mladih i ugroženih skupina stanovništva.
Za nastup na tržištu je značajno zaokruživanje ponude kroz bolje organiziranje primarnih proizvođača, a jednako i prerađivača kroz proizvođačke i sektorske organizacije te organiziranje kontinuiranih promotivnih kampanja s ciljem informiranja potrošača i pronalaženja novih kanala plasmana.
Provedbom svih predloženih mjera Programa očekuje se da će populacija goveda mesnih i kombiniranih pasmina u proizvodnji mesa porasti s trenutnih 57.000 krava na preko 102.000 krava, čime će se postići samodostatnost u proizvodnji goveđeg mesa od 74%.
Kako bi se iskoristile prednosti i realizirali potencijali u proizvodnji goveđeg mesa, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izradit će provedbene dokumente (Akcijske planove) za svako financijsko razdoblje, koje će uključivati planirane mjere, financijska sredstva, rokove provedbe te praćenje i izvještavanje, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini. Izradit će se dva akcijska plana po razdobljima: 1) 2025. – 2027. i 2) 2028. – 2030 godine. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva imenovat će Odbor za provedbu i praćenje provedbe Programa razvoja sektora mesnog govedarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine.
Nacrt Programa razvoja mesnog govedarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Uvod
Proizvodnja goveđeg mesa u EU je stabilna s oko 600.000 tona mjesečno, što Europsku uniju (EU) stavlja na 3. mjesto po proizvodnji nakon Sjedinjenih američkih država i Brazila. Međutim, mesno govedarstvo u EU prolazi kroz izazovno razdoblje, obilježeno blagim smanjenjem proizvodnje ali i rastom cijena. U 2023. godini, proizvodnja goveđeg mesa u EU smanjila se za 3,9 %, dok je prosječna težina trupova manja za 0,6 %. Broj goveda za proizvodnju mesa također se smanjuje, posebice krava, čiji broj pada već četvrtu godinu zaredom. Očekuje se da će proizvodnja goveđeg mesa tijekom 2024. godine dodatno pasti za 2,3 %, što bi se moglo odraziti na cijene, ali i otežati konkurentnost EU na međunarodnom tržištu. Smanjenje broja živih životinja na tržištu EU moglo bi usporiti izvoz u 2024. godini. Uz navedene trendove u izvozu, značajno je naglasiti da je i uvoz mesa u EU pao je za 1,1 % u 2023. godini.
U takvom europskom kontekstu, mesno govedarstvo u Hrvatskoj također prolazi kroz slične prilagodbe. Prema podacima iz kolovoza 2024., u Hrvatskoj se uzgaja oko 450.000 grla svih kategorija goveda na više od 18.500 gospodarstva. Regionalno gledano, najveći broj goveda nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji, a slijede Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija. Posljednjih je godina zamjetna promjena u pasminskoj strukturi te je rast broja krava mesnih pasmina posebno je vidljiv u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Mesno se govedarstvo suočava s brojnim izazovima, a smanjenje broja goveda, kako u EU tako i u Hrvatskoj, u kombinaciji s rastućim troškovima i zahtjevima za održivijom, okolišno prihvatljivom poljoprivredom, predstavlja pritisak na proizvođače. Stoga je važno ulagati u modernizaciju i optimizaciju proizvodnih kapaciteta, podizanje standarda dobrobiti grla, prepoznatljivost i promociju proizvodnje kako bi se osigurala dugoročna stabilnost i konkurentnost mesnog govedarstva u Hrvatskoj.
Obzirom da je sektor stočarstva iznimno osjetljiva grana primarne poljoprivredne proizvodnje, a posljednjih godina dodatno je izložen nizu tržišnih poremećaja koji su započeli provedbom mjera sprječavanja širenja bolesti COVID – 19, na što se nastavio značajan porast cijena energenata i stočne hrane kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Osim globalnih poremećaja sveukupnu stočarsku proizvodnju na nacionalnoj razini ugrozile su nepogode u vidu potresa i nepovoljnih klimatskih uvjeta koji su uzrokovali velike materijalne štete na stambenim i stočarskim objektima i poremećaje u proizvodnji stočne hrane, a što je značajno utjecalo na povećanje troškova proizvodnje. Slijedom navedenog, nužna je izrada i provedba cjelovitog programa stabilizacije i razvoja sektora.
U ovom Programu prikazani su sektorski ciljevi, prioriteti te mjere koji će osigurati stabilizaciju, jačanje i konkurentnost sektora proizvodnje goveđeg mesa u narednom razdoblju. Program je strukturiran kroz dva cilja: 1) povećanje broja krava i dostatnosti u proizvodnji teladi za tov te 2) osiguravanje dostupnih i dostatnih klaoničkih kapaciteta i unaprjeđenje trženja mesa.
Globalni trendovi u proizvodnji goveđeg mesa
Globalizacija je neupitno oblikovala suvremene prehrambene lance, omogućivši nam pristup širokom spektru namirnica tijekom cijele godine. No, ova je pojava istovremeno dovela do homogenizacije prehrane, smanjenja biološke raznolikosti i povećanja ekološkog otiska. U kontekstu ovih trendova, lokalna proizvodnja, posebice u sektoru govedarstva, predstavlja sve važniji segment održivog i kvalitetnog prehrambenog sustava.
Posljednjih godina, zbog utjecaja globalnih događaja na okoliš, resurse i sigurnost hrane, javlja se sve veći interes za lokalizaciju prehrambenih lanaca. Fokus se sve više stavlja na proizvodnju svježe hrane koja dolazi iz lokalnih izvora, uz manje posrednika i kraće transporte. Također, raste važnost jasnog informiranja potrošača o porijeklu i sastavu proizvoda, kako bi se osigurala veća kvaliteta, svježina i autentičnost hrane. Za Hrvatsku, osobito u sektoru proizvodnje goveđeg mesa, ovo predstavlja značajnu priliku za jačanje lokalne proizvodnje i distribucije.
Proizvodnja govedine i konzumacija crvenog mesa stoljećima su zauzimale središnje mjesto u ljudskoj prehrani. U mnogim kulturama diljem svijeta, govedina nije samo osnovna namirnica nego i značajan ekonomski proizvod. Međutim, proizvodnja govedine i konzumacija crvenog mesa prolazi kroz razdoblje značajnih promjena.
Gledajući unaprijed, budućnost proizvodnje goveđeg mesa vjerojatno će biti oblikovana kombinacijom tehnoloških inovacija, promjena u ponašanju potrošača i regulatornih pritisaka. Jedno od ključnih područja inovacija je razvoj održivijih poljoprivrednih praksi. Inovacije u preciznoj poljoprivredi i digitalnoj tehnologiji mogu pomoći poljoprivrednicima u optimizaciji resursa, smanjenju otpada i poboljšanju cjelokupne održivosti govedarstva. Ovaj će se sektor sve više fokusirati na transparentnost i sljedivost. Potrošači sve više brinu o podrijetlu hrane i načinu njezine proizvodnje.
Proizvodni sustavi
Proizvodni sustavi uzgoja krava kao osnove za proizvodnju teladi za tov
a) Sustav krava-tele
Proizvodni sustav «krava-tele» zasniva se na kravama mesnih i kombiniranih pasmina i križancima istih pasmina, a sirovinsku osnovu ovog sustava čine travnjački resursi (prirodni i zasijani), uz odgovarajuće učešće namjenski proizvedene krme na oraničnim površinama. Krave služe za proizvodnju teladi za tov. Sve mlijeko koje krava proizvede namijenjeno je za prehranu vlastitog teleta. Tele je uz kravu do starosti 6 – 7 mjeseci, kada se odbija i usmjerava u različite tehnološke sustave tova, u cilju proizvodnje mlade junetine («baby beef» tehnologija - 12 do 18 mjeseci starosti) ili starijih kategorija goveđeg mesa (24 mjeseca starosti / 30-mjeseci starosti / 36 mjeseci starosti, te razne njihove izvedenice ovisno o uvjetima tržišta i zahtjevima potrošača).
b) Uzgoj teladi pasmina kombiniranih svojstava na gospodarstvima u proizvodnji mlijeka
Najčešće je kroz povijest uzgoja mliječnih goveda u RH zasnovan na simentalskoj pasmini goveda, a temelji se na ranom odbiću teladi od mlijeka sa 2 mjeseca starosti. Primjenjuje se na srednjim i velikim farmama gdje je glavni cilj proizvodnja mlijeka. Telad starosti do 5 dana drži se uz majku uz obavezno sisanje kolostruma u prvim satima života. Telad oko 5 dana starosti, zdravstveno pregledana, smješta se iz rodilišta u individualne kaveze (boksove). U individualnim boksovima telad ostaju oko 60 dana koliko traje i hranidba mlijekom ili mliječnom zamjenicom. Mliječna zamjenica uvodi se postupno od navršenog prvog do 2 tjedna i koristi se do kraja individualnog držanja teladi. Kvalitetno sijeno i starter na raspolaganju su teladi od 2., 3. tjedna po volji. Prema završetku individualnog boravka postupno se smanjuju količine mliječne zamjenice, a povećavaju količine koncentrata i voluminozne krme. Ovakav način držanja teladi omogućuje brz fiziološki razvoj probavnih organa, tele se može bez većih stresova odbiti od mliječne zamjenice i prebaciti u grupno držanje i daljnji uzgoj (tov) gdje se tovi do željenih završnih težina na gospodarstvu ili je namijenjeno prodaji za daljnji tov u specijaliziranim tovilištima.
c) Uzgoj teladi kombiniranih pasmina na gospodarstvima za proizvodnju mlijeka
Novija tehnologija uzgoja sa ciljem dobivanja kvalitetne teladi za tov je i ciljano križanje krava mliječnih pasmina, najčešće na specijaliziranim mliječnim farmama na kojima prevladavaju mliječne pasmine (holstein) a rjeđe kombinirane pasmine goveda. Tehnologija se zasniva na osjemenjivanju krava u proizvodnji mlijeka sjemenom mesnih pasmina goveda gdje se kao potomstvo dobivaju međupasminski križanci s boljim tovnim karakteristikama. Cilj primjene ovakve tehnologije uzgoja je povećanje prihoda na mliječnim farmama kroz dodatan prihod od proizvodnje teladi namijenjene tovu. Tehnologija se u pravilu ne primjenjuje na cijelim stadima, odnosno, primjenjuje se na odabranom broju jedinki unutar stada. Daljnji postupak s teladi dobiven ovom tehnologijom identičan je postupku s teladi na mliječnim farmama kombiniranih pasmina. Tako dobivena telad isključivo je namijenjena daljnjem tovu bilo u vlastitoj organizaciji ili daljnjoj prodaji teladi specijaliziranim tovljačima do željenih završnih težina.
Sustavi proizvodnje goveđeg mesa
Proizvodnja goveđeg mesa u Republici Hrvatskoj je bazirana na tovu teladi porijeklom od krava iz sustava uzgoja krava tele, sustava proizvodnje mlijeka (dominantno krave Simentalske pasmine i Holstein pasmine) i teladi iz uvoza. Smanjenjem broja krava kao posljedice negativnih trendova u govedarstvu Hrvatske doveden je u pitanje dostatan broj teladi za proizvodnju potrebnih količina goveđeg mesa, a s druge strane sve naglašenija specijalizacija u proizvodnji kravljega mlijeka, dovodi u pitanje i tovne karakteristike i kvalitetu teladi za tov. Deficit u broju teladi za tov u ovom se trenutku, rješava uvozom teladi. Godišnje se u Republiku Hrvatsku uvozi oko 130 000 teladi za tov. Uvezena telad dalje se stavlja u klasičan tov. Cilj je uvesti telad koja je postala u pravom smislu riječi “preživač“. Takva telad se drži u zajedničkim boksovima i tovi do željenih završnih težina, kada se isporučuje klaonicama ili se kao živa grla izvoze.
Tov teladi za bijelo meso je specifičan, a glavno mu je obilježje hranidba teladi isključivo mlijekom, odnosno mliječnom zamjenicom. Meso takve teladi ima bijelo ružičastu boju zbog nedostatka željeza u hrani. Takvo meso je cijenjen proizvod na tržištu, s prepoznatljivim brendovima u svijetu, poput bijele kobasice u Bavarskoj. Telad se hrani mliječnim napitkom oko tri do četiri mjeseca, pri čemu postižu završnu tjelesnu masu od 160 do 180 kg. Telad namijenjena tovu za bijelo meso u većini slučajeva osigurava se s farmi namijenjenih proizvodnji mlijeka s holstein pasminom goveda.
Telad se hrani mlijekom ili mliječnom zamjenicom, uz dodatak koncentrata i minimalnih količina sjenaže ili kukuruzne silaže. U tome razdoblju telad postiže dobre priraste, s izvrsnom kvalitetom mesa. Kako je to intenzivni tov teladi, čija se hranidba zasniva na koncentratu i čija je završna tjelesna masa teladi prilično mala, isplativ je samo kada su cijene komponente koncentrata niske i kada imamo veliku ponudu teladi na tržištu.
Tov junadi se bazira na teladi koja dolazi iz sustava uzgoja krava-tele te krava u proizvodnji mlijeka starosti od 2 do 8 mjeseci. Junad se tovi u pravilu do težine 500 do 850 kilograma do maksimalne starosti od 30 mjeseci. Junad se tovi u stajama zatvorenog, poluotvorenog tipa i u obliku pašnog tova. U pašnom obliku uzgoja, ovisno o vremenskim uvjetima, stoka provodi na pašnjacima do 8 mjeseci. Hrani se ispašom, a svježa voda za piće im se dostavlja u pokretnim pojilištima Ostatak godine (zimski period), stoka se tovi u zaštićenim prostorima uz redovno serviranje hrane od strane tovljača. Na prostorima na kojima to dozvoljavaju klimatske prilike, stoka se na ispaši drži cijele godine. U tom slučaju tijekom zimskih mjeseci, stoka se dohranjuje sijenom. Hranjenje junadi se vrši kombinacijom kukuruzne silaže, visoko vlažnog kukuruza (VVK), žitarica, djetelinsko travnih smjesa (sijena), slame i koncentrirane krmne smjese. Svaku pojedinu fazu tova prati odgovarajuće izbalansirana krmna smjesa koja junadi osigurava ugljikohidrate, bjelančevine, vitamine, minerale i druge potrebne dodatke za kvalitetan prirast i zdravlje junadi. Hrana se junadi servira u jednom ili dva obroka u danu. Bez obzira kojom se kombinacijom krmne smjese hrani, stoka mora imati uvijek na raspolaganju dovoljnu količinu svježe pitke vode. Stoka je boksovima grupirana prema spolu, dobi i uzrastu. U svrhu zadovoljenja potreba tržišta za proizvodima više dodane vrijednosti moguća je proizvodnja junetine poznate kao „baby beef“, junetina iz sustava povećane dobrobiti životinja, proizvodnja sa GMO-free sirovinama i slično a u skladu sa specifikacijama proizvodnje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Strateški okvir
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine kroz strateški cilj 9. „Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva“ postavlja preduvjete da hrvatski sektor proizvodnje hrane, uključujući poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, proizvodi više kvalitetne hrane po konkurentnim cijenama uz održivo upravljanje prirodnim resursima i bolje upravljanje rizicima od klimatskih promjena. Podaci pokazuju da postoje prilike za rast koje se mogu ostvariti povećanjem količine i podizanjem kvalitete proizvoda, učinkovitijim povezivanjem primarne proizvodnje s prehrambeno-prerađivačkom industrijom i jačanjem pristupa tržištu, posebno u segmentima tržišta svježe hrane i visokokvalitetnih proizvoda.
Strategija poljoprivrede do 2030. („Narodne novine“ broj 26/22, u daljnjem tekstu: Strategija poljoprivrede) predstavlja hijerarhijski viši akt strateškog planiranja u poljoprivredi te služi za oblikovanje i provedbu njezinih razvojnih politika. Ovaj Program usklađen je s razvojnim smjerovima i strateškim ciljevima (SC) definiranim u Strategiji poljoprivrede:
SC I.: Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora
SC II.: Jačanje održivosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene
SC III.: Obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima
SC IV.: Poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru
Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027.
Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. (SP ZPP) objedinjuje programe potpore koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).
Provedbom SP ZPP osigurati će se doprinos ciljevima Europskog zelenog plana uključujući Strategiju za bioraznolikost te strategiju Od polja do stola. U Republici Hrvatskoj su započeti procesi okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava, modernizacije proizvodnje, generacijske obnove, primjene praksi prihvatljivih za okoliš i očuvanje prirode, povećanja prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda, jačanja otpornosti šumskih zajednica, kao i poboljšanja ruralne infrastrukture, što će se poticati i kroz intervencije SP ZPP-a. Poseban naglasak u planiranim intervencijama usmjeren je na investicije u digitalizaciju i općenito primjenu inovacija te tzv. zelenu tranziciju, a koja podrazumijeva investicije koje ne štete ili su korisne za prirodu i okoliš, kao i investicije u obnovljive izvore energije, koje, osim okolišnog imaju i značajne gospodarske učinke. Potpore su posebno usmjerene na male i mlade s najvećim potencijalom rasta i razvoja proizvodnje kao i na poticanje udruživanja poljoprivrednika s ciljem jačanja njihova položaja na tržištu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Govedarstvo u Republici Hrvatskoj u funkciji proizvodnje mesa
Nacionalni resursi - broj krava u Republici Hrvatskoj
Ukupan broj goveda tijekom godina nije se značajnije mijenjao 1 , te se tijekom kolovoza 2024. godine u Hrvatskoj uzgajalo 447.881 grla svih kategorija i pasmina goveda na 18.703 gospodarstva.
Tablica 1. Kretanje brojnog stanja svih kategorija goveda i posjednika u razdoblju od 2019. do 2023. godine
Izvor: MPŠR; Podaci za goveda ažuriraju se na dnevnoj bazi temeljem označavanja životinja i prijavljenih prometa.
U razdoblju od 1. lipnja do 3. studenog 2022. godine provodio se veterinarski pregled gospodarstava pri čemu se utvrđivanjem stvarnog stanja na terenu ažuriraju podaci u Jedinstvenom registru domaćih životinja. Zabilježeni pad broja gospodarstava i krava rezultat je evidentiranja izlučenja grla za koje posjednici stoke nisu u JRDŽ-u prijavili premještanja i izlučenja. Gospodarstva na kojima tijekom provedbe VPG-a nisu pronađene životinje, evidentiraju se u JRDŽ-u kao neaktivna.
U kolovozu 2024. godine u Republici Hrvatskoj držano je 135.712 krava svih pasmina . Najbrojnije su krave iz skupine kombiniranih s 84.605 grla (62,3 %), a zatim prema udjelima slijede mliječne s 20,1 % (27.285 grla), mesne 12,8 % (17.371 grla) i izvorne s 4,8 %. Najveći broj krava svih pasmina (62.847) drži se u središnjoj Hrvatskoj, pri čemu je u ovoj regiji najveći broj grla u Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji u kojima se drži gotovo 43.000 grla ( Slika 1 ).
Slika 1 . Udio (%) krava svih pasmina po regijama Hrvatske u kolovozu 2024. godini
Izvor: MPŠR
Krave koje pripadaju skupini kombiniranih pasmina najbrojnije su u Republici Hrvatskoj (62,3 % populacije).
Slika 2. Udio (%) krava po pasminama u 2024. godini u Hrvatskoj
Izvor: MPŠR
Posljednjih godina zamjetna je promjena u pasminskoj strukturi iz koje je razvidan rast broja krava mesnih pasmina. Ujedno, najveći broj krava ovih pasmina drži se u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ( Slika 3 ).
Slika 3 Broj krava mesnih pasmina po županijama u kolovozu 2024. godine
Izvor: MPŠR
Uvoz i izvoz živih goveda svih kategorija
U Hrvatskoj dominiraju mala gospodarstva ( Tablica 2 ) koja godišnje isporučuju manje od 20 grla, kojih je 2023. bilo 11.776. Ova kategorija čini čak 91,7% svih gospodarstava. Ova gospodarstva su isporučila ukupno 52.821 grlo, što čini 24,1% od ukupno isporučenih goveda u Hrvatskoj. Važno je napomenuti da se samo 7,0% goveda iz ove kategorije izvozi, dok se većina koristi za domaću potrošnju. Ovaj podatak ukazuje na to da manja gospodarstva imaju ograničene mogućnosti za sudjelovanje na međunarodnom tržištu, što može biti rezultat nedovoljnih kapaciteta, ali i drugih čimbenika poput nedostatka infrastrukture i tržišnih prilika. Gospodarstva srednje veličine, koja isporučuju između 21 i 100 grla, a kojih je ukupno 900, isporučila su 35.251 grlo na tržište, čineći 16,1% ukupno isporučenih goveda na tržište.
Velika gospodarstva koja isporučuju od 101 do 1000 grla godišnje, kojih je znatno manje (131), imaju značajnu ulogu u sektoru. S ovih je gospodarstava tijekom 2023. godine isporučeno 38.232 grla, što je 17,4% od ukupno isporučenih goveda na tržište. Njihov udio u izvozu je značajan (22,4%), što potvrđuje njihovu sposobnost da zadovolje zahtjeve međunarodnog tržišta u smislu kvantitete, ali i kvalitete.
Najveći udio grla isporučenih na tržište ( Tablica 2 ) dolazi iz vrlo velikih gospodarstava, s više od 1000 grla. Iako takvih gospodarstava ima samo 27, ista su tijekom 2023. godine isporučila 93.223 grla, čineći 42,5% grla isporučenih na tržište. U ukupnom izvozu 56,6% grla je iz ove kategorije gospodarstava. Ovi podaci ukazuju da su velika gospodarstva ključna u izvoznom sektoru hrvatskog govedarstva.
Tablica 2 . Udio broja grla (%) razduženih kroz izvoza i klanja u RH tijekom 2023. godine prema veličini gospodarstava s kojih su isporučena
Izvor: MPŠR; PG – poljoprivredno gospodarstvo – broj PG po OIB-u
Uzgoj i držanje goveda u funkciji proizvodnje mesa u Hrvatskoj
Ukupno je u Hrvatskoj tijekom 2023. godine bilo 18.703 poljoprivrednih gospodarstava koja se bave uzgojem goveda (Tablica 3) . Najveći se broj gospodarstava se nalazi u Koprivničko-križevačkoj županiji (2.210, što čini 11,8% ukupnih gospodarstava), dok je značajan broj prisutan i u Bjelovarsko-bilogorskoj (2.060, 11%) te Zagrebačkoj županiji (1.750, 9,4%). Najveći broj goveda svih kategorija nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji, s ukupno 87.273 grla (19,5% ukupnog broja). Na drugom mjestu je Koprivničko-križevačka županija sa 52.247 grla (11,7%), a slijede Bjelovarsko-bilogorska s 51.226 grla (11,4%) i Zagrebačka županija s 38.429 grla (8,6%). Najmanji broj goveda zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (2.036 grla, 0,5%). Najveća koncentracija krava je također u Osječko-baranjskoj županiji, s 18.973 krave (14% ukupnog broja), dok je Bjelovarsko-bilogorska na drugom sa 16.324 krave (12%), a Koprivničko-križevačka županija na trećem mjestu s 13.891 kravom (10,2%). Najveći broj grla za isporuku na tržište dolazi iz Osječko-baranjske županije sa 58.676 grla, što čini 26,7% ukupnih grla za klanje i izvoz. Na drugom mjestu je Koprivničko-križevačka s 34.071 grlom (15,5%), a Bjelovarsko-bilogorska na trećem mjestu s isporučenih 31.331 grlom (14,3%).
Međutim, najviše klaonica se nalazi u Zagrebačkoj županiji (15), gdje je također klasirano najviše trupova (60.063, što čini čak 43,2% ukupno klasiranih trupova). Jednak broj registriranih objekata za klanje nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje se klasira značajan broj trupova (16.326 trupova, 11,7%). S druge strane, u nekim županijama, poput Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske, i Varaždinske, nema klaonica, unatoč velikom broju poljoprivrednih gospodarstava s dobro razvijenim govedarstvom.
Tablica 3 B roj gospodarstava koja drže goveda svih pasmina i kategorija, broj grla u govedarskoj proizvodnji (na dan 01. 8. 2024) i usporedba s klaoničkim kapaciteta tijekom 2023. godine po županijama
Izvor: MPŠR
Ova regionalna raznolikost u uzgoju i tovu goveda, te u broju objekata za klanje grla (Tablica 4) , omogućava fleksibilnost sektora, no postavlja i izazove u vidu optimizacije logistike, klanja i distribucije na tržištu.
Porijeklo grla na liniji klanja
U klaonicama u Hrvatskoj tijekom 2023. godine klasiran (Tablica 4) je najveći broj grla iz domaće proizvodnje, s ukupno 73.734 grla ili 4 6,4 % od ukupnog broja.
Tablica 4 . Broj klasiranih trupova porijeklom iz Republike Hrvatske i iz uvoza
Izvor: MPŠR
Među drugim zemljama porijekla (Slika 4) , najveći broj grla je iz Rumunjske (24,29%), a zatim iz Mađarske (9,18%) i Češke (6,87%).
Slika 4 P orijeklo grla (po oznaci na ušnoj markici) zaklanih u HR klaonicama od 01.01. - 31.12. 2022. te 2023. godine izraženo u % od ukupnog broja grla
Ukupna masa klaonički obrađenih i klasiranih goveđih trupova grla tovljenih u Republici Hrvatskoj na godišnjoj razini kreće se oko 40 tisuća tona, od kojih najveći udio pripada grlima kategorije A-mladi bikovi (Tablica 5) .
Tablica 5 . Ukupna masa (kg) klaonički obrađenih i klasiranih goveđih trupova po kategorijama tijekom 2021. do 2024. godine
Izvor MPŠR
Vanjsko-trgovinska razmjena živih grla te svježeg i smrznutog goveđeg mesa
Od ukupno 142.499.326 € uvoza živih goveda u 2023. godini 132.338.303 € odnosno 92,87 % ostvareno je u 8 zemalja (Slika 5) . Ostalih 9 zemalja koje su pojedinačno ispod 2 % čine ukupno 3,00 % uvoza.
Slika 5 Udio uvoza po državama (%) prema vrijednosti (€) uvezenih grla tijekom 2023. godine
Izvor: DZS, obrada MPŠR
Od ukupno 118.221.796 € izvoza živih goveda u 2023. godini 112.640.107 € odnosno 95,28 % ostvareno je u 7 zemalja (Slika 6) . Ostalih 10 zemalja koje su pojedinačno ispod 2 % čine ukupno 4,72 % uvoza.
Slika 6 Udio izvoza (%) po državama prema vrijednosti (€) izvezenih grla tijekom 2023. godine
Izvor: DZS, obrada MPŠR
Vanjsko-trgovinska razmjena svježeg i smrznutog goveđeg mesa
Tablica 6 Količine (kg) svježeg i smrznutog goveđeg mesa u vanjsko – trgovinskoj razmjeni tijekom 2022. i 2023. godine
Izvor: DZS, obrada MPŠR
Vrijednost uvoza (kg) u 2023. godini bila je za 11,32 % odnosno 3.791.716 kg veća u odnosu na vrijednost uvoza u 2022. godini dok je istodobno vrijednost izvoza u 2023. godini smanjena za 3,52 % odnosno 388.582 KG u odnosu na vrijednost izvoza u 2022. godini.
Pokrivenost uvoza izvozom u 2023. godini iznosila je 28,56 % što predstavlja smanjenje od 4,40 % u odnosu na 2022. godinu kada je iznosila 32,96 %.
Tablica 7 Vrijednost (€) svježeg i smrznutog goveđeg mesa u vanjsko – trgovinskoj razmjeni tijekom 2022. i 2023. godine
Izvor: DZS, obrada MPŠR
Vrijednost uvoza (€) u 2023. godini bila je za 15,06 % odnosno 27.831.134 € veća u odnosu na vrijednost uvoza u 2022. godini dok je istodobno vrijednost izvoza u 2023. godini smanjena za 4,49% odnosno 2.515.912 € u odnosu na vrijednost izvoza u 2022. godini.
Pokrivenost uvoza izvozom u 2023. godini iznosila je 25,19 % što predstavlja smanjenje od 5,16 % u odnosu na 2022. godinu kada je iznosila 30,35 %.
Bilanca (potrošnja, otkup, izvoz i uvoz) i samodostatnost
Ukupna potrošnja mesa obuhvaća zbroj potrošnje mesa peradi, goveda, svinja, ovaca i koza, ostalog mesa te iznutrica. Potrošnja konjskog mesa je prikazana zasebno. Prosječna potrošnja mesa u razdoblju od 2018. - 2022. godine iznosi 100,6 kg/ po stanovniku . U 2022. potrošnja iznosi 108,6 kg.
U potrošnji mesa po kategorijama najzastupljenije je svinjsko meso, zatim meso peradi te goveđe meso. U 2022. godini potrošnja svinjskog mesa iznosila je 58,6 kg/po stanovniku, mesa peradi 27,3 kg/po stanovniku, a goveđeg mesa 17,1 kg/ po stanovniku .
PROIZVODNO - POTROŠNA BILANCA MESA ZA 2022. GODINU i SAMODOSTATNOST
000 tona
Izvor: „Proizvodno-potrošne bilance poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 2022. godinu“, Agronomski fakultet, Zagreb, 2024.
Samodostatnost u proizvodnji goveđeg mesa u 2022. godini iznosila je 67,00 %. Za rast proizvodnje u Hrvatskoj postoje preduvjeti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Vizija sektora mesnog govedarstva u Republici Hrvatskoj
Povećana produktivnost sektora mesnog govedarstva kroz rast proizvodnje i prerade mesa proizvedenog na hrvatskim farmama uz stalno poboljšavanje dobrobiti životinja na farmama, održivo upravljanje resursima, bolji položaj proizvođača i prerađivača mesa te povećanje potrošnje domaćih proizvoda s dodanom vrijednošću.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Analiza prednosti, ograničenja, potencijala i rizika (SWOT)
Analiza prednosti, ograničenja, potencijala i rizika prikazana je u Strategiji poljoprivrede , koja predstavlja viziju razvoja hrvatske poljoprivrede do 2030. godine. Izdvojen je i prilagođen opis stavki koje su primjenjive na sektor mesnog govedarstva u Republici Hrvatskoj.
Prednosti
Ograničenja
- Neograničen pristup visokovrijednim tržištima EU-a
- Značajni izvori financiranja iz Europske unije za podsektorska ulaganja dostupni u okviru ZPP-a
- Dostupnost poljoprivrednog zemljišta (pašnjaka i krmnih kultura) i vodnih resursa
- Dobra genetska kvaliteta glavnih proizvodnih pasmina
- Sustavi mješovite proizvodnje smanjuju izloženost negativnim kretanjima cijena za pojedinačnu robu
- Proširenje proizvodnih jedinica, uvođenje suvremenih tehnologija, vertikalna integracija opskrbnog lanca koju koriste veliki subjekti u tovu i mljekarstvu
- Nedovoljna razina samodostatnosti dozvoljava podizanje proizvodnje mesa i plasman proizvoda
- Veliki broj malih farmi goveda, dok mali broj velikih farmi čini većinu domaće proizvodnje goveđeg mesa
- Mali broj proizvođačkih organizacija
- Izostanak sektorske organizacije na nacionalnoj razini
- Niža tehnička učinkovitost poljoprivrednih gospodarstva koja ovise o izravnim plaćanjima
- Ograničena dostupnost radne snage
- Slabe prakse upravljanja i hranidbe životinja na malim farmama
- Ograničen pristup pašnjacima, posebno za male i srednje velike proizvođače, zbog kategorizacije zemljišta i administrativnih ograničenja
- Mali udio mesnih pasmina u uzgoju
Potencijali
Rizici
- Mogućnosti zapošljavanja koje nastaju zahvaljujući razmjerno radno intenzivnoj preradi svježeg mesa i mlijeka
- Rast u tržišnim segmentima velike vrijednosti u EU-u, uključujući ekološku hranu, meso hranjenih na paši i prerađene (s oznakom specijaliteta/ izvornosti) mesne proizvode
- Prodaja (svježeg) mesa i prerađenih proizvoda u sektorima lokalne (gradske) maloprodaje i rastućeg turizma/ugostiteljstva
- Alternativne mogućnosti prihoda za male mješovite farme kroz agroturizam
- Prilike za zeleni rast nastale zahvaljujući novim proizvodima obnovljivih izvora energije, energetski učinkovitim tehnologijama i digitalnim poljoprivrednim rješenjima
- Izvor financiranja i obrtnog kapitala te dugoročnih ulaganja za mlade
- Sudjelovanje u nacionalnom sustavu kvalitete „Dokazana kvaliteta“ te u sustavima kvalitete EU (ZOI/Z0ZP/ZTS)
- Povećanje migracija iz ruralnih u urbana područja te smanjenje udjela ruralnog stanovništva
- Slabiji konkurentski položaj u odnosu na druge države članice EU-a
- Konkurencija iz troškovno konkurentnog uvoza koja će se vjerojatno pojačati u skladu s budućim trgovinskim sporazumima (npr. EU Mercosur, Australija, Novi Zeland)
- Snižavanje cijena
- Povećanje troškova inputa (prvenstveno proteinskih i mineralnih sastojaka hrane za životinje), uključujući visoku razinu uvoza stočne hrane
- Troškovi usklađivanja sa strožim javnim standardima za okoliš, dobrobit životinja, sigurnost hrane, sljedivost i smanjenje emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede
Prilagođeno iz Strategije poljoprivrede do 2030.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Ključni čimbenici u proizvodnji mesa
a) Poljoprivredni proizvođači
U Republici Hrvatskoj, govedarski sektor, posebno mesno govedarstvo, slično kao i mliječni, suočava se s nizom izazova i mogućnosti koji oblikuju njegovu budućnost. Ključni problem koji pogađa ovaj sektor je depopulacija ruralnih područja, što rezultira smanjenjem radno sposobnog stanovništva i manjkom radne snage. Ova demografska situacija utječe na poljoprivredne proizvođače, čija dobna struktura sve više pokazuje trend starenja, čime se dodatno ugrožava govedarska proizvodnja. Uz navedeno, niska razina samodostatnosti u proizvodnji goveđeg mesa (65-70%) ukazuje na potrebu za strukturnim promjenama unutar sektora.
b) Poljoprivredno zemljište
Jedan od ključnih čimbenika za održivu poljoprivrednu proizvodnju je raspoloživost i veličina poljoprivrednog zemljišta. U Hrvatskoj je prosječna veličina poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu niska, a više od 50% gospodarstava ima manje od 10 ha rascjepkanih površina. Za postizanje veće konkurentnosti i samodostatnosti u proizvodnji goveđeg mesa, od velikog bi značaja bilo okrupnjavanje poljoprivrednih površina.
c) Broj krava mesnih pasmina
Povećanje broja grla mesnih pasmina i uzgoj u sustavu "krava-tele" predstavlja jednu od strategija za unapređenje sektora. Trenutno, udio krava mesnih pasmina u ukupnoj populaciji krava iznosi oko 13%, što je nedovoljno za osiguranje kvalitetne teladi za daljnji tov. Sustav uzgoja "krava-tele" ne zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu (npr. u usporedbi s ulaganjima u primarnu proizvodnju mlijeka) i omogućava korištenje zemljišta gdje bi druge poljoprivredne proizvodnje bile manje isplative.
Kako bi se dodatno, na razini čitave Hrvatske povećala proizvodnja goveđeg mesa, predlaže se uvođenje uporabnih, ciljanih križanja krava mliječnih pasmina osjemenjivanjem s bikovima mesnih pasminama. Time bi se osigurao veći broj teladi s boljim tovnim karakteristikama, ujedno povećavajući dohodovnost mliječnih farmi. Također, smanjenje broja klanja teladi kombiniranih pasmina (poput simentalca) moglo bi povećati količinu mesa u kasnijim fazama tova.
d) Ulaganja u modernizaciju
Osiguranje financijskih sredstava za modernizaciju farmi i klaoničkih kapaciteta je neophodno za daljnji razvoj sektora. Poljoprivredna gospodarstva trebaju ulagati u podizanje tehnološke razine, uključujući hranidbu, skladišne kapacitete, izvore obnovljive energije i digitalizaciju. Uz to, očuvanje i modernizacija postojećih te razvoj novih klaoničkih kapaciteta u područjima s većom brojnošću goveda, a u kojima nedostaju ovakvi objekti, ključni su za održivost sektora. Potporom je potrebno utjecati na smanjenje troškova proizvodnje te povećanje učinkovitosti i produktivnosti rada uz istovremeni doprinos ciljevima Zelenog plana i učinkovitom korištenju resursa uz očuvanje stanja i unapređenje kvalitete zraka, tla i vode kao osnovnih resursa poljoprivredne proizvodnje.
e) Uvjeti uzgoja i dobrobit grla u proizvodnji mesa
Poboljšanje uvjeta dobrobiti goveda u uzgoju postaje sve važnije za održivu i etičku proizvodnju mesa. Bolje prakse, poput osiguravanja odgovarajuće hranidbe, prostora te humanog postupanja, doprinose zdravijim životinjama, smanjenju stresa i bolesti i osiguravaju da uvjeti držanja i uzgoja budu što sličniji njihovim prirodnim potrebama. U posljednje vrijeme sve su veći zahtjevi za poboljšanjem dobrobiti životinja. Podizanje uvjeta dobrobiti životinja u skladu je s propisima EU-a koji promiču etičke poljoprivredne prakse, očuvanje okoliša i ekonomsku održivost stočarskog sektora. Ulaganje u podizanje standarda dobrobiti goveda pomaže u izgradnji povjerenja potrošača i jača dugoročnu konkurentnost sektora. Primjena mjera dobrobiti započela je u Hrvatskoj 2018. godine, te je privukla značajan broj poljoprivrednih gospodarstava. Troškovi uzgoja i držanja životinja u narednim su se godinama značajno mijenjali i rasli, a slijedom istih rađene su nove kalkulacije za provedbu mjere 14 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020, a koje su se počele primjenjivati od 2021. godine. Isti se iznosi primjenjuju i u provedbi Intervencija SPZPP RH 2023.-2027., te ih je potrebno provjeriti iznose i obnoviti kalkulacije.
e) Udruživanje – proizvođačke i sektorske organizacije
Neujednačen razvoj tržišta u svim sektorima primarne poljoprivredne proizvodnje, kao i u kasnijim fazama prerade hrane, ističe se kao veliki problem. Jedan od načina za osnaživanje tržišne pozicije poljoprivrednih proizvođača je udruživanje u proizvođačke i sektorske organizacije.
Proizvođačke organizacije u poljoprivredi osnivaju poljoprivrednici ili primarni proizvođači s ciljem zajedničkog poboljšanja svog ekonomskog i tržišnog položaja. Njihovi glavni ciljevi uključuju jačanje pregovaračke moći proizvođača, optimizaciju proizvodnje i povećanje tržišne konkurentnosti. Ove organizacije pomažu svojim članovima kroz udruživanje resursa, bolji pristup tržištima, pregovaranje o povoljnijim cijenama za ulazne i izlazne proizvode te smanjenje operativnih troškova. Također promiču održive prakse, osiguravaju standarde kvalitete i olakšavaju usvajanje novih tehnologija. Udruženi proizvođači mogu ojačati svoju prisutnost na tržištu, povećati profitabilnost i učinkovitije odgovarati na tržišne zahtjeve i izazove.
Sektorske organizacije u poljoprivredi okupljaju dionike iz cijelog opskrbnog lanca – od primarne proizvodnje, prerade do trgovine, a služe kao platforma za dijalog, promicanje najbolje prakse i transparentnost tržišta. Također se fokusiraju na promociju proizvoda, poboljšanje standarda kvalitete, istraživanje izvoznih mogućnosti i uspostavljanje pravednih uvjeta ugovora među dionicima. Sektorske organizacije imaju ključnu ulogu u usklađivanju interesa svih aktera kako bi se povećala konkurentnost. Za ostvarivanje ciljeva ovog Programa neophodno je osnivanje sektorske organizacije u mesnom govedarstvu na nacionalnoj razini.
f) Promotivne i informativne aktivnosti
Razvoj tržišta, promotivne i informativne aktivnosti također su značajne za bolje pozicioniranje proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu. Udruživanjem dionika u lancu opskrbe hranom mogu se otvoriti novi kanali prodaje za prepoznatljive proizvode s dodanom vrijednošću, kao što su ekološki proizvodi namijenjeni hotelima, restoranima, školama, vrtićima i drugim ustanovama.
Sektor mesnog govedarstva u Hrvatskoj zahtijeva integriran pristup koji će adresirati sve aspekte, od demografskih izazova i upravljanja zemljištem, preko unapređenja uzgojnih praksi i tehnoloških ulaganja, do jačanja tržišne pozicije i razvoja održivih klaoničkih kapaciteta.
g) Dionici provedbe
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (MPŠR) – provođenje politika, kreiranje i provođenje poljoprivredne politike, tržišnih i strukturnih potpora u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i veterinarstvu. AKIS koordinacijsko tijelo sastavnica je Ministarstva;
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) – operativno provodi mjere potpora;
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) – kontrole proizvodnosti, podrška radu i razvoju uzgojnih udruženja, razvojno-istraživačke aktivnosti, aktivna uloga u diseminaciji znanja;
Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (HUSIM)
Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH)
Savez uzgajivača mesnih pasmina goveda
Hrvatsko uzgojno udruženje Salers-Croatia (HUU SALERS-CROATIA)
Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef
Proizvođačke organizacije (PO) – udruživanje proizvođača za konkurentniji nastup na tržištu;
PZ Baby beef - proizvođačka organizacija
Proizvođačka organizacija „Savez uzgajivača simentalskog goveda Zagrebačke županije i grada Zagreba“ (ZGSIM)
Sektorske organizacije (SO) – organizacija dionika iz cijelog opskrbnog lanca od primarne proizvodnje, prerade do trgovine
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) - interesno zastupanje poljoprivrednika;
Hrvatska gospodarska komora (HGK) / Hrvatska udruga poslodavaca (HUP);
JL(R)S – Županije, gradovi i općine – provođenje lokalnih i područnih (regionalnih) politika, mjere potpore na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini;
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) - poticanje razvitka gospodarstva osiguravanjem kredita;
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) - jamstveni programi;
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Ciljevi, prioriteti i mjere
Cilj 1. Povećanje broja krava u funkciji proizvodnje goveđeg mesa
Telad za tov osnovni je (ulazni) element u proizvodnji mesa (bilo na pašnjaku ili u objektu), stoga je za rast broja teladi nužan rast broja krava (mliječnih, mesnih i kombiniranih svojstava). Telad za proizvodnju mesa može potjecati iz svih sustava govedarske proizvodnje (i s gospodarstava primarno u proizvodnji mesa, ali isto tako i s gospodarstava specijaliziranih za proizvodnju mlijeka). U svim je sustavima bitno osigurati uvjete za rast broja krava. Rast broja krava u sustavima usmjerenim na proizvodnju mlijeka opisan je „Programom razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine“, dok će u ovom Programu usmjerenje biti na razvoj mesnog govedarstva, uz navođenje posebnosti i prilagodbi koje se mogu provoditi na gospodarstvima za proizvodnju mlijeka, a s ciljem veće proizvodnje teladi prikladne za tov.
Za proizvodnju mesa bitno je svako gospodarstvo koje drži krave (mliječnih, mesnih i kombiniranih svojstava – isključujući izvorne pasmine), a struktura gospodarstava ukazuje da veliki broj malih gospodarstava. Stočarska proizvodnja, a posebno govedarska proizvodnja izravno ovisi o proizvodnji hrane za životinje i o zemljišnom i tehnološkom kapacitetu gospodarstva.
Bez obzira na veličinu gospodarstva, na većini gospodarstava neophodna su ulaganja kojima se unaprjeđuju standardi držanja životinja, a isto tako i osuvremenjuje proizvodni proces te omogućuje povećanje kapaciteta. Ulaganja na ovim gospodarstvima usmjerena su u nabavu populacije rasplodnih grla odgovarajućih genetskih svojstava, infrastrukture i mehanizacije (npr. objekti za smještaj grla, objekti za smještaj hrane, ograde za pašnjake, strojevi za obradu zemlje te za košnju, …).
Prioritet 1.1. Očuvanje gospodarstva koja u uzgajaju i drže krave mesnih i kombiniranih pasmina te povećanje broj krava na istima
U Hrvatskoj su većinom prisutne male i srednje farme i uobičajeno obavljanje poslova baziraju samo na članovima obitelji ili imaju jednog ili nekoliko zaposlenih radnika. U usporedbi s velikim tvrtkama, strateško planiranje je neformalno i intuitivnije (ili subjektivnije), a karakterizira ga manje postupaka analize i manje istraživanje tržišta, ali im je prednost u bržem donošenju odluka.
Prema višegodišnjim trendovima u govedarskoj proizvodnji pretpostavlja se da će dio malih gospodarstava koja uzgajaju krave i dalje gasiti proizvodnju, dok se za gospodarstava iz skupine srednjih očekuje da mogu povećati proizvodnju i time preći u slijedeću kategoriju farmi te je primarni cilj očuvati postojeću i povećati brojnost krava u sustavu krava tele. Osim ulaganja u mala i srednja gospodarstava, potrebno je omogućiti velikim gospodarstvima nastavak razvoja i usklađivanje sa zahtjevima koji će biti stavljeni pred uzgajivače goveda u okviru Strategije od polja do stola i Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030.
Ulaganja za ostvarenje cilja uključuju financiranje rekonstrukcije postojećih farmi radi podizanja standarda držanja životinja, ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju pomoćnih objekata na farmama, ulaganja u izgradnju i proširenje objekata u cilju povećanja broj grla na postojećim farmama, ulaganja u infrastrukturu za obranu od divljih zvjeri te podizanje standarda za učinkovito korištenje resursa i energije te podizanje standarda za uvjete rada, a time i ostanak u proizvodnji.
U očuvanju gospodarstava koja uzgajaju krave u sustavu krava tele potrebno je osigurati sredstva za obnovu i očuvanje proizvodnog potencijala gospodarstava omogućavanjem korištenja potpora za uzgoj i kupovinu steonih junica, čime bi se poticao remont stada iz domaćeg uzgoja te potaknula ponuda rasplodnih junica na domaćem tržištu.
Svim je gospodarstvima potrebna stalna podrška stručnih i savjetodavnih službi te savjetnika i edukatora sa specijaliziranim znanjima.
Prioritet 1.2. Stvaranje novih farmskih kapaciteta u sustavu uzgoja krava tele
Hrvatski poljoprivrednici uglavnom su osobe starije životne dobi. Najveći broj nositelja/odgovornih osoba poljoprivrednika starije je od 65 godina (njih 65.921 u ukupnom broju poljoprivrednika čine 39,6%), dok mladi nositelji/odgovorne osobe, starosti do 41 godine, njih 23.954, u ukupnom broju poljoprivrednika čine 14,4% (Izvor: Upisnik poljoprivrednika APPRRR, 2022). Istovremeno, u Hrvatskoj je sporadična prodaja cjelokupnih poljoprivrednih gospodarstava. Ako bi se osigurao mehanizam potpore kojim bi se takva gospodarstva mogla ponuditi na tržištu, gospodarstva bi se mogla zadržati u poljoprivrednoj proizvodnji, osiguravanjem preuzimanja proizvodnje od strane mladih nositelja gospodarstva, čime bi se ujedno riješila i socijalna komponenta brige o poljoprivrednicima starije životne dobi koji napuštaju poljoprivrednu proizvodnju.
Nužno je osigurati potporu za proširivanje postojećih i osnivanje novih gospodarstava, gradnju novih farmi te ulazak mladih poljoprivrednika u proizvodnju u sustavu krava tele. Generacijska obnova gospodarstava i rast broja mladih poljoprivrednika može se ostvariti preuzimanjem gospodarstva unutar obitelji, a takvom mladom poljoprivredniku potrebno je osigurati potporu za adaptaciju, proširivanje i modernizaciju gospodarstva, a koja bi uključivala i nabavu visokokvalitetnih rasplodnih grla.
Prioritet 1.3. Povećanje produktivnosti krava u funkciji proizvodnje goveđeg mesa
Prioritet se ostvaruje unaprjeđenjem proizvodnosti grla u proizvodnji mesa primjenom uzgojnih metoda. Povećanje proizvodnje mesa i bolja tovna svojstva teladi postižu se odabirom kvalitetnih rasplodnih grla. Na stadima u sustavu krava-tele gdje se rasplodna grla drže na otvorenome veći dio godine, na svojstva tovnosti može se utjecati odabirom kvalitetnih, testiranih rasplodnjaka koja imaju poznate rezultate testa na vlastiti rast, razvoj, proizvodne odlike (fenotip) ili genomskog vrednovanja u skladu s odobrenim uzgojnim programom, kako nalaže i Zakon o uzgoju domaćih životinja („Narodne novine“ br. 115/18 i 52/21).
Za povećanje broja teladi u krava-tele sustavu ključne su aktivnosti i ulaganja usmjerena na poboljšanje genetike, infrastrukture, upravljanja grlima te zaštitu od vanjskih prijetnji. Prioritet je stvoriti uvjete koji će osigurati rast i održivost stada, čime se povećava broj teladi. Ulaganje u visokokvalitetne mesne pasmine i njihove križance ključno je za osiguranje boljeg prirasta i otpornosti grla. Kontinuitet u prisutnosti bikova visokog genetskog potencijala dodatno osigurava kvalitetnu oplodnju i bolju plodnost krava. Ulaganje u bikove koji su poznati po lakoći telenja smanjuje komplikacije pri porodu, dok sustav rotacije bikova sprječava uzgoj u srodstvu, što pozitivno utječe na dugoročnu plodnost i zdravlje životinja. Pravilna hranidba gravidnih krava te obuka radnika i osiguravanje veterinarske podrške smanjuju rizik od komplikacija i povećavaju broj uspješnih poroda.
Drugi bitan element ovog cilja jest uvođenje i korištenje seksiranog sjemena, te njegova primjena na dijelu populacije krava mliječnih pasmina. U sustavu proizvodnje mlijeka s mliječnim pasminama, dodatni naglasak stavlja se na povećanje postotka osjemenjivanja mliječnih krava mesnim pasminama bikova, čime se optimizira genetski potencijal za proizvodnju teladi koja će biti pogodna za tov. Kao i u sustavu krava-tele, skraćivanje međutelidbenog razdoblja, osiguranje laganih telenja i smanjenje mortaliteta ključni su koraci za povećanje broja teladi.
Prioritetne mjere u ostvarivanju cilja 1. Povećanje broja krava u proizvodnji mesa
a. Prioritetna ulaganja u postojeće farme i njihovu rekonstrukciju radi podizanja standarda dobrobiti za držanje životinja te povećanje kapaciteta farmi kroz ulaganja u izgradnju i opremanje spremišta za hranu, spremišta za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnoja, u mehanizaciju i digitalizaciju procesa na farmama
b. Ulaganja u izgradnju novih farmi
c. Kreditiranje mladih poljoprivrednika za preuzimanje postojećih farmi
d. Ulaganja u obnovljive izvore energije
e. Proizvodno vezane potpore (PVP)
f. Potpore za postizanje i osiguranje viših standarda dobrobiti životinja
g. Jačanje stručnih službi osobito javnog savjetodavnog servisa specijalizacijom postojećih savjetnika (u području mesnog govedarstva)
h. Državne potpore za dostizanje potencija u proizvodnji
i. Potpore razvoju uzgojnih programa i uvođenju novih metoda
ii. Potpore razvoju županijskim programima u području govedarske proizvodnje
iii. Potpore za dostizanje proizvodnog potencijala (povećanje broja krava)
Financijske pretpostavke za dostizanje Cilja 1
Provedbom prioriteta 1.1. provest će se ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju staja radi podizanja standarda za držanje životinja te povećanje kapaciteta farmi. Kroz prioritet 1.2. planira se predviđaju sredstva za izgradnju novih staja te pratećih gospodarskih objekata i njihovo opremanje.
Nositelji provedbe mjera iz Cilja 1
Tablica 8. Ulaganja (milijuna €) za ostvarenje Cilja 1. Povećanje broja krava u proizvodnji mesa kroz godine provedbe Programa
Cilj 2. Osiguravanje dostupnih i dostatnih klaoničkih kapaciteta i unaprjeđenje trženja mesa
Prioritet 2.1. Izgradnja i adaptacija klaoničkih kapaciteta
Osiguravanjem dostupnih i dostatnih klaoničkih kapaciteta u regijama razvijenog govedarstva, podiže se i unaprjeđuje ponuda i trženje goveđeg mesa, a s ciljem razvoja kratkih lanaca opskrbe, koji imaju višestruki značaj u čitavoj zajednici. Jedan dio klaoničkih i preradbenih kapaciteta moguće je razvijati kroz diverzifikaciju ponude na poljoprivrednim gospodarstvima, čime bi se značajno doprinijelo očuvanju proizvodnje mesa.
Primjetna je disproporcija klaoničkih kapaciteta: u nekim su regijama kapaciteti i veći od potrebnih, dok u drugima regijama, često i s velikim brojem goveda, nedostaju klaonički kapaciteti. Klanje životinja za proizvodnju goveđeg mesa odvija se u velikim industrijskim klaonicama, ali sve više i u manjim obrtničkim pogonima. Za unaprjeđenje cijelog sektora ključno je bolje povezati primarne proizvođače, klaoničku industriju i distribucijske lance kako bi se dugoročno osigurali povoljni uvjeti poslovanja za sve sudionike u sustavu.
Uz potporu jedinica lokalne (regionalne) samouprave, potrebno je poticati razvoj prerađivačkih kapaciteta poput klaonica. Ovi objekti mogu biti organizirani unutar zadruga ili proizvođačkih organizacija, koje treba dodatno osnažiti i promovirati.
Iste klaoničke i preradbene kapacitete trebaju i mogu koristiti primarni proizvođači za plasman iz svinjogojske te ovčarske i kozarske proizvodnje. Ovaj prioritet nužno je provoditi koordinirano sa zajedničkim ciljevima i jedinstvenim financijskim planom.
Prioritet 2.2. Razvoj domaće ponude i prerade mesa i mesnih prerađevina (kratki lanci opskrbe)
Kratki lanci opskrbe nude nekoliko prednosti za proizvođače, prerađivače i potrošače hrane. Smanjenjem broja posrednika, mogu ojačati lokalna gospodarstva, stvoriti radna mjesta i podržati održivu poljoprivredu. Lokalni proizvođači imaju koristi od kraćih ciklusa plaćanja i smanjenih troškova prijevoza. Potrošači cijene višu kvalitetu, svježije proizvode i smanjen utjecaj na okoliš povezan s lokalnom hranom.
Međutim, kratki opskrbni lanci se također suočavaju s izazovima. Ograničeni volumeni proizvodnje mogu otežati cjelogodišnju dostupnost nekih proizvoda. Distribucija i logistika mogu biti složeni, posebno za osjetljive proizvode, sklone kvarenju. Izgradnja povjerenja i odnosa između proizvođača i potrošača je neophodna, ali izgradnja ovog odnosa je dugotrajna, i može se lako narušiti.
Unatoč tim izazovima, kratki opskrbni lanci imaju potencijal pridonijeti otpornijem i održivom prehrambenom sustavu.
Razvoj tržišta i promjene u potrebama potrošača prilika su za plasman prepoznatljivih proizvoda s dodanom vrijednošću iz sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (ZOI/ZOZP/ZTS), nacionalnog sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta“, proizvodnje iz sustava dobrobiti životinja, ekološke proizvodnje kao i hrane koja je proizvedena bez GMO-a, u skladu sa smjernicama za zdravu i održivu prehranu, smanjenje ekološkog otiska i potrošnje energije kroz bolju energetsku učinkovitost, prilagodbu marketinških strategija i strategija oglašavanja s obzirom na potrebe najranjivijih skupina građana, cjenovnu promidžbu hrane kojom se ne iskrivljuje percepcija građana o njezinoj vrijednosti te smanjenje i isključivanje neprihvatljive ambalaže u skladu s novim akcijskim planom za kružno gospodarstvo. Razvoj novih proizvoda s višom dodanom vrijednošću može značajno doprinijeti jačanju domaće proizvodnje. Takav pristup potiče postojeće proizvođače na aktivnije sudjelovanje u uspostavljenim sustavima kvalitete, što posljedično vodi povećanju broja proizvoda koji donose veću ekonomsku korist.
Povećanje potražnje za lokalnim proizvodima na tržištu izravno podržava nacionalnu poljoprivrednu proizvodnju. Jačanje suradnje između turističkog sektora i prerađivačkih kapaciteta ključno je za veći udio mesnih proizvoda iz registriranih objekata u turističkoj potrošnji. Stvaranje proizvoda s dodatnom vrijednošću omogućuje i bolji plasman unutar HoReCa kanala, na tržištima drugih država članica te kroz izvoz u treće zemlje.
Uz ulaganja u materijalna sredstva i razvoj vještina na poljoprivrednim gospodarstvima, važna su i ulaganja u stručnu pomoć za unapređenje organizacije i povezivanja proizvođača u proizvođačke i sektorske organizacije. Njihov zajednički nastup na tržištu povećava održivost i konkurentnost, što rezultira povećanjem dodane vrijednosti njihovih proizvoda.
Uz poticanje razvoja kapaciteta za preradu, potrebno je razvijati kapacitete za trženje (skladišta, transport, marketing, istraživanja i „brandiranje“ specifičnih proizvoda s dodanom vrijednošću).
Prioritet 2.3 Organizacija tržišta (osnivanje i jačanje rada sektorske organizacije) i promocija domaće proizvodnje
Istovremeno je potrebno provoditi edukaciju potrošača u cilju njihove osviještenosti u prepoznavanju prednosti i vrijednosti proizvoda s dodanom vrijednosti i proizvoda kratkih lanaca opskrbe, u čemu jednu od ključnih uloga ima sektorska organizacija. U jasnom i transparentnom informiranju potrošača značajan korak može biti primjena blockchain 2 tehnologije kroz koju se povezuje čitav proces od proizvodnje, transporta do prerade i prodaje u jedinstven sustav, a informacije su dostupne potrošačima na pristupačan način.
Jedan od značajnih kanala plasmana proizvoda zasigurno je turistička orijentiranost Republike Hrvatske. Proizvodi s dodanom vrijednošću trebaju naći svoje mjesto u HoReCa lancu, a zasigurno postoji i mogućnost izvoza.
Svim je gospodarstvima potrebna stalna podrška savjetodavnih službi te savjetnika sa specijaliziranim znanjima.
Prioritetne mjere u ostvarivanju cilja 2. Osiguravanje dostupnih i dostatnih klaoničkih kapaciteta i unaprjeđenje trženja mesa
a. Jačanje gospodarstva koja proizvode meso kroz diverzifikaciju ulaganjem i u druge vidove poljoprivredne proizvodnje (zrione i sl.)
b. Potpora za ulaganja u klaonice i prerađivačke kapacitete te za razvoj novih proizvoda i podizanje standarda u skladu sa smjernicama razvoja poljoprivrede do 2030. godine
c. Potpora istraživanjima za razvoj proizvoda s dodanom vrijednošću
d. Prioritetna ulaganja u prerađivačke kapacitete u vlasništvu PO
e. Ulaganja u objedinjavanje ponude proizvoda prema posebnim korisnicima (škole, vrtići, domovi za starije i nemoćne, bolnice,) ili u turističke svrhe (objedinjena ponuda prema HoReCa)
f. Jačanje stručnih službi osobito javnog savjetodavnog servisa specijalizacijom postojećih savjetnika (u području prerade mesa)
g. Prioritetna ulaganja u promociju tradicionalnog, domaćeg, s posebnim oznakama („Dokazana kvaliteta“ ZOI, ZOZP…) s dodanom vrijednošću – provoditi kontinuiranu kampanju
h. Osnivanje i jačanje sektorske organizacije za goveđe meso
Financijske pretpostavke za dostizanje Cilja 3
Ulaganja kroz prioritet 2.1. usmjerena su na snaženje domaće ponude goveđeg mesa kroz ulaganja u izgradnju, modernizaciju i opremanje klaoničkih i prerađivačkih kapaciteta te drugih oblika ponude proizvoda. Kroz prioritet 2.2. poticati će se, moguće i u obliku projekata, ulaganja u razvoj tržišta goveđeg mesa, promotivne kampanje i zajedničke nastupe na tržištu. Prioritet 2.3 Promocija domaće proizvodnje usmjerena je na ulaganja u edukaciju i informiranje potrošača.
Nositelji provedbe mjera iz Cilja 3
Tablica 9. Ulaganja (milijuna €) za ostvarenje Cilja 2. Osiguravanje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta i trženja mesa kroz godine provedbe Programa
Tablica 10 . Ulaganja (milijuna €) za ostvarenje ciljeva kroz godine provedbe Programa
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Procijenjeni broj grla i proizvodnja mesa do 2030. godine
Tablica 11. Procijenjeni broj krava do 2030. godine
Procjenjuje se rast populacije krava mesnih i kombiniranih pasmina u proizvodnji teladi za tov, te rast proizvodnje goveđeg mesa u Hrvatskoj do 2030. godine. U skladu sa Strategijom poljoprivrede, kroz ulaganja u sektor proizvodnje goveđeg mesa predviđa se podizanje vrijednost govedarske proizvodnje za 20% do 2030. godine.
Tablica 12 Procijenjena proizvodnja (t) i samodostatnost (%) goveđeg mesa do 2030. godine
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Izvori financiranja za provedbu Programa
Financijska sredstva za provedbu ovog Programa, osigurat će se u Državnom proračunu, no glavni izvor financiranja bit će fondovi Europske unije u financijskoj perspektivi 2023. do 2027. godine.
U dijelu investicija dio sredstava će biti osiguran od strane investitora (PG, prerađivačka industrija, …).
Financijski okvir za provedbu Programa treba usklađivati svake godine, ali i tijekom godine ovisno o iskazanim potrebama i mogućnostima financiranja iz pojedinih izvora .
Povećanje broja grla i povećanje produktivnosti:
- Financiranje troškova analize, promidžbe, genetske tipizacije i slično malim i srednjim gospodarstvima – državna potpora, državni proračun, predviđeni iznos do 2030.; intenzitet potpore: od 40%, a po određenim uvjetima i do 80 %;
- Financiranje drugih državnih potpora – MSP sektor, od 40 % intenzitet potpore, po određenim uvjetima i do 80 % (kupnja junica, zadržavanje ženske teladi i sl.)
- Financiranje dobrobiti životinja – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, državni proračun
- Financiranje proizvodno-vezanih potpora – jamstveni fond, državni proračun
- Financiranje ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju objekata, financiranje opreme, financiranje objekata za životinje, robotizacija – mala i srednja gospodarstva, velika gospodarstva, prioritet: dokazana kvaliteta, proizvođačke organizacije; intenzitet potpore za mala i srednja gospodarstva te velika gospodarstva sukladan Karti regionalnih potpora uz mogućnost povećanja po kriterijima definiranim NSP-om
- Prioritizacija ulaganja u mlade poljoprivrednike
- Financiranje uspostave sektorske organizacije
Prerada i stvaranje dodane vrijednosti:
- Ulaganje u preradu i stvaranje dodane vrijednosti (mala i srednja gospodarstva, velika gospodarstva, prioritizacija za korištenje oznake Dokazana kvaliteta i članstvo u sektorskoj organizaciji te potpisivanje sektorskih sporazuma kao i proizvodnja ZOI proizvoda ) – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i državni proračun, intenzitet potpore sukladan Karti regionalnih potpora uz mogućnosti povećanja predviđenim NSP-om
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Očekivana postignuća provedbom Programa
Provedbom predloženih ciljeva u ovom Programu, a u skladu sa smjernicama Strategije poljoprivrede, predviđa se rast udjela mladih poljoprivrednika kao nositelja poljoprivrednih gospodarstava uz jačanje konkurentnosti njihovih poljoprivrednih gospodarstava. Procjenjuje se da će provedba Strategije i Programa dovesti do povećanja vrijednosti govedarske proizvodnje za 20% do 2030. godine. Za strukturnu transformaciju proizvodnje goveđeg mesa potrebno je usmjeravati razvoj sektora s ciljem povećanja proizvodnje s većom dodanom vrijednošću uz primjenu novih i inovativnih tehnoloških rješenja. Razvojem tržišta lokalnih proizvoda izravno se štiti nacionalna poljoprivredna proizvodnja. Uvođenje zelenih poljoprivrednih praksi imat će pozitivan utjecaj na ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene te može osigurati zadržavanje i zapošljavanje mladih i ugroženih skupina stanovništva.
Za nastup na tržištu je značajno zaokruživanje ponude kroz bolje organiziranje primarnih proizvođača, a jednako i prerađivača kroz proizvođačke i sektorske organizacije te organiziranje kontinuiranih promotivnih kampanja s ciljem informiranja potrošača i pronalaženja novih kanala plasmana.
Provedbom svih predloženih mjera Programa očekuje se da će populacija goveda mesnih i kombiniranih pasmina u proizvodnji mesa porasti s trenutnih 57.000 krava na preko 102.000 krava, čime će se postići samodostatnost u proizvodnji goveđeg mesa od 74%.
Kako bi se iskoristile prednosti i realizirali potencijali u proizvodnji goveđeg mesa, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izradit će provedbene dokumente (Akcijske planove) za svako financijsko razdoblje, koje će uključivati planirane mjere, financijska sredstva, rokove provedbe te praćenje i izvještavanje, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini. Izradit će se dva akcijska plana po razdobljima: 1) 2025. – 2027. i 2) 2028. – 2030 godine. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva imenovat će Odbor za provedbu i praćenje provedbe Programa razvoja sektora mesnog govedarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Korišteni izvori
a. Državni zavod za statistiku ( www.dzs.hr )
b. Europska komisija ( https://ec.europa.eu/info/topics/agriculture_en )
c. EUROSTAT ( https://ec.europa.eu/eurostat )
d. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (2020) Govedarstvo. Godišnje izvješće za 2019. godinu
e. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (2021) Govedarstvo. Godišnje izvješće za 2020. godinu
f. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (2021) Kontrola kvalitete stočarskih proizvoda. Godišnje izvješće za 2020. godinu
g. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (2022) Govedarstvo. Godišnje izvješće za 2021. godinu
h. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (2022) Kontrola kvalitete stočarskih proizvoda. Godišnje izvješće za 2021. godinu
i. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (2023) Govedarstvo. Godišnje izvješće za 2022. godinu
j. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (2023) Kontrola kvalitete stočarskih proizvoda. Godišnje izvješće za 2022. godinu
k. Ministarstvo poljoprivrede (2021) Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2020. godini
l. Podaci iz Jedinstvenog registra domaćih životinja ( stocarstvo.mps.hr )
m. Strategije poljoprivrede do 2030. „Narodne novine“ broj 26/2022
Komentirate u ime: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA