Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu
II. kvartal 2026.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu u važeći Zakon o računovodstvu („Narodne novine“, br. 85/24., 145/24. i 151/25.; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) potrebno je unijeti izmjene radi osiguravanja pravodobne i učinkovite prilagodbe nacionalnog zakonodavstva novom europskom regulatornom okviru u području izvještavanja o održivosti.
Važećim Zakonom prenesene su odredbe Direktive (EU) 2022/2464 (CSRD direktiva), kojima je uspostavljena obveza izvještavanja o održivosti za širok krug poduzetnika, uz fazno uvođenje obveze kroz više krugova obveznika. Međutim, Europska unija je u okviru tzv. Omnibus paketa rasterećenja, predloženog u veljači 2025. godine, postigla politički dogovor o donošenju nove direktive kojom se bitno mijenja područje primjene CSRD direktive, znatnim sužavanjem kruga obveznika izvještavanja o održivosti.
Prema kompromisnom tekstu nove direktive, obveza izvještavanja o održivosti ubuduće će se odnositi isključivo na najveće poduzetnike, odnosno na velike poduzetnike koji zapošljavaju više od 1.000 radnika i ostvaruju neto prihod veći od 450 milijuna eura. Time će znatan broj poduzetnika koji su prema važećem zakonodavnom okviru obveznici izvještavanja o održivosti u budućnosti izaći iz područja primjene te obveze.
Nova direktiva državama članicama izričito omogućuje da već za poslovne godine 2025. i 2026. izuzmu dio poduzetnika iz tzv. prvog vala obveznika, uz uvjet da se takvo izuzeće jasno i pravodobno provede u nacionalnom zakonodavstvu, uz poštovanje načela pravne sigurnosti. Bez odgovarajućih izmjena važećeg Zakona, navedeno izuzeće ne bi se moglo primijeniti, čime bi se poduzetnike nepotrebno obvezalo na sastavljanje, reviziju i objavu izvještaja o održivosti za razdoblje u kojem je već izvjesno da prema novom europskom okviru više neće biti obveznici.
Cilj donošenja novih novela Zakona je omogućiti pravodobnu i učinkovitu primjenu novog europskog regulatornog okvira u području izvještavanja o održivosti te osigurati da se obveze izvještavanja primjenjuju isključivo na one poduzetnike za koje je to opravdano prema novim, znatno suženim kriterijima utvrđenima kompromisnim tekstom nove EU direktive iz Omnibus paketa.
Donošenjem Zakona želi se izbjeći situacija u kojoj bi poduzetnici koji prema novim kriterijima više neće biti obuhvaćeni obvezom izvještavanja o održivosti i dalje bili obvezni sastavljati i objavljivati izvještaje za poslovne godine 2025. i 2026., iako je već unaprijed jasno da će od 2027. godine izaći iz područja primjene regulatornog okvira.
Prema raspoloživim podacima, u Republici Hrvatskoj bi prema važećim pravilima ukupno 48 poduzetnika bilo obvezno izvještavati o održivosti za 2025. godinu. Od tog broja, samo 14 poduzetnika ispunjava nove, strože kriterije iz kompromisnog teksta nove direktive, odnosno zapošljava više od 1.000 radnika i ostvaruje neto prihod veći od 450 milijuna eura. Preostalih 34 poduzetnika ne ispunjava navedene kriterije te bi, počevši od poslovnih godina koje započinju 1. siječnja 2027., svakako ispali iz područja primjene obveze izvještavanja o održivosti.
Bez provedbe izuzeća predviđenog novom direktivom, ti bi poduzetnici i dalje bili obvezni podnositi izvještaje za 2025. i 2026. godinu, što bi rezultiralo nepotrebnim administrativnim, financijskim i organizacijskim opterećenjem, suprotno ciljevima Omnibus paketa i načelima bolje regulacije na razini Europske unije.
Stoga je cilj ovoga Zakona omogućiti pravodobnu primjenu izuzeća za takve poduzetnike, osigurati pravnu sigurnost i predvidivost regulatornog okvira te postići dosljednost nacionalnog zakonodavstva s budućim europskim propisima. Time se obveza izvještavanja o održivosti zadržava isključivo za najveće poduzetnike s najznačajnijim utjecajem na gospodarstvo i okoliš, u skladu s reformskim smjerom Europske unije.
2.2.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala
II. kvartal 2026.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Važeći Zakon o tržištu kapitala („Narodne novine“, br. 65/18., 17/20., 83/21., 151/22., 85/24. i 126/25.; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) sadrži odredbe Direktive (EU) 2022/2464 (CSRD direktiva), kojima je uspostavljena obveza izvještavanja o održivosti za širok krug poduzetnika, uz fazno uvođenje obveze kroz više krugova obveznika. Međutim, Europska unija je u okviru tzv. Omnibus paketa rasterećenja, predloženog u veljači 2025. godine, postigla politički dogovor o donošenju nove direktive kojom se bitno mijenja područje primjene CSRD direktive, znatnim sužavanjem kruga obveznika izvještavanja o održivosti.
Prema kompromisnom tekstu nove direktive, obveza izvještavanja o održivosti ubuduće će se odnositi isključivo na najveće poduzetnike, odnosno na velike poduzetnike koji zapošljavaju više od 1.000 radnika i ostvaruju neto prihod veći od 450 milijuna eura. Time će znatan broj poduzetnika koji su prema važećem zakonodavnom okviru obveznici izvještavanja o održivosti u budućnosti izaći iz područja primjene te obveze.
Nova direktiva državama članicama izričito omogućuje da već za poslovne godine 2025. i 2026. izuzmu dio poduzetnika iz tzv. prvog vala obveznika, uz uvjet da se takvo izuzeće jasno i pravodobno provede u nacionalnom zakonodavstvu, uz poštovanje načela pravne sigurnosti. Bez odgovarajućih izmjena važećeg Zakona, navedeno izuzeće ne bi se moglo primijeniti, čime bi se poduzetnike nepotrebno obvezalo na sastavljanje, reviziju i objavu izvještaja o održivosti za razdoblje u kojem je već izvjesno da prema novom europskom okviru više neće biti obveznici.
Cilj donošenja novih novela Zakona je omogućiti pravodobnu i učinkovitu primjenu novog europskog regulatornog okvira u području izvještavanja o održivosti te osigurati da se obveze izvještavanja primjenjuju isključivo na one poduzetnike za koje je to opravdano prema novim, znatno suženim kriterijima utvrđenima kompromisnim tekstom nove EU direktive iz Omnibus paketa.
Donošenjem Zakona želi se izbjeći situacija u kojoj bi poduzetnici koji prema novim kriterijima više neće biti obuhvaćeni obvezom izvještavanja o održivosti i dalje bili obvezni sastavljati i objavljivati izvještaje za poslovne godine 2025. i 2026., iako je već unaprijed jasno da će od 2027. godine izaći iz područja primjene regulatornog okvira.
Prema raspoloživim podacima, u Republici Hrvatskoj bi prema važećim pravilima ukupno 48 poduzetnika bilo obvezno izvještavati o održivosti za 2025. godinu. Od tog broja, samo 14 poduzetnika ispunjava nove, strože kriterije iz kompromisnog teksta nove direktive, odnosno zapošljava više od 1.000 radnika i ostvaruje neto prihod veći od 450 milijuna eura. Preostalih 34 poduzetnika ne ispunjava navedene kriterije te bi, počevši od poslovnih godina koje započinju 1. siječnja 2027., svakako ispali iz područja primjene obveze izvještavanja o održivosti.
Bez provedbe izuzeća predviđenog novom direktivom, ti bi poduzetnici i dalje bili obvezni podnositi izvještaje za 2025. i 2026. godinu, što bi rezultiralo nepotrebnim administrativnim, financijskim i organizacijskim opterećenjem, suprotno ciljevima Omnibus paketa i načelima bolje regulacije na razini Europske unije.
Stoga je cilj ovoga Zakona omogućiti pravodobnu primjenu izuzeća za takve poduzetnike, osigurati pravnu sigurnost i predvidivost regulatornog okvira te postići dosljednost nacionalnog zakonodavstva s budućim europskim propisima. Time se obveza izvještavanja o održivosti zadržava isključivo za najveće poduzetnike s najznačajnijim utjecajem na gospodarstvo i okoliš, u skladu s reformskim smjerom Europske unije.
2.3.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
3. IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
Redni broj:
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:
3.1.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
3.2.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
3.3.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
4.OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis:dr. sc. Marko Primorac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija
Datum:
Uputa:
1.Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave
2.Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona
3.Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona
4.Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja
5.Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom "(EU)"
6.Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom "(RM)"
7.Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku
PRILOG 1.:
OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
1. STRUČNI NOSITELJ: Ministarstvo financija
2. POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA
Redni broj:
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:
2.1.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu
II. kvartal 2026.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu u važeći Zakon o računovodstvu („Narodne novine“, br. 85/24., 145/24. i 151/25.; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) potrebno je unijeti izmjene radi osiguravanja pravodobne i učinkovite prilagodbe nacionalnog zakonodavstva novom europskom regulatornom okviru u području izvještavanja o održivosti.
Važećim Zakonom prenesene su odredbe Direktive (EU) 2022/2464 (CSRD direktiva), kojima je uspostavljena obveza izvještavanja o održivosti za širok krug poduzetnika, uz fazno uvođenje obveze kroz više krugova obveznika. Međutim, Europska unija je u okviru tzv. Omnibus paketa rasterećenja, predloženog u veljači 2025. godine, postigla politički dogovor o donošenju nove direktive kojom se bitno mijenja područje primjene CSRD direktive, znatnim sužavanjem kruga obveznika izvještavanja o održivosti.
Prema kompromisnom tekstu nove direktive, obveza izvještavanja o održivosti ubuduće će se odnositi isključivo na najveće poduzetnike, odnosno na velike poduzetnike koji zapošljavaju više od 1.000 radnika i ostvaruju neto prihod veći od 450 milijuna eura. Time će znatan broj poduzetnika koji su prema važećem zakonodavnom okviru obveznici izvještavanja o održivosti u budućnosti izaći iz područja primjene te obveze.
Nova direktiva državama članicama izričito omogućuje da već za poslovne godine 2025. i 2026. izuzmu dio poduzetnika iz tzv. prvog vala obveznika, uz uvjet da se takvo izuzeće jasno i pravodobno provede u nacionalnom zakonodavstvu, uz poštovanje načela pravne sigurnosti. Bez odgovarajućih izmjena važećeg Zakona, navedeno izuzeće ne bi se moglo primijeniti, čime bi se poduzetnike nepotrebno obvezalo na sastavljanje, reviziju i objavu izvještaja o održivosti za razdoblje u kojem je već izvjesno da prema novom europskom okviru više neće biti obveznici.
Cilj donošenja novih novela Zakona je omogućiti pravodobnu i učinkovitu primjenu novog europskog regulatornog okvira u području izvještavanja o održivosti te osigurati da se obveze izvještavanja primjenjuju isključivo na one poduzetnike za koje je to opravdano prema novim, znatno suženim kriterijima utvrđenima kompromisnim tekstom nove EU direktive iz Omnibus paketa.
Donošenjem Zakona želi se izbjeći situacija u kojoj bi poduzetnici koji prema novim kriterijima više neće biti obuhvaćeni obvezom izvještavanja o održivosti i dalje bili obvezni sastavljati i objavljivati izvještaje za poslovne godine 2025. i 2026., iako je već unaprijed jasno da će od 2027. godine izaći iz područja primjene regulatornog okvira.
Prema raspoloživim podacima, u Republici Hrvatskoj bi prema važećim pravilima ukupno 48 poduzetnika bilo obvezno izvještavati o održivosti za 2025. godinu. Od tog broja, samo 14 poduzetnika ispunjava nove, strože kriterije iz kompromisnog teksta nove direktive, odnosno zapošljava više od 1.000 radnika i ostvaruje neto prihod veći od 450 milijuna eura. Preostalih 34 poduzetnika ne ispunjava navedene kriterije te bi, počevši od poslovnih godina koje započinju 1. siječnja 2027., svakako ispali iz područja primjene obveze izvještavanja o održivosti.
Bez provedbe izuzeća predviđenog novom direktivom, ti bi poduzetnici i dalje bili obvezni podnositi izvještaje za 2025. i 2026. godinu, što bi rezultiralo nepotrebnim administrativnim, financijskim i organizacijskim opterećenjem, suprotno ciljevima Omnibus paketa i načelima bolje regulacije na razini Europske unije.
Stoga je cilj ovoga Zakona omogućiti pravodobnu primjenu izuzeća za takve poduzetnike, osigurati pravnu sigurnost i predvidivost regulatornog okvira te postići dosljednost nacionalnog zakonodavstva s budućim europskim propisima. Time se obveza izvještavanja o održivosti zadržava isključivo za najveće poduzetnike s najznačajnijim utjecajem na gospodarstvo i okoliš, u skladu s reformskim smjerom Europske unije.
2.2.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala
II. kvartal 2026.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Važeći Zakon o tržištu kapitala („Narodne novine“, br. 65/18., 17/20., 83/21., 151/22., 85/24. i 126/25.; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) sadrži odredbe Direktive (EU) 2022/2464 (CSRD direktiva), kojima je uspostavljena obveza izvještavanja o održivosti za širok krug poduzetnika, uz fazno uvođenje obveze kroz više krugova obveznika. Međutim, Europska unija je u okviru tzv. Omnibus paketa rasterećenja, predloženog u veljači 2025. godine, postigla politički dogovor o donošenju nove direktive kojom se bitno mijenja područje primjene CSRD direktive, znatnim sužavanjem kruga obveznika izvještavanja o održivosti.
Prema kompromisnom tekstu nove direktive, obveza izvještavanja o održivosti ubuduće će se odnositi isključivo na najveće poduzetnike, odnosno na velike poduzetnike koji zapošljavaju više od 1.000 radnika i ostvaruju neto prihod veći od 450 milijuna eura. Time će znatan broj poduzetnika koji su prema važećem zakonodavnom okviru obveznici izvještavanja o održivosti u budućnosti izaći iz područja primjene te obveze.
Nova direktiva državama članicama izričito omogućuje da već za poslovne godine 2025. i 2026. izuzmu dio poduzetnika iz tzv. prvog vala obveznika, uz uvjet da se takvo izuzeće jasno i pravodobno provede u nacionalnom zakonodavstvu, uz poštovanje načela pravne sigurnosti. Bez odgovarajućih izmjena važećeg Zakona, navedeno izuzeće ne bi se moglo primijeniti, čime bi se poduzetnike nepotrebno obvezalo na sastavljanje, reviziju i objavu izvještaja o održivosti za razdoblje u kojem je već izvjesno da prema novom europskom okviru više neće biti obveznici.
Cilj donošenja novih novela Zakona je omogućiti pravodobnu i učinkovitu primjenu novog europskog regulatornog okvira u području izvještavanja o održivosti te osigurati da se obveze izvještavanja primjenjuju isključivo na one poduzetnike za koje je to opravdano prema novim, znatno suženim kriterijima utvrđenima kompromisnim tekstom nove EU direktive iz Omnibus paketa.
Donošenjem Zakona želi se izbjeći situacija u kojoj bi poduzetnici koji prema novim kriterijima više neće biti obuhvaćeni obvezom izvještavanja o održivosti i dalje bili obvezni sastavljati i objavljivati izvještaje za poslovne godine 2025. i 2026., iako je već unaprijed jasno da će od 2027. godine izaći iz područja primjene regulatornog okvira.
Prema raspoloživim podacima, u Republici Hrvatskoj bi prema važećim pravilima ukupno 48 poduzetnika bilo obvezno izvještavati o održivosti za 2025. godinu. Od tog broja, samo 14 poduzetnika ispunjava nove, strože kriterije iz kompromisnog teksta nove direktive, odnosno zapošljava više od 1.000 radnika i ostvaruje neto prihod veći od 450 milijuna eura. Preostalih 34 poduzetnika ne ispunjava navedene kriterije te bi, počevši od poslovnih godina koje započinju 1. siječnja 2027., svakako ispali iz područja primjene obveze izvještavanja o održivosti.
Bez provedbe izuzeća predviđenog novom direktivom, ti bi poduzetnici i dalje bili obvezni podnositi izvještaje za 2025. i 2026. godinu, što bi rezultiralo nepotrebnim administrativnim, financijskim i organizacijskim opterećenjem, suprotno ciljevima Omnibus paketa i načelima bolje regulacije na razini Europske unije.
Stoga je cilj ovoga Zakona omogućiti pravodobnu primjenu izuzeća za takve poduzetnike, osigurati pravnu sigurnost i predvidivost regulatornog okvira te postići dosljednost nacionalnog zakonodavstva s budućim europskim propisima. Time se obveza izvještavanja o održivosti zadržava isključivo za najveće poduzetnike s najznačajnijim utjecajem na gospodarstvo i okoliš, u skladu s reformskim smjerom Europske unije.
2.3.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
3. IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
Redni broj:
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:
3.1.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
3.2.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
3.3.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
4. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis: dr. sc. Marko Primorac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija
Datum:
Uputa:
1. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave
2. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona
3. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona
4. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja
5. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "
6. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "
7. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA