1.  UVOD

U Republici Hrvatskoj uzgoj konja ima dugu tradiciju. U ranijim razdobljima konji su služili u vojsci te za rad, prijevoz ljudi, tereta, pošte i sl. Tek s promjenama društveno-političkog okvira i razvojem poljoprivrednih gospodarstava njihova se uloga sve više povezuje s poljoprivrednim radovima. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u populaciji prevladavaju radni konji. Uvođenjem mehanizacije u poljoprivredu potreba za njima postupno opada, što dovodi do znatnog smanjenja broja konja u drugoj polovici 20. stoljeća. Dodatno, ratna zbivanja 1990-ih pridonijela su stagnaciji uzgoja koji je ranije bio razvijen u okviru društvenih, odnosno državnih poduzeća. Uz promjene u brojnosti, mijenjala se i pasminska struktura. Do druge polovice 19. stoljeća prevladavale su lokalne pasmine, djelomično križane s introduciranim pasminama poput arapskog konja i lipicanca, dok hladnokrvne pasmine na značaju dobivaju u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća zbog potrebe za snažnim radnim životinjama. U drugoj polovici 20. stoljeća ponovno dolazi do preusmjeravanja uzgoja prema toplokrvnim pasminama prikladnima za sport i rekreaciju. Unatoč tomu što se u posljednjih dvadesetak godina bilježi porast ukupnog broja konja u Hrvatskoj, njihov je broj u odnosu na broj stanovnika (oko 9,3 konja na 1.000 stanovnika) među najnižima u državama članicama Europske unije. Još je nepovoljniji udio konja toplokrvnih pasmina, koji iznosi 2,6 konja na 1.000 stanovnika.

Razvoj konjičkog sporta u Hrvatskoj 70-ih godina 20. stoljeća, nametnuo je potrebu za kvalitetnim sportskim pasminama. Ukidanjem brojnih ergela koje su do tada proizvodile jahaće konje za potrebe vojske, nestalo je osnovne populacije koja je mogla poslužiti kao temelj za uzgoj kvalitetnih konja za potrebe sporta te se započelo s uvozom konja iz inozemstva. Kao jednom od mogućih i brzih rješenja pristupilo se ograničenom uvozu rasplodnih grla toplokrvnih pasmina. Zbog ograničenih financijskih resursa uzgajivači najčešće nisu kupovali najkvalitetnija grla. Vrlo brzo se počelo promišljati o održivosti koncepta temeljenog isključivo na uvozu kvalitetnih konja, odnosno prevladao je stav o potrebi uzgoja kvalitetnih sportskih konja u Hrvatskoj i to na bazi uvezenih najkvalitetnijih grla. Međutim, premda postoje uzgojna udruženja kao i odgovarajući uzgojni programi, još uvijek u Hrvatskoj proizvodimo značajno manje sportskih konja nego što su potrebe sportskih i rekreativnih jahača.

U Hrvatskoj se Fédération Équestre Internationale (FEI) discipline konjičkog sporta (preponsko jahanje, dresurno jahanje, daljinsko jahanje, zaprežni sport, eventing, reining, voltažiranje i parakonjičke discipline) odvijaju pod nadležnošću Hrvatskog konjičkog saveza (u daljnjem tekstu: HKS). Trkaći sportovi su organizirani kroz Hrvatski galopski savez (galopski sport) i Hrvatski kasački savez (kasački sport).

Prema posljednjim podacima HKS-a u Hrvatskoj je na kraju 2025. godine bilo 747 licenciranih konja različitih pasmina. U HKS-u su registrirana 71 konjička kluba. Godišnje su organizirana 64 konjička natjecanja u navedenim konjičkim sportovima, a ukupno je licencirano 581 natjecatelja koji se natječu u preponskoj (292), dresurnoj (140), daljinskom jahanju (116) i zaprežnoj (21) disciplini. Intenzivan je trend razvitka tih disciplina konjičkog sporta, kao i interes za uzgoj ili rekreacijsko bavljenje konjima i jahanjem. Jedna od perspektiva uzgoja konja u Hrvatskoj temelji se na jačanju kvalitete sportskih konja kao konkurentnog proizvoda za hrvatsko i europsko tržište, što je u stalnom porastu posljednjih nekoliko godina.

Preponski konjički sport u Hrvatskoj je najzastupljeniji po broju konja, jahača i natjecanja. Prema podacima HKS-a ukupni broj jahača u preponskom jahanju je 292, od toga 44 kadeta (15,4%), 93 juniora (31,5%) i 155 seniora (53,1%). Od ukupnog broja konjičkih natjecanja u Hrvatskoj koji su pod okriljem HKS-a na preponski sport otpada 35 (54,7%) turnira. Hrvatski reprezentativci sudjeluju i na Europskim prvenstvima i regionalnim prvenstvima za različite dobne kategorije, Svjetskim prvenstvima za mlade konje, kao i na mnogim drugim prestižnim međunarodnim konjičkim preponskim natjecanjima.

Dresurno jahanje je po broju jahača druga disciplina konjičkog sporta u Hrvatskoj. Ukupni broj jahača u dresurnom jahanju je 140 od toga 34 kadeta (23,9%), 36 juniora (25,4%) i 69 seniora (48,6%) te 1 natjecatelj u kategoriji osoba s posebnim potrebama (natjecanje u paradresurnom jahanju).

Prvo natjecanje u daljinskom jahanju (endurance) u Hrvatskoj organizirano je 2006. godine, te od tada broj licenciranih jahača u toj disciplini neprekidno raste. Ukupni broj licenciranih jahača u daljinskom jahanju je 108, od toga 11 kadeta (9,5%),  42 juniora (36,2%) i 55 seniora (54,3%) te je interes za ovu disciplinu rezultirao i organizacijom Balkanskog prvenstva u daljinskom jahanju koje se održalo 2025. godine u Barbanu u Istri, regiji gdje je ova disciplina i započela s radom.

Zaprežni sport u Hrvatskoj se počeo razvijati devedesetih godina prošloga stoljeća. Rast i razvoj sporta usmjeren je prema vožnji dvoprega, a od 2013. godine i jednoprega, kada se po prvi put organiziralo nacionalno prvenstvo prema FEI pravilima za jednoprege. Premda lipicanska pasmina dominira u zaprežnom sportu, postoji opravdan interes za uključivanjem drugih toplokrvnih pasmina u ovu disciplinu. Broj licenciranih vozača zaprega je 21 od čega su 19 seniori, i po 1 junior i 1 kadet.

Od sveukupnog broja od 131 licenciranog osoblja, 50 je trenera, 44 sudaca i stewarda, 10 postavljača parkura i veterinara 27.

Sumarno, u HKS-u je u 2025. godini licencirano ukupno 747 konja, od toga je hrvatskih športskih konja 120, hrvatskih toplokrvnjaka 92, gidrana 8, arapskih konja i arapskih punokrvnjaka 45, engleskih punokrvnjaka 10 i haflingera 4.

Hrvatski galopski savez Nacionalni je sportski savez galopskog sporta u Republici Hrvatskoj čija je osnovna zadaća poticanje i promicanje galopskog sporta. U Republici Hrvatskoj djeluje od 2005. godine. Hrvatski galopski savez je pravna osoba, javnopravno tijelo s javnim ovlastima nadležan za sve aktivnosti i formalno pravnu regulativu na području galopskog sporta u cjelini pa tako i sportske objekte (hipodrome) na kojima se održavaju galopske utrke galopskog sporta.

Galopske utrke u Republici Hrvatskoj organizira Hrvatski galopski savez uz pomoć klubova članova Saveza. Sve utrke u Republici Hrvatskoj odvijaju se po Pravilniku o organiziranju i izvođenju galopskih utrka Hrvatskog galopskog saveza uz prethodno dobivenu suglasnost Izvršnog odbora Hrvatskog galopskog saveza. Članice Saveza mogu biti: galopski klubovi i konjički galopski klubovi, županijski i gradski galopski Savezi, udruge sudaca, trenera, džokeja registrirani u skladu s Zakonom o udrugama ("Narodne Novine", broj: 74/14, 70/17, 98/19 i 151/22) i Zakonom o sportu ("Narodne Novine", broj: 141/22).

Na teritoriju Republike Hrvatske djeluju ukupno tri sportska objekta (hipodroma) s travnatom podlogom za održavanje ravnih galopskih utrka: Hipodrom Zagreb u Zagrebu, Hipodrom Sinj u Sinju i Hipodrom Ravni Kotari – Polača u Polači kod Biograda na Moru.

Hrvatski galopski savez punopravni je član svjetske federacije nadležne za galopski sport i utrke IFHA (International Federation of Horseracing Authorities) te je član Hrvatskog olimpijskog odbora s pravnim statusom pridruženog člana zbog kategorizacije sporta jer galopske utrke spadaju u neolimpijski sport.

Premda državne ustanove posredno podupiru razvoj uzgoja konja za sport kao djelatnosti koja potiče razvoj ukupne društvene zajednice (sport, rekreacija, turizam i drugo), on nije dovoljan da bi ubrzao rast u kvaliteti i kvantiteti toplokrvnih sportskih konja za profesionalno i rekreativno bavljenje. Uzgajivači sportskih konja očekuju određene neposredne poticaje tijekom ograničenog vremenskog razdoblja kako bi uzgoj postao gospodarski održiv i prepoznatljiv prvenstveno na domaćem, a kasnije i inozemnom tržištu. Uzgojna udruženja također žele razvijati aktivnu suradnju sa srodnim uzgajivačkim udruženjima država članica EU.

Uvažavajući gospodarske, sportske, turističke, ekološke, kulturološke i druge utjecaje konjičkog sektora na ukupni život društva odnosno zajednice, evidentan je interes potpore ovoj djelatnosti. S tog motrišta potrebno je utvrditi jasne mjere koje će doprinijeti razvoju predmetnog sektora. Dio mjera trebaju biti materijalni i zakonodavni poticaj držateljima i uzgajivačima kako bi brojem i kvalitetom toplokrvnih konja u razumnom roku dostigli zadovoljavajuću razinu uzgoja. Također, potrebno je potaknuti stvaranje pretpostavki daljnjem razvoju konjičkog sporta, edukaciji osoblja uključenih u uzgoj i korištenje konja (treneri, specijalizirani veterinari, potkivači i dr.) i upotrebi konja u drugim sektorima (turizam, rekreacija, terapijsko jahanje, hipoterapija, kultura i drugo).

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (u daljnjem tekstu: MPŠR) od 2015. godine provodi ciljane i dugoročno usmjerene mjere potpore uzgoju toplokrvnih pasmina konja kroz dva uzastopna programska razdoblja (2015.–2020. i 2021.–2025.), s ciljem strateškog jačanja konjičke industrije kao prepoznatljive i konkurentne grane poljoprivrednog i ruralnog gospodarstva Republike Hrvatske. Provedba prethodnih programa rezultirala je povećanjem broja konja toplokrvnih pasmina i njihovih izravnih potomaka upisanih u nacionalne uzgojne registre, čime je uspostavljena stabilna uzgojna osnova kao preduvjet za daljnji razvoj sektora.

U aktualnom programskom razdoblju naglasak se stavlja na kvalitativni razvoj i stvaranje dodane vrijednosti, pri čemu se poticanje usmjerava prema genetski najkvalitetnijim jedinkama i njihovoj aktivnoj uključenosti u uzgojne programe Republike Hrvatske. Takav pristup ima za cilj unaprijediti uzgojnu strukturu, povećati tržišnu vrijednost domaće populacije konja te ojačati međunarodnu konkurentnost hrvatskog konjogojstva. Posebna pažnja posvećena je primjeni suvremenih reprodukcijskih tehnologija, uključujući umjetno osjemenjivanje i embriotransfer, koje omogućuju učinkovit prijenos vrhunskog genetskog potencijala i bolju dostupnost visokokvalitetnog rasplodnog materijala iz zemlje i inozemstva.

2.  STANJE U KONJOGOJSTVU

2.1.  Pokazatelji stanja u konjogojstvu Republike Hrvatske

Broj konja na 1.000 stanovnika u Hrvatskoj iznosi oko 9,3 i taj odnos jedan je od najnižih u EU, dok u nekim državama članicama EU taj broj iznosi preko 30 konja/1.000 stanovnika (prosjek EU je oko 15 konja/1.000 stanovnika).

Prema podacima Središnjeg registra kopitara (u daljnjem tekstu: SRK) kojeg vodi MPŠR broj kopitara u posljednjih 20-ak godina kontinuirano raste na godišnjoj razini od 1,5 do 12,3%, uz izuzetak u 2014. godini kada je utvrđen pad broja konja od 1,5%. Navedeni trend nastavljen je i u 2021. godini kada je utvrđen porast broja kopitara za 3.804 grla, tj. 12,5% . Evidentan je rast interesa uzgajivača za nabavu grla za sport i rekreaciju te njihovo uključivanje u uzgojne programe.

Graf 1. Kretanje broja registriranih konja u razdoblju od 1998. do 2024. godine (MPŠR, 2025)

Prema evidenciji SRK-a u Hrvatskoj se uzgaja 43.366 kopitara, od čega 35.920 konja . Broj konja u 2024. godini povećan je za 2.624 grla ili 7,9% . U razdoblju od 2003. do 2024. godine broj konja u Republici Hrvatskoj povećan je za 28.429 grla, odnosno 379,5 %.

Prosječno godišnje povećanje broja konja u periodu od  2004. do 2024. godine bilo je 7,9 %, no bitno je istaknuti da je početkom promatranog razdoblja to povećanje najvećim dijelom uzrokovano povećanim brojem registriranih konja, a manje rođenih ili kupljenih iz drugih uzgoja/zemalja. Stoga procjenjujemo da je stvarno povećanje broja konja bilo na razini 3 - 5% godišnje (kao rezultat reprodukcije ili uvoza).

Tablica 1. Kretanje broja konja u razdoblju od 2003. do 2024. godine (MPŠR, 2025)

Obzirom na tradiciju uzgoja hladnokrvnih konja, najzastupljenije pasmine u Republici Hrvatskoj čine hladnokrvni konji (68%). Skupina toplokrvnih konja, koji se drže u svrhu sporta i rekreacije, bilježi lagani rast tijekom posljednjih 15 godina. Udio toplokrvnih pasmina u ukupnoj populaciji konja 2003. godine iznosio je 27,6%, dok je taj udio 2024. godine povećan na 28,1%.

Navedeno je rezultat sve intenzivnije popularizacije konjogojstva i konja kao rekreativnih i sportskih životinja, koji utječu na poboljšanje kvalitete života vlasnika i korisnika. Sve je veći broj organiziranih aktivnosti s konjima, sportskih natjecanja, rekreativno-turističkih aktivnosti, ali i kulturno-folklornih manifestacija u kojima konji imaju značajnu ulogu.

Graf 2. Kretanje broja konja prema skupinama u razdoblju od 1998. do 2024. godine (MPŠR, 2025)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sve više radi na jačanju uzgoja sportskih konja što je izrazito važno iz razloga što su sportske pasmine u modernim zemljama najvažniji pokretač konjičke industrije i inkubatori značajnih financijskih sredstava koja su direktno vezana za konjogojstvo i konjički sport.

Tradicija uzgoja konja, zemljišni i smještajni kapaciteti, te navedena kretanja daju realnu osnovu za zaključak da će se trend povećanja broja konja u Hrvatskoj i dalje nastaviti te da će se u srednjoročnom razdoblju (u narednih 15-ak godina) broj konja iskazan u odnosu na broj stanovnika značajnije približiti prosjeku EU.

Tablica 2. Procjena povećanja broja konja u razdoblju od 2025. do 2030. godine (MPŠR, 2025)

Pri razmatranju mogućeg povećanja broja konja u narednom razdoblju svakako valja uzeti u obzir gospodarsko okružje koje ima, kao što je već navedeno, značajan utjecaj na interes za držanje i uzgoj konja. U tom smislu procijenjeno povećanje broja konja u razdoblju od 2025. do 2030. godine kreće se u granicama od 3,0 % godišnje. Uzgoj konja podložan je oscilacijama utjecajem gospodarsko-ekonomskih prilika, koje mogu imati negativan neizravan utjecaj na broj oždrebljenih konja, a naročito na broj konja koji sudjeluju na konjičkim natjecanjima. No primjenom mjera Programa smatramo da će se zadržati i dodatno ojačati zanimanje za bavljenje konjima (rekreativno i profesionalno jahanje, uzgoj kvalitetnih konja).

Svakako valja imati u vidu da će se u budućnosti broj konja hladnokrvnih pasmina i uzgojnih tipova zadržati na približno istom broju te da će njihova uloga biti značajna u očuvanju bioraznolikosti, rekreaciji, tradicijskoj kulturi i folklornim manifestacijama dok će, s druge strane, toplokrvne pasmine i uzgojni tipovi, čija je namjena u rekreaciji i sportu i dalje brojčano rasti. Uzimajući u obzir navedeno, značajno će se povećati potencijal tzv. ''konjičke industrije''.

2.2.  Gospodarski učinci konjičkog sektora u državama članicama Europske unije

U državama članicama EU provođene su brojne studije kojima se nastojala sagledati važnost konjičkog sektora, uzgoja i uporabe konja u ukupnom nacionalnom gospodarstvu. ''European Horse Network'' procjenjuje da konjički sektor u EU ostvaruje godišnju vrijednost od oko 100 milijardi eura te da navedeni sektor generira oko 896.000 radnih mjesta. Više studija u Njemačkoj ukazuje da su ukupni godišnji troškovi u konjičkom sektoru oko 2,6 milijardi eura, dok je ukupni promet konjičke industrije oko 6,7 milijardi eura. Uzgoj 3 do 4 konja u Njemačkoj generira jedno puno osmosatno radno mjesto. Uzgoj konja u Austriji generira vrijednost od oko 4 milijardi eura te dodanu vrijednost od 650 milijuna eura. Konjički sektor u Austriji osigurava oko 44.700 radnih mjesta, odnosno 4 konja generiraju jedno radno mjesto. U Irskoj je doprinos konjičke industrije ukupnoj ekonomiji na godišnjoj razini od  oko 2,46 milijardi eura te ista generira oko 30.350 radnih mjesta . U Švedskoj je primjerice oko 18.500 radnih mjesta vezano za konjički sektor odnosno 10 konja generira jedno radno mjesto u nacionalnoj ekonomiji.

Na razvoj konjičkog sektora u značajnoj mjeri ukazuje broj škola jahanja i struktura jahača. U velikom broju država članica EU jahanje je važan hobi uz koji se populacija jahača educira kroz škole jahanja. Istraživanja su ukazala da škole jahanja pohađaju u znatno većoj mjeri žene (3/4) te da je struktura jahača uglavnom u dobi od 13 do 18 godina. Obzirom na broj škola jahanja prednjače Njemačka (7.500) i Francuska (4.000) i u njima je gotovo najjeftiniji školski sat jahanja (10 do 15 €/sat). Jasno je da ovakvim pristupom generiraju veliku populaciju stalnih ili povremenih educiranih rekreativnih jahača iz koje najbolji jahači ulaze u sport.

Najveći broj jahača zapravo sudjeluje u preponskim, dresurnim, zaprežnim, maratonskim i drugim natjecanjima. Nešto manji broj jahača aktivan je u trkaćim, galopskim i kasačkim natjecanjima. Uz navedeno, konjička industrija iziskuje određenu opremu za različite jahaće discipline, redovito potkivanje, njegu konja, prijevozna sredstva, a povremeno i liječnike koji saniraju ili preveniraju ozljede.

Razvijena konjička industrija traži različite tipove konja, od onih atletske građe za vrhunski sport do ponija koji su pogodni za edukaciju i uključivanje djece u jahaće aktivnosti. Kako bi uzgojili vrhunske sportske i jahaće konje nužno je posezati za elitnim genetskim materijalom.

2.3.  Mogući gospodarski značaj konjogojstva u Republici Hrvatskoj

Uzevši u obzir pokazatelje o gospodarskom učinku uzgoja konja nekih europskih država (Deutsche reiterliche Vereinigung, www.pferd-aktuell.de ), uzgoj 3 do 4 konja generira jedno radno mjesto odnosno po jednom uzgojenom konju se obrće oko 4.150 eura financijskog prometa. Vrlo slični su pokazatelji i za druge države članice EU s podudarnom upotrebom, tj. uzgojnom strukturom konja. Izuzetak predstavljaju države članice s razvijenim trkaćim sportom gdje su navedeni pokazatelji još veći.

Temeljeći razvoj na ranije iznijetom, kao gospodarski pokazatelj konjičkog sektora u 2025. godini u Hrvatskoj predviđamo oko 2.500 radnih mjesta u konjičkom sektoru. Valja istaknuti da će se utjecaji konjičkog sektora osim u gospodarskim učincima ogledati i u drugim značajnim efektima. Pritom valja spomenuti neke:

- ekološki utjecaj – povoljno utječu na bioraznolikost staništa,

- kulturološki utjecaj – folklorne i kulturne manifestacije uključuju konje,

- zdravstveni utjecaj – pozitivno utječu na zdravlje čovjeka,

- izvozni utjecaj.

3. NACIONALNI PROGRAM POTICANJA RAZVOJA TOPLOKRVNIH PASMINA KONJA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2026. – 2030.  

3.1.  Nositelji Programa

Ovaj Program izradilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske u suradnji s priznatim udrugama uzgajivača, Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu, nadležnim sportskim savezima, akademskom zajednicom te javnim tijelima u nadležnosti provedbe Programa.

3.2.  Ciljevi Programa

Općeniti cilj je nastaviti pozitivne učinke uzrokovane Nacionalnim programom poticanja provedbe uzgojnih programa za toplokrvne pasmine i uzgojne tipove konja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2025. godine te poticati unaprjeđenje kvalitete uzgoja konja pojedinih pasmina za koje se u Republici Hrvatskoj samostalno provode uzgojni programi. Isto tako, cilj programa je stimulirati organizaciju natjecanja u konjičkom sportu kao i poticanje vlasnika pojedinih pasmina konja da sudjeluju na konjičkim natjecanjima i time testiraju radnu sposobnost svojih konja (performance test).

Ciljevi programa odnose se na:

- unaprjeđenje uzgoja konja pojedinih pasmina navedenih u ovom Programu,

- unaprjeđenje uzgojno-selekcijskog rada pojedinih pasmina konja navedenih u ovom Programu,

- održavanje postojećeg trenda porasta broja konja u Republici Hrvatskoj i sprječavanje eventualnih negativnih trendova obzirom na gospodarsko-ekonomske prilike,

- održavanje i povećanje količine i kvalitete (populacije) ždrebadi pojedinih pasmina konja navedenih u ovom Programu,

- stimuliranje sudjelovanja pojedinih pasmina konja na konjičkim natjecanjima,

- transparentno financijsko podupiranje organizacije i održavanja konjičkih natjecanja u nekoliko disciplina konjičkog sporta koje se održavaju u Republici Hrvatskoj, sukladno propozicijama natjecanja koje su opisane u aktima Nacionalnih sportskih saveza u domeni konjičkog sporta.

3.3.  Pravna osnova

Pravna osnova za donošenje Programa temelji se na nacionalnim i EU propisima.

- Zakon o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18., 42/20., 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21., 152/22. i 152/24.)

- Uredba Komisije (EZ) br. 2023/2831 od 13. prosinca 2023. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL L, 15.12.2023.)

- Uredba Komisije (EU) br. 1408/2013 оd 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru ( SL L 352, 24.12.2013) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2025/1989 оd 2. listopada 2025. o ispravku Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L, 3.10.2025.)

3.4.  Provedba i kontrola provođenja Programa

Provedbenim pravilnikom će se propisati način na koji će se provoditi mjere navedene u Programu. Kontrolu provedbe mjera vršit će nadležno tijelo i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

3.5.  Korisnici potpora

- vlasnici konja,

- krovni nacionalni sportski savezi i klubovi - članovi istih saveza.

3.6.  Trajanje Programa

Mjere utvrđene ovim Programom počet će se primjenjivati tijekom 2026. godine. Trajanje programa je vremenski ograničeno zaključno s 2030. godinom.

3.7.   Pasmine i uzgojni tipovi konja obuhvaćeni ovim Programom:

1. Alkar

2. Arapski konj

3. Arapski punokrvnjak

4. Engleski punokrvnjak

5. Gidran

6. Haflinger

7. Hrvatski kasač

8. Hrvatski toplokrvnjak

9. Hrvatski športski konj

10. Lipicanac*

11. Nonius

12. Trakehner

* pasmina prihvatljiva samo u podmjeri 4.1.a - Potpora testiranju radne sposobnosti grla na sportskim natjecanjima

3.8. Pravila za dodjelu potpore

Korisnik ne može ostvariti potporu za isto grlo istodobno u okviru podmjere 4.1.a „Potpora testiranju radne sposobnosti grla na sportskim natjecanjima“ i podmjere 4.2.c „Potpora uzgoju rasplodnih pastuha i kobila trkaćih pasmina konja (arapski konj, arapski punokrvnjak, engleski punokrvnjak, kasač) kroz progeno testiranje potomaka“, u istoj godini za koju se podnosi zahtjev.

Ako pojedino grlo u godini za koju se podnosi zahtjev ispunjava uvjete za ostvarivanje potpore prema više podmjera unutar mjere 4.2. „Potpora uzgoju Programom predviđenih pasmina konja“, Korisnik može za to grlo ostvariti potporu samo po jednoj podmjeri.

4.  MJERE U PROVEDBI PROGRAMA

4.1. Poboljšanje učinkovitosti provedbe uzgojnog programa

Cilj mjere:

Učinkovitija provedba uzgojnih programa pasmina konja obuhvaćenih ovim Programom korištenjem dvije vrste testiranja. Testiranje je postupak procjene uzgojnih vrijednosti primjerenim metodama i postupcima.

Mjera se sastoji od dvije podmjere.

Podmjera 4.1.a. Potpora testiranju radne sposobnosti grla na sportskim natjecanjima

Cilj podmjere:

a) Podmjera je usmjerena na selekcijsko vrednovanje grla pasmina navedenih u točki 3.7., koja su uzgojena u Republici Hrvatskoj i koja se natječu na teritoriju Republike Hrvatske. U ovom slučaju podmjera predstavlja performance test.

Za točku a) se prikupljaju podaci za grla upisana u SRK i matičnu knjigu/registar dotične pasmine koju vodi priznato uzgojno udruženje ili nadležno tijelo s ciljem procjene potencijala prenošenja poželjnih osobina na potomstvo.

b) Podmjera je usmjerena na jačanje konjičkog sporta kroz stimulaciju vlasnika na testiranje svojih konja na natjecanjima u Republici Hrvatskoj.

Korisnici potpore:

- vlasnici grla .

Predviđeni iznos potpore:

Predviđena potpora može iznositi do 500,00 eur/godišnje po grlu, uz najviši godišnji financijski iznos potpore po vlasniku od 1.500,00 eur/godišnje.

Tablica 3. Raspoloživa financijska sredstva u razdoblju 2026. – 2030. godine za podmjeru 4.1.a.

Podmjera 4.1.b. Potpora organizaciji konjičkih sportskih natjecanja (Nacionalnog kupa, nacionalnog prvenstva i prvenstva za mlade konje u dresurnom, preponskom i daljinskom jahanju, vožnji zaprega, konjičkom višeboju/eventing) te galopskih i kasačkih utrka

Cilj podmjere :

a) Podmjera je usmjerena na popularizaciju konjičkog sporta kroz jače animiranje javnosti za praćenje natjecanja.

b) Podmjera je usmjerena na uzgojno vrednovanje grla čiji se potomci natječu. U ovom slučaju podmjera predstavlja progeni test.

Korisnici potpore:

- nacionalni sportski savezi i klubovi članovi nacionalnih sportskih saveza – za troškove organizacije i provedbe natjecanja.

Predviđeni iznos potpore za pokriće troškova organizacije i provedbe natjecanja:

Potpore se daju na godišnjoj razini za slijedeće discipline konjičkog sporta:

- natjecanje u preponskom jahanju,

- natjecanje u daljinskom jahanju,

- natjecanje u dresurnom jahanju,

- natjecanje u vožnji zaprega,

- natjecanje u konjičkom višeboju/eventing

- galopske utrke (ravne galopske utrke i galopske utrke s preprekama, tzv. Steeplechase),

- kasačke utrke.

Natjecanja za koja se traži potpora moraju biti organizirana i održana u skladu s važećim pravilnicima Nacionalnih sportskih saveza i Svjetske federacije zavisno o disciplini natjecanja:

- Hrvatski konjički savez s pravilima FEI (Federation Equestre Internationale)

- Hrvatski galopski savez s pravilima IFHA (International Federation of Horseracing Authorities)

- Hrvatski kasački savez s pravilima UET (Union Europeenne du Trot)

Ukupan iznos potpore po godini dijeli se prema disciplinama konjičkog sporta, i to:

- za discipline preponsko jahanje, daljinsko jahanje, dresurno jahanje, vožnja zaprega i konjički višeboj/eventing, najviši financijski iznos potpore po pojedinoj disciplini može iznositi 30.000,00 eur,

- za galopske utrke, najviši financijski iznos potpore po natjecanju može iznositi  30.000,00 eur,

- za kasačke utrke, najviši financijski iznos potpore po natjecanju može iznositi 22.000,00 eur.

Tablica 4. Raspoloživa financijska sredstva u razdoblju 2026. - 2030. godine za podmjeru 4.1.b. u eur

Tablica 5. Raspoloživa financijska sredstva u razdoblju 2026. - 2030. godine za mjeru 4.1. u eur

4.2. Potpora uzgoju Programom predviđenih pasmina konja

Cilj mjere:

Održati stabilnost u povećanju trenutnog broja konja pasmina obuhvaćenih ovim Programom. Povećati broj kvalitetnih grla navedenih pasmina. Stimulirati kvalitetni rasplodni materijal unutar pasmina sukladno uzgojnom programu priznatih uzgojnih udruženja, kao i testiranje kvalitetnih grla na natjecanjima.

Navedenim modelom će se povećati kakvoća i brojnost populacije u uzgoju. Ova mjera sastoji se od tri podmjere.

Podmjera 4.2.a. Potpora uzgoju rasplodnih kobila kroz provedbu uzgojnog programa

Cilj podmjere:

Poticati uzgoj najkvalitetnijeg rasplodnog materijala kobila s ciljem povećanja kvalitete potomaka upisanih u pasminske registre obuhvaćene ovim Programom.

Potporu dobiva uzgojno valjana kobila ukoliko zadovoljava slijedeće uvjete:

- upisana je u Jedinstveni registar držanih životinja,

- upisana je u glavni dio matične knjige priznatog uzgojnog udruženja/nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj,

- kobila je ocjenjena sa 70% i više ukupne ocjene vanjštine koja je propisana odobrenim uzgojnim programom,

- u godini za koju se podnosi zahtjev ima registriranog potomka, rođenog u toj godini i  upisanog u pasminski registar obuhvaćen ovim Programom,

- potomak u trenutku podnošenja zahtjeva mora biti živ, upisan u Jedinstveni registar držanih životinja, upisan na objekt u Republici Hrvatskoj, testiran na roditeljstvo i imati izdan Identifikacijski dokument za kopitare.

Korisnici potpore:

- vlasnici grla .

Predviđeni iznos potpore:

Godišnji iznos potpore se definira i dodjeljuje prema broju ukupno prijavljenih kobila koje zadovoljavaju kriterije za potporu.

Najviši iznos potpore po kobili može iznositi do 750,00 eur/godišnje.

Podmjera 4.2.b. Potpora uzgoju rasplodnih kobila kroz sustav umjetnog osjemenjivanja i embriotransfera

Cilj podmjere:

Poticati uzgoj rasplodnih kobila kroz reproduktivne tehnike visokokvalitetnog genetskog materijala umjetnim osjemenjivanjem i embriotransferom za potomke upisane u pasminske registre obuhvaćene ovim Programom.

Potporu dobiva uzgojno valjana kobila ukoliko zadovoljava slijedeće uvjete:

- upisana je u Jedinstveni registar držanih životinja,

- upisana je u glavni dio matične knjige priznatog uzgojnog udruženja/nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj,

- ukoliko je bila osjemenjena sa sjemenom pastuha upisanog u glavnu matičnu knjigu i odabranog ili prihvatljivog za rasplod pri uzgojnom udruženju koje vodi matičnu knjigu u kojoj je navedena kobila upisana, ili ukoliko je bila korištena kao donor u postupku embriotransfera sa sjemenom pastuha upisanog u glavnu matičnu knjigu i odabranog ili prihvatljivog za rasplod pri uzgojnom udruženju koje vodi matičnu knjigu u kojoj je navedena kobila upisana,

- postupak osjemenjivanja / embriotransfera mora biti popraćen propisanom pratećom dokumentacijom i dostavljen priznatom uzgojnom udruženju/nadležnom tijelu,

- kobila mora biti testirana na roditeljstvo ili imati registriran DNK tip,

- u godini za koju se podnosi zahtjev ima registriranog potomka koji je rezultat umjetnog osjemenjivanja ili embriotransfera, rođenog u toj godini i upisanog u pasminski registar obuhvaćen ovim Programom,

- potomak u trenutku podnošenja zahtjeva mora biti živ, upisan u Jedinstveni registar držanih životinja, upisan na objekt u Republici Hrvatskoj, testiran na roditeljstvo i imati izdan Identifikacijski dokument za kopitare.

Korisnici potpore:

- vlasnici grla .

Predviđeni iznos potpore:

Godišnji iznos potpore se definira i dodjeljuje prema broju ukupno prijavljenih kobila koje zadovoljavaju kriterije za potporu.

Najviši iznos potpore po kobili može iznositi do 850,00 eur/godišnje.

Podmjera 4.2.c. Potpora uzgoju rasplodnih pastuha i kobila trkaćih pasmina konja (arapski konj, arapski punokrvnjak, engleski punokrvnjak, kasač) kroz progeno testiranje potomaka

Cilj podmjere:

Poticati uzgoj rasplodnih pastuha i kobila trkaćih pasmina konja (arapski konj, arapski punokrvnjak, engleski punokrvnjak, kasač) kroz progeno testiranje potomaka rođenih u Republici Hrvatskoj i upisanih u pasminske registre obuhvaćene ovim Programom.

Potporu dobivaju uzgojno valjani pastuh i kobila ukoliko zadovoljavaju slijedeće uvjete:

- upisani su u Jedinstveni registar držanih životinja,

- pripadaju pasminama arapski konj, arapski punokrvnjak, engleski punokrvnjak ili kasač,

- upisani su u glavni dio matične knjige priznatog uzgojnog udruženja/nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj,

- u godini za koju se podnosi zahtjev imaju najmanje jednog registriranog potomka, rođenog u Republici Hrvatskoj i upisanog u pasminski registar obuhvaćen ovim Programom, koji se u istoj godini natjecao na natjecanjima u disciplinama konjičkog sporta na području Europske unije, uključujući i natjecanja Svjetskog prvenstva izvan granica EU (za disciplinu daljinskog jahanja), i to:

 natjecanja u daljinskom jahanju za pasmine arapski konj, arapski punokrvnjak,  

 galopske utrke (ravne galopske utrke ili galopske utrke s preprekama) za pasmine arapski konj, arapski punokrvnjak, engleski punokrvnjak, ili

 kasačke utrke za pasminu hrvatski kasač.

- potomci u trenutku podnošenja zahtjeva moraju biti upisani u Jedinstveni registar držanih životinja, testirani na roditeljstvo i imati izdan Identifikacijski dokument za kopitare.

Korisnici potpore:

- vlasnici grla .

Predviđeni iznos potpore:

Godišnji iznos potpore se definira i dodjeljuje prema broju ukupno prijavljenih pastuha i kobila koji zadovoljavaju kriterije za potporu.

Najviši iznos potpore po pastuhu ili kobili može iznositi do 450,00 eur/godišnje.

Tablica 6. Raspoloživa financijska sredstva u razdoblju 2026. - 2030. godine za mjeru 4.2. u eur

5. PREGLED UKUPNO RASPOLOŽIVIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU PROGRAMA

Tablica 7. Pregled ukupno raspoloživih financijskih sredstava za provedbu Programa u razdoblju 2026. - 2030. godine

Ministar/ica nadležan za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo (u daljnjem tekstu: ministar) može s ciljem maksimalnog iskorištenja raspoloživih sredstava, imajući u vidu interese korisnika Programa u Republici Hrvatskoj, donijeti odluku o raspodjeli neiskorištenih sredstava između pojedinih mjera/podmjera Programa pod uvjetom da se ne prelazi ukupno predviđeni iznos u godini provedbe Programa.

Ministar/ica spomenutu odluku donosi temeljem izvještaja kojeg Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dostavlja Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva nakon obrade svih zahtjeva iz kojeg je razvidno da predviđena sredstva za pojedinu mjeru/podmjeru nisu iskorištena.