I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbi članka 117. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske  („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.  OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Službena statistika ima vrlo važnu ulogu u demokratskom društvu jer državi, gospodarstvu i javnosti pruža objektivne i nepristrane informacije o gospodarskom, demografskom, socijalnom, zdravstvenom i ekološkom stanju, djelatnostima ili događajima koji se mogu mjeriti statističkim metodama te osigurava ispunjavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske koje se odnose na proizvodnju i diseminaciju službene statistike.

Državni zavod za statistiku je glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike u Republici Hrvatskoj i glavni predstavnik pred europskim i međunarodnim tijelima nadležnima za statistiku te kontaktna točka za Komisiju (Eurostat) u vezi s pitanjima službene statistike.

Područje službene statistike u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o službenoj statistici („Narodne novine“, broj 25/20, 155/23 i 124/25-ispr.) te provedbenim propisima donesenim na temelju Zakona.

Europski statistički sustav uređen je   Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici te njezinim kasnijim izmjenama, Uredbom (EU) 2015/759 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. te Uredbom (EU) 2024/3018 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2024. godine (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 223/2009).

S obzirom na potrebu uvođenja novih mjera i instrumenata usklađivanja sustava službene statistike Republike Hrvatske s Europskim statističkim sustavom, prilagodbom europskom pravnom okviru, izrada ovog Zakona smatra se optimalnim i potrebnim rješenjem.

Proizvodnja, diseminacija i razvoj nacionalne i europske statistike odvija se u značajno promijenjenim okolnostima i novom okruženju uvjetovanom zdravstvenim i ratnim krizama te sve većom potražnjom i očekivanjima korisnika za novim, učestalijim i detaljnijim statistikama.

Kako bi se osigurao adekvatan odgovor statističkog sustava koji bi omogućio relevantnu statistiku kao podršku u donošenju odluka te spremnost za brze odgovore u kriznim razdobljima, potrebno je osigurati pravni okvir koji će omogućiti korištenje potencijala digitalne transformacije, novih izvora podataka, posebice podataka u posjedu privatnih imatelja te razmjenu podataka i jačanje koordinacije u okviru statističkog sustava.

Tako se ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o službenoj statistici (u daljnjem tekstu: Zakon) jasno navodi da se Zakon odnosi i na privatne imatelje podataka te uvode novi  i ažuriraju postojeći pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu, na način da imaju jednako značenje kao pojmovi korišteni u Uredbi (EZ) br. 223/2009.

Također se ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona predlaže da Hrvatska narodna banka (dalje u tekstu: HNB) bude nositelj službene statistike određen Programom statističkih aktivnosti (u daljnjem tekstu: Program) i Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: GPP) kao i druga tijela javne vlasti koja proizvode određenu službenu statistiku. HNB je središnja banka Republike Hrvatske koja, u skladu s posebnim Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci i propisima EU koji uređuju funkcioniranje Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) prikuplja informacije i podatke koji su potrebni za izvršavanje ciljeva i zadataka utvrđenih tim propisima. U mjeri u kojoj HNB u izvršavanju zadaća središnje banke Republike Hrvatske, može kompilirati i neku službenu statistiku, Državni zavod za statistiku i HNB će tijesno surađivati kako bi se osigurala potpunost i koherentnost u proizvodnji, a te aktivnosti službene statistike planirati u Programu i GPP-u, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici. Navedeno je u skladu i s europskom regulativom koja uređuje potrebu tijesne suradnje i koordinacije između članica Europskog statističkog sustava i članica ESSB-a u proizvodnji europskih statistika, ali unutar odvojenih pravnih okvira koji odražavaju njihove vlastite strukture upravljanja.

Ovim zakonskim prijedlogom predlaže se dopuna Zakona na način da se propiše mogućnost nositeljima službene statistike da provode statističke aktivnosti koje nisu utvrđene GPP-om, kada postoji hitna potreba za proizvodnjom rezultata službene statistike uslijed kriznih situacija izazvanih događajima, kao što su pandemija bolesti COVID-19, energetska kriza i sl., u skladu s odredbama članka 16a Uredbe (EZ) br. 223/2009.

Podaci u posjedu privatnih imatelja podataka odnose se na veliku količinu podataka koje posjeduju privatni imatelji, a koji su dobiveni kao rezultat njihove aktivnosti i koje bi nositelji službene statistike mogli koristiti za proizvodnju službenih statističkih podataka.

Stoga se ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona dopunjuje Zakon na način da propisuje pravo nositelja službene statistike na pristup podacima privatnih imatelja podataka, postupak podnošenja zahtjeva za pristup tim podacima, obveze privatnih imatelja podataka te obveze nositelja službene statistike pri upotrebi podataka kojima je privatni imatelj podataka omogućio pristup.

Tako se ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona utvrđuje da Državni zavod za statistiku, kao koordinator sustava službene statistike, podnosi zahtjev za pristup podacima privatnim imateljima podataka, u svoje ime ili u ime drugog nositelja službene statistike ovisno o tome jesu li traženi podaci relevantni za provedbu aktivnosti službene statistike iz djelokruga Državnog zavoda za statistiku ili iz djelokruga drugog nositelja službene statistike. Zahtjev bi se odnosio na neosobne podatke, odnosno iznimno i na osobne podatke za kategorije osobnih podataka koje su utvrđene relevantnim propisima iz područja službene statistike. Imajući u vidu da su rezultati službene statistike javno dobro, ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona propisuje se pravo pristupa podacima privatnih imatelja podataka bez naknade.

Također, ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona propisuje se obveza privatnih imatelja podataka da daju na korištenje tražene podatke bez naknade te postupak pokretanja i trajanja dijaloga s privatnim imateljem podatka radi postizanja dogovora o načinu, uvjetima i mjerama potrebnim za realizaciju prava na pristup traženim podacima, kao i daljnji postupak u slučaju da se s privatnim imateljem podataka ne postigne dogovor odnosno da ne ispuni uvjete dogovora. Tako se ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona utvrđuje da u slučaju kada se s privatnim imateljem podataka ne postigne dogovor o postupanju po zaprimljenom zahtjevu u roku tri mjeseca od njegovog zaprimanja ili isti ne ispuni uvjete dogovora, Državni zavod za statistiku ima pravo ponoviti zahtjev i zatražiti od privatnog imatelja podataka da tražene podatke stavi na raspolaganje u roku koji ne može biti kraći od 15 kalendarskih dana od dana ponovljenog zahtjeva te u ponovljenom zahtjevu istaknuti utvrđenu novčanu kaznu za slučaj ne postupanja po tom zahtjevu.

Nadalje, prijedlogom izmjena i dopuna Zakona propisuju se i obveze nositelja službene statistike pri upotrebi podataka dobivenih od privatnih imatelja podataka za potrebe provedbe aktivnosti službene statistike na način da ih se može koristiti isključivo za statističke svrhe, u skladu sa statističkim načelima utvrđenim propisima iz područja službene i europske statistike, te u skladu s obvezom da se podaci ne dijele izvan sustava europske i službene statistike, osim ako privatni imatelj podataka pristane na dijeljenje tih podataka. Također se propisuju obveze primjene odgovarajućih zaštitnih, tehničkih i organizacijskih mjera kojima se osigurava sigurnost i zaštita podataka dobivenih od privatnih imatelja podataka te statistička povjerljivost i povjerljivost poslovnih tajni u skladu s odredbama ovog Zakona i Uredba (EZ) br. 223/2009.

Također, ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona predlaže se propisivanje novčanih kazni za privatne imatelje podataka u slučaju nepoštovanja odredbi ovoga Zakona.

Osim toga, ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona predlaže se propisati pravo Državnog zavoda za statistiku i ostalih nositelja službene statistike u Republici Hrvatskoj na razmjenu podataka koji nisu povjerljivi. Navedena razmjena podataka između nositelja službene statistike moguća je samo ako postoji potreba i ako su podaci dostupni u zbirnom obliku, pod uvjetom da ih se koristi isključivo u statističke svrhe i radi poboljšanja kvalitete službene statistike. Razmjena podataka odvijala bi se na način da kada drugi nositelji službene statistike razmjenjuju podatke, osim s Državnim zavodom za statistiku, taj zahtjev za razmjenom podataka podnosi Državni zavod za statistiku u ime nositelja službene statistike kojem su ti podaci potrebni.

Budući da je euro od 1. siječnja 2023. godine službena nacionalna valuta, predlaže se ovim Prijedlogom zakona izmijeniti prekršajne odredbe Zakona o službenoj statistici, tako da iznosi novčanih kazni za učinjene prekršaje budu umjesto u kunama iskazani u eurima, istovremeno povećavajući njihove iznose kako bi prekršajne kazne bile djelotvorne i odvraćajuće.

Prihvaćanjem ovog Prijedloga izmjena i dopuna Zakona, osobito mogućnosti korištenja potencijala novih izvora podataka i tehnologija, osigurat će se daljnja relevantnost službene statistike te razvoj statističkog sustava Republike Hrvatske kao dijela Europskoga statističkog sustava, usklađenoga s pravnim okvirom Europske unije i prilagođenoga nacionalnim potrebama.

III.  OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU  ZAKONA

Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu s člankom 206. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20 i 86/23 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, radi osiguranja uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2024/3018 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2024. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici.

Uredbom (EU) 2024/3018 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2024. godine, koja se primjenjuje od 26. prosinca 2024. godine omogućeno je Komisiji (Eurostatu) i nacionalnim statističkim uredima da zatraže od privatnog imatelja podataka da podatke i relevantne metapodatke stavi na raspolaganje besplatno ako su zatraženi podaci nužni za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike i ne mogu se dobiti na druge načine ili će njihova ponovna uporaba rezultirati znatnim smanjenjem opterećenja odgovora za vlasnike podataka i druga poduzeća.

Nadalje, predmetnom Uredbom (EU) 2024/3018 utvrđeno je da države članice poduzimaju odgovarajuće mjere za osiguranje djelotvornog izvršavanja zahtjeva za pristup tim podacima.

Uzimajući u obzir obvezu privatnih imatelja podataka da stave na raspolaganje podatke potrebne za provedbu aktivnosti službene statistike koji se ne mogu dobiti drugim sredstvima, kao i dužnost država članica da poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale djelotvorno izvršenje zahtjeva za pristup podacima privatnih imatelja podataka, potrebno je propisati postupak radi ostvarivanja prava nositelja službene statistike na pristup podacima privatnih imatelja podataka, obveze privatnih imatelja podataka, obveze nositelja službene statistike pri upotrebi podataka kojima je privatni imatelj podataka omogućio pristup kao i prekršajne sankcije za odvraćanje od počinjenja prekršajnih dijela propisanih ovim Zakonom.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBENOJ STATISTICI

Članak 1.

U Zakonu o službenoj statistici („Narodne novine“, broj 25/20,155/23 i 124/25-ispr.), u članku 2. riječi: „(SL L 123, 19.5.2015. - u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 223/2009)“ zamjenjuju se riječima: „ ( SL L 123, 19. 5. 2015.) i Uredbom (EU) 2024/3018 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2024. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici (SL L 3018, 6.12.2024. - u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 223/2009)“.

Članak 2.

U članku 3. stavku 2. iza riječi: „posjednike administrativnih izvora podataka“ dodaju se riječi: „privatne imatelje podataka,“.

Članak 3.

U članku 5. stavku 1. točki 1. iza riječi: „posebnih propisa“ dodaju se riječi: „uključujući sustave interoperabilnosti i druge baze podataka“.

Točka 7. mijenja se i glasi:

„7. neosobni podaci jesu podaci koji se ne smatraju osobnim podacima kako ih definira članak 4. točka 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)“.

U točki 21. riječ: „strategija“ zamjenjuje se riječju: „Strategija“.

U stavku 2. iza riječi: „ „statistička jedinica“ “, dodaju se riječi: „ „podaci“, „metapodaci“, „imatelj podataka“, „izvor podataka“, „pristup podacima“,“.

Članak 4.

U članku 9. stavku 2. briše se točka 2.

Članak 5.

U članku 11. iza podstavka 17. dodaje se novi podstavak 18. koji glasi:

„ – surađuje s Hrvatskom narodnom bankom radi osiguranja proizvodnje potpune i koherentne službene statistike u skladu s ovim zakonom i posebnim propisima“.

Dosadašnji podstavci 18., 19., 20. i 21. postaju podstavci 19., 20., 21. i 22.

Članak 6.

U članku 14. dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 7.

Naslov „ODJELJAK B, HRVATSKA NARODNA BANKA“ ispred članka 18. i članak 18. brišu se.

Članak 8.

U članku 19. iza riječi: „za obradu administrativnih podataka“ dodaje se zarez i riječi: „podataka privatnih imatelja podataka i“.

Članak 9.

U članku 36. stavku 1. podstavku 2. iza riječi: „administrativnih izvora“ dodaje se zarez i riječi: „od privatnih imatelja podataka“.

U podstavku 3. riječ: „razvojnih“ zamjenjuje se riječima: „statistika u razvoju i inovativnih“. 

U stavku 2. iza riječi: „izvještajne jedinice,“ dodaju se riječi: „izvor podataka,“.

Članak 10.

Iza članka 40. dodaju se naslov iznad članka i članak 40.a koji glase:

„Provedba statističkih aktivnosti u kriznim situacijama

Članak 40.a

(1) Nositelji službene statistike mogu provoditi statističke aktivnosti koje nisu utvrđene Godišnjim provedbenim planom kada postoji hitna potreba proizvodnje rezultata službene statistike koja proizlazi iz kriznih situacija, u skladu s odredbom članka 16.a Uredbe (EZ) br. 223/2009 .

(2) Podaci dobiveni provedbom statističkih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka jesu službeni statistički podaci.“

Članak 11.

U članku 43. stavku 2. iza riječi: „izvora“ dodaje se riječ: „podataka“.

Članak 12.

U članku 45. stavcima 1. i 2. iza riječi: „članka 39. stavka 1“ dodaju se riječi: „i članka 40.a“.

Članak 13.

Iza članka 46. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 46.a, 46.b, 46.c, 46.d i 46.e koji glase:

„ Pravo nositelja službene statistike na pristup podacima privatnih imatelja podataka

Članak 46. a

(1) Državni zavod za statistiku i drugi nositelji službene statistike Republike Hrvatske imaju pravo pristupa podacima privatnog imatelja podataka, bez naknade, ako su traženi podaci nužni za provedbu aktivnosti službene statistike i ne mogu se dobiti drugim sredstvima ili ako će se njihovom ponovnom uporabom znatno smanjiti opterećenje davanja podataka za izvještajne jedinice i druge pravne osobe.

(2) Nositelji službene statistike mogu pristupiti podacima mikropoduzeća i malih poduzeća u iznimnim slučajevima utvrđenim člankom 17.b. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 223/2009 .“

Zahtjev za pristup podacima privatnih imatelja podataka

Članak 46.b

(1) Državni zavod za statistiku i drugi nositelji službene statistike ostvaruju pravo na pristup podacima iz članka 46.a ovog Zakona podnošenjem pisanog zahtjeva, kojeg privatnom imatelju podatka podnosi Državni zavod za statistiku, u svoje ime ili u ime drugog nositelja službene statistike, ovisno o tome jesu li traženi podaci relevantni za provedbu aktivnosti službene statistike iz djelokruga Državnog zavoda za statistiku ili iz djelokruga drugog nositelja službene statistike.

(2) Pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži:

-  naziv i adresu privatnog imatelja podataka kojem se zahtjev podnosi

-  naziv odgovornog nositelja aktivnosti službene statistike

-  naznaku statističke aktivnosti za čiju provedbu se podaci traže

-. naznaku podataka koji se traže uključujući i relevantne metapodatke  

-. naznaku učestalosti i rokova za pristup podacima

-  naznaku tehničkih uvjeta dostave, uključujući formate i komunikacijske protokole.

(3) Zahtjev za pristup podacima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnosi se na neosobne podatke. 

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zahtjev za pristup podacima odnosi se i na osobne podatke za kategorije osobnih podataka koje su utvrđene relevantnim propisima iz područja službene statistike.

(5) Radi postizanja dogovora o načinu, uvjetima i mjerama potrebnim za realizaciju prava na pristup traženim podacima, Državni zavod za statistiku i drugi nositelji službene statistike pokreću dijalog s privatnim imateljima podataka, nakon podnošenja pisanog zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.

Ponovljeni zahtjev

Članak 46. c

(1) Ako se s privatnim imateljem podataka ne postigne dogovor o postupanju po zahtjevu iz članka 46.b stavka 2. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana njegova primitka ili privatni imatelj podataka ne ispuni uvjete dogovora, Državni zavod za statistiku ima pravo ponoviti zahtjev i zatražiti od privatnog imatelja podataka da tražene podatke stavi na raspolaganje u roku koji ne može biti kraći od 15 kalendarskih dana od dana ponovljenog zahtjeva

(2) Ponovljeni zahtjev obvezno sadrži:

-   rok do kojeg privatni imatelj podataka mora dostaviti svoj odgovor

-  rok do kojeg privatni imatelj podataka mora omogućiti pristup traženim podacima te

-  predviđenu novčanu kaznu za slučaj ne postupanja po zahtjevu odnosno dogovoru.

Obveze privatnih imatelja podataka

Članak 46.d

(1) Privatni imatelji podatka, bez obzira na svoj pravno ustrojstveni oblik, dužni su dati na korištenje podatke Državnom zavodu za statistiku odnosno drugom nositelju službene statistike u skladu sa zahtjevom i rokovima iz članka 46.b  i  46.c ovoga Zakona, bez naknade.

(2) Privatni imatelji podataka dužni su voditi dijalog s Državnim zavodom za statistiku odnosno drugim nositeljem službene statistike radi postizanja dogovora u skladu s odredbom članka 46.b stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Kada privatni imatelji podataka daju podatke Državnom zavodu za statistiku ili drugom nositelju službene statistike na temelju zahtjeva kojeg je u njegovo ime podnio Državni zavod za statistiku, u skladu s odredbama ovoga Zakona, dužni su dati točne, potpune i ne obmanjujuće podatke.    

(4) Privatni imatelji podataka pri slučajevima prijenosa osobnih podataka nositeljima službene statistike u skladu s člankom 46.b stavkom 4. ovoga Zakona, a koje su prikupili izravno od ispitanika, nisu dužni obavještavati ispitanike o prijenosu osobnih podataka za statističke svrhe.

Obveze nositelja službene statistike

pri uporabi podataka kojima je privatni imatelj podataka omogućio pristup

Članak 46. e

(1) Državni zavod za statistiku i drugi nositelji službene statistike, dužni su koristiti podatke dobivene od privatnog imatelja podataka za potrebe provedbe aktivnosti službene statistike u skladu s odredbom članka 17.e stavka 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

 (2) Na obradu i čuvanje podataka dobivenih od privatnog imatelja podataka Državni zavod za statistiku i drugi nositelji službene statistike na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 51.-54. ovoga Zakona.

 (3) Državni zavod za statistiku i drugi nositelji službene statistike dužni su poduzeti  odgovarajuće mjere za zaštitu podataka dobivenih od privatnog imatelja podataka kojima se osigurava statistička povjerljivost i povjerljivost poslovnih tajni te primjenjivati potrebne tehničke i organizacijske mjere zaštite povjerljivih statističkih podataka u skladu s člankom 17.e stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 223/2009.“.

Članak 14.

U članku 51. iza riječi: „izvora“ dodaju se riječi: „ili od privatnih imatelja podataka“.

Članak 15.

  U članku 56. stavku 2. iza riječi: „izvora podataka,“ dodaju se riječi: „privatnih imatelja podataka,“.

Članak 16.

Iza članka 72. dodaju se naslov iznad članka i članak 72.a koji glase:

„Razmjena podataka koji nisu povjerljivi u sustavu službene statistike

Članak 72.a

(1) Državni zavod za statistiku i ostali nositelji službene statistike u Republici Hrvatskoj imaju pravo razmjenjivati podatke prikupljene provedbom statističkih istraživanja iz njihova djelokruga, koji nisu povjerljivi, na temelju pisanog zahtjeva, ako postoji potreba i ako su podaci dostupni u zbirnom obliku, pod uvjetom da ih se koristi isključivo za statističku svrhu i radi poboljšanja kvalitete službene statistike.

 (2) Zahtjev za razmjenom podataka iz stavka 1. ovoga članka između drugih nositelja službene statistike podnosi Državni zavod za statistiku u ime nositelja službene statistike koji ih traži.

 (3) Način pristupa podacima iz stavka 1. ovog članka pravilnikom uređuje glavni ravnatelj Zavoda.“

Članak 17.

Članak 74. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 3.500,00 do 7.000,00 eura kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba ako:

1. povjerljive statističke podatke dobivene za proizvodnju službene statistike koristi u druge svrhe osim statističkih odnosno osim svrhe za koju su podaci dobiveni (članak 20. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 i članak 65. stavak 1. ovoga Zakona)

2. povjerljive statističke podatke drugog nositelja službene statistike za koje joj je omogućen pristup koristi u druge svrhe osim statističkih te ako ih, iz nehaja, učini dostupnima drugim osobama osim onih koje obavljaju poslove u vezi s aktivnostima službene statistike na tom posebnom području rada (članak 21. stavak 5. Uredbe (EZ) br. 223/2009 i članak 67. stavak 1. ovoga Zakona)

3. omogući pristup povjerljivim statističkim podacima protivno odredbi o iznimnom korištenju povjerljivih statističkih podataka za znanstvene svrhe (članak 23. Uredbe (EZ) br. 223/2009 i članak 68. stavak 1. ovoga Zakona).

4. podatke dobivene od privatnog imatelja podataka koristi u druge svrhe osim statističkih ili protivno statističkim načelima ili ih dijeli izvan statističkog sustava (članak 17.e stavak 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009 i članak 46.e stavak 1. ovoga Zakona)

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od   500,00 do 1.500,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 eura “ .

Članak 18.

Članak 75. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 3.500,00 do 7.000,00 eura kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba ako povjerljive statističke podatke dane za provedbu statističkih analiza za znanstvene svrhe koristi za svrhu različitu od one za koju joj je omogućen pristup te ako ih iz nehaja da na uvid i korištenje neovlaštenim osobama ili ih nakon uporabe ne uništi (članak 23. Uredbe (EZ) br. 223/2009 i članak 68. stavak 2. ovoga Zakona).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 eura“.

Članak 19.

Članak 76. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 800,00 do 1.600,00 eura kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba ako:

1. za potrebe provedbe aktivnosti službene statistike koje su utvrđene Godišnjim provedbenim planom ili Programom te za potrebe provedbe statističkih aktivnosti na temelju odredbe članka 39. stavka 1. i članka 40.a stavka 1. ovoga Zakona ne dostavi točne, potpune i ažurne podatke u sadržaju i obliku koji određuje nositelj službene statistike i u rokovima utvrđenima Godišnjim provedbenim planom ili zahtjevom nositelja službene statistike iz članka 39. stavka 1 . i  članka 40.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 45. stavak 2.)

2. za potrebe statističkog istraživanja Intrastat ne dostavi točne, potpune i ažurne podatke o robnoj razmjeni u Europskoj uniji, u sadržaju, obliku i u rokovima određenima u zahtjevu Ministarstva financija, Carinske uprave, a u slučaju uključivanja nove izvještajne jedinice u roku koji odredi nadležni nositelj službene statistike (članak 45. stavak 3.)

3. u slučaju dobrovoljnog davanja podataka za potrebe provedbe pilot-istraživanja koja nisu utvrđena Godišnjim provedbenim planom ne dostavi točne, potpune i ažurne podatke u sadržaju, obliku i u rokovima koje određuje nositelj službene statistike (članak 45. stavak 4.)

4. iskazane podatke koji su netočni, nepotpuni i neažurni, na zahtjev nositelja službene statistike, ne ispravi odnosno ne dopuni u skladu s uputama odnosno ne dostavi ih u obliku i u rokovima koji odredi nositelj službene statistike (članak 46. stavak 1.)

5. iskazane podatke za statističko istraživanje iz članka 45. stavka 3. ovoga Zakona koji su netočni, nepotpuni i neažurni na zahtjev nositelja službene statistike ili Ministarstva financija, Carinske uprave ne ispravi odnosno ne dopuni u skladu s uputama odnosno ne dostavi ih u obliku i u rokovima koji određuje nositelj službene statistike ili Ministarstvo financija, Carinska uprava (članak 46. stavak 2. ovoga Zakona)

6.  ne dopusti pristup podacima privatnih imatelja podataka, radi provedbe aktivnosti službene statistike, bez naknade (članak 17.b stavci 1. i 6. Uredbe (EZ) br. 223/2009 i članak 46.a ovoga Zakona)

7.  ne da na korištenje podatke privatnih imatelja podataka radi provedbe aktivnosti službene statistike, prema zahtjevu ili dogovoru, bez naknade (članak 46. d stavak 1.)

8. ako na zahtjev za pristupom podacima privatnog imatelja podataka radi provedbe aktivnosti službene statistike, Državnom zavodu za statistiku ili drugom nositelju službene statistike da netočne, nepotpune ili obmanjujuće podatke (članak 46.d. stavak 3.)

9. ne dopusti pristup administrativnim izvorima podataka i podacima prikupljenima metodom promatranja i praćenja radi provedbe aktivnosti službene statistike bez naknade (članak 17.a stavak 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009 i članak 47. stavak 1. ovoga Zakona)

10 . ne da na korištenje administrativne izvore podataka i podatke prikupljene metodom promatranja i praćenja na zahtjev nositelja službene statistike bez naknade (članak 17.a stavak 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009 i članak 49. stavak 1. ovoga Zakona).

(2) Novčanom kaznom od 400,00 do 1.500,00  eura kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. točaka 1. do 8. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svog obrta ili druge samostalne djelatnosti.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. do 5. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 300,00 do 600,00 eura .

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 400,00 do 800,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“

Članak 20.

Članak 77. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 3.500,00 do 7.000,00 eura kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona ako:

a. ne poduzme odgovarajuće mjere za zaštitu statističke povjerljivosti i poslovnih tajni i ne primjeni potrebne tehničke i organizacijske mjere zaštite povjerljivih statističkih podataka ( članak 17.e stavak 3. Uredbe (EZ) br. 223/2009) te članak 46.e stavak 3.).

b. ne poduzme sve potrebne regulatorne, administrativne, tehničke i organizacijske mjere radi osiguranja fizičke i logičke zaštite povjerljivih statističkih podataka (članak 20. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 223/2009 . i članak 71. ovoga Zakona)

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 800,00 do 1.600,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“

Članak 21.

Članak 78. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom od 700,00 do 2.000,00 eura kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba:

1. ako službene statističke podatke diseminira u obliku u kojem je statističku jedinicu moguće identificirati izravno ili neizravno (članak 58. stavak 1.)

2. ako statističke podatke iz nehaja učini dostupnima neovlaštenim osobama prije njihove službene diseminacije (članak 59. stavak 3.)

3. ako povjerljive statističke podatke iz nehaja otkrije trećim osobama ili ih koristi za vlastite potrebe ili za obavljanje poslova za drugoga (članak 69. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 eura .

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 eura.“

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.

Glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će provedbeni propis iz članka 16. ovoga Zakona.

Članak 23.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Ovom odredbom dopunjuje se članak 2. važećeg Zakona o službenoj statistici (u daljnjem tekstu: Zakon) navođenjem Uredbe (EU) 2024/3018 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2024. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici (SL L, 3018, 6.12.2024) te se na taj način osigurava provedba kompletne Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici uključujući sve njezine izmjene.

Uz članak 2.

Ovom odredbom dopunjuje se članak 3. stavak 2. Zakona tako da propisuje kako se Zakon, osim na izvještajne jedinice, posjednike administrativnih izvora podataka, korisnike službene statistike te druge pravne i fizičke osobe koje u skladu s ovim Zakonom obavljaju pojedine zadaće u vezi s aktivnostima službene statistike, odnosi i na privatne imatelje podataka.

Uz članak 3.

Ovom se odredbom dopunjuje članak 5. stavak 1. podstavak 1. Zakona propisujući da su sustavi interoperabilnosti i druge baze podataka uključeni u administrativne izvore podataka. Briše se podstavak 7. koji je definirao metapodatke, a podstavak 21. mijenja se kako bi naziv službenog dokumenta bio ispravno napisan velikim početnim slovom. Isti stavak dopunjuje se novim podstavkom koji definira neosobne podatke kao podatke koji se ne smatraju osobnim podacima u smislu članaka 4. točke 1. Opće uredbe o zaštiti podataka. Stavak 2. istog članka Zakona o službenoj statistici dopunjuje se pojmovima korištenim u Zakonu koji imaju jednako značenje kao pojmovi korišteni u Uredbi (EZ) br. 223/2009.

Uz članak 4.  

Ovom odredbom predlaže se brisanje odredbe članka 9. stavka 2. podstavka 2. Zakona u kojoj je Hrvatska narodna banka (dalje u tekstu: HNB) izrijekom navedena kao jedan od nositelja službene statistike. HNB će i dalje biti nositelj službene statistike, samo što će kao i druga tijela javne vlasti koja proizvode određenu službenu statistiku biti određena nositeljem službene statistike Programom statističkih aktivnosti i Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. HNB je središnja banka Hrvatske koja, u skladu s posebnim Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci i propisima EU koji uređuju funkcioniranje Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) prikuplja informacije i podatke koji su potrebni za izvršavanje ciljeva i zadataka utvrđenih tim propisima. U mjeri u kojoj HNB u izvršavanju zadaća središnje banke Republike Hrvatske, može kompilirati i neku službenu statistiku, DZS i HNB će tijesno surađivati kako bi se osigurala potpunost i koherentnost u proizvodnji, a te aktivnosti službene statistike planirati u Programu i GPP u skladu sa Zakonom o službenoj statistici.

Uz članak 5.

Ovom odredbom se članak 11. Zakona dopunjuje novim podstavkom kojim propisuje da je jedna od aktivnosti u nadležnosti Državnog zavoda za statistiku i suradnja s Hrvatskom narodnom bankom radi osiguranja proizvodnje potpune i koherentne službene statistike.

Uz članak 6.

Ovom odredbom usklađuje se numeracija stavaka u članku 14. Zakona sa člankom 52. stavkom 1. podstavkom 1. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama („Narodne novine“, broj 155/23) kojim je propisano da je dana 1. ožujka 2024. prestao važiti članak 14. stavak 2. Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, broj 25/20.).

Uz članak 7.

Ovom odredbom predlaže se brisanje naslova: „ODJELJAK B HRVATSKA NARODNA BANKA ispred članka 18. i članak 18. koji uređuje djelatnost HNB-a, a radi usklađivanja sa odredbom članka 4. ovog prijedloga Zakona.

Uz članak 8.

Ovom odredbom dopunjuje se članak 19. Zakona na način da propisuje kako su nositelji službene statistike osim za obradu administrativnih podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja, odgovorni i za obradu podataka privatnih imatelja podataka.

Uz članak 9.

Ovom odredbom dopunjuje se članak 36. Zakona tako da propisuje kako se Godišnjim provedbenim planom uređuje provedba aktivnosti službene statistike čiji se podaci dobivaju ne samo iz administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja, nego i od privatnih imatelja podataka te kako je i statistika u razvoju jedna od aktivnosti službene statistike čija provedba se uređuje Godišnjim provedbenim planom. Osim toga, u Godišnjem provedbenom planu se navodi i izvor podataka.

Uz članak 10.

Ovom odredbom dopunjuje se Zakon naslovom „Provedba statističkih aktivnosti u kriznim situacijama“ iznad članka i člankom 40.a koji propisuje da nositelji službene statistike mogu provoditi statističke aktivnosti koje nisu utvrđene Godišnjim provedbenim planom kada postoji hitna potreba proizvodnje rezultata službene statistike koja proizlazi iz kriznih situacija, u skladu s odredbom članka 16.a Uredbe (EZ) br. 223/2009 te kako se podaci dobiveni  provedbom navedenih statističkih aktivnosti smatraju službenim statističkim podacima.

Uz članak 11.

Ovom odredbom dopunjuje se članak 43. stavak 2. Zakona te se pojašnjava kako nositelji službene statistike odlučuju o odabiru izvora podataka.

Uz članak 12.

Ovom odredbom dopunjuje se članak 45. stavci 1. i 2. Zakona radi usklađivanja s novim člankom 40.a.

Uz članak 13.

Ovom odredbom dopunjuje se Zakon naslovima iznad članaka i člancima 46.a, 46.b, 46.c, 46.d i 46.e.

Člankom 46.a propisuje se pravo nositelja službene statistike Republike Hrvatske na pristup podacima privatnog imatelja podataka, bez naknade, ako su traženi podaci nužni za provedbu aktivnosti službene statistike i ne mogu se dobiti drugim sredstvima ili ako će se njihovom ponovnom uporabom znatno smanjiti opterećenje davanja podataka za izvještajne jedinice i druge pravne osobe. Nositelji službene statistike mogu pristupiti podacima mikropoduzeća i malih poduzeća u iznimnim slučajevima utvrđenim člankom 17.b. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 223/2009 .

Člankom 46.b propisuje se postupak radi pristupa podacima privatnog imatelja podataka podnošenjem pisanog zahtjeva, kojeg privatnom imatelju podatka podnosi Državni zavod za statistiku, u svoje ime ili u ime drugog nositelja službene statistike, ovisno o tome jesu li traženi podaci relevantni za provedbu aktivnosti službene statistike iz djelokruga Državnog zavoda za statistiku ili iz djelokruga drugog nositelja službene statistike. Također se propisuje obvezni sadržaj pisanog zahtjeva, kao i da se zahtjev odnosi na neosobne podatke, odnosno iznimno i na osobne podatke za kategorije osobnih podataka koje su utvrđene relevantnim propisima iz područja službene statistike. Nadalje se propisuje kako Državni zavod za statistiku i drugi nositelji službene statistike nakon podnošenja pisanog zahtjeva pokreću dijalog s privatnim imateljima podatak radi postizanja dogovora o načinu, uvjetima i mjerama potrebnim za realizaciju prava na pristup traženim podacima.

  Člankom 46.c propisuje se da u slučaju kad privatni imatelj podataka ne postupi po zaprimljenom zahtjevu iz članka 46.b stavka 2. Zakona u roku tri mjeseca od dana njegovog primitka ili ne ispuni uvjete dogovora, Državni zavod za statistiku ima pravo ponoviti zahtjev i zatražiti od privatnog imatelja podataka da tražene podatke stavi na raspolaganje u roku koji ne može biti kraći od 15 kalendarskih dana od dana ponovljenog zahtjeva. Ponovljeni zahtjev obvezno sadrži rok do kojeg privatni imatelj podataka mora dostaviti svoj odgovor i rok do kojeg privatni imatelj podataka mora omogućiti pristup traženim podacima te predviđenu novčanu kaznu za slučaj ne postupanja po zahtjevu.

 Člankom 46.d propisuju se obveze privatnih imatelja podataka. Privatni imatelji podatka dužni su: dati na korištenje podatke Državnom zavodu za statistiku odnosno drugom nositelju službene statistike u skladu sa zahtjevom, bez naknade, voditi dijalog s Državnim zavodom za statistiku odnosno drugim nositeljem službene statistike radi postizanja dogovora o načinu, uvjetima i mjerama potrebnim za realizaciju prava na pristup traženim podacima, dužni su dati točne potpune i ne obmanjujuće podatke. Također se propisuje kako privatni imatelji podataka pri slučajevima prijenosa osobnih podataka nositeljima službene statistike u skladu s člankom 46.b stavkom 4. ovoga Zakona, a koje su prikupili izravno od ispitanika, nisu dužni obavještavati ispitanike o prijenosu osobnih podataka za statističke svrhe.

 Člankom 46. e propisuju se obveze nositelja službene statistike pri uporabi podataka kojima je privatni imatelj podataka omogućio pristup. Državni zavod za statistiku i drugi nositelji službene statistike, dužni su koristiti podatke dobivene od privatnog imatelja podataka za potrebe provedbe aktivnosti službene statistike u skladu s odredbom članka 17.e stavka 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009. Na obradu i čuvanje podataka dobivenih od privatnog imatelja podataka Državni zavod za statistiku i drugi nositelji službene statistike na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 51.-54. ovoga Zakona. Također se propisuje obveza poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite podataka dobivenih od privatnog imatelja radi osiguranja statističke povjerljivosti i povjerljivosti poslovnih tajni te tehničkih i organizacijskih mjera radi zaštite povjerljivih statističkih podataka

Uz članak 14.

  Ovom odredbom dopunjuje se članak 51. Zakona tako da propisuje kako su nositelji službene statistike dužni odvojiti identifikatore od varijabli sadržaja nakon izvršenog unosa, uređenja i kodiranja ne samo prikupljenih podataka ili podataka preuzetih iz administrativnih izvora nego i podataka preuzetih od privatnih imatelja podataka.

Uz članak 15.

  Ovom odredbom dopunjuje se članak 56. stavak 2. Zakona tako da propisuje kako se Državni zavod za statistiku, radi ustroja i vođenja statističkih registara koristi ne samo podacima iz administrativnih izvora podataka, popisa, statističkih istraživanja i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja nego i podatcima preuzetim od privatnih imatelja podataka.

Uz članak 16.

  Ovom odredbom dopunjuje se Zakon naslovom Razmjena podataka koji nisu povjerljivi u sustavu službene statistike iznad članka i članak 72.a kojim se propisuje razmjena podataka koji nisu povjerljivi, između Državnog zavoda za statistiku i ostalih nositelja službene statistike u Republici Hrvatskoj, uz podnošenje pisanog zahtjeva, ako postoji potreba i ako su podaci dostupni u zbirnom obliku, pod uvjetom da ih se koristi isključivo u statističke svrhe i radi poboljšanja kvalitete službene statistike. Zahtjev za razmjenom podataka između ostalih nositelja službene statistike odvija se na način da zahtjev podnosi Državni zavod za statistiku u ime nositelja službene statistike kojem su ti podaci potrebni. Način pristupa podacima iz stavka 1. ovoga članak uređuje pravilnikom glavni ravnatelj Zavoda.

Uz članak 17.

  Ovom odredbom se u članku 74. Zakona predviđa povećanje iznosa novčanih kazni  za p rekršajno odgovornu pravnu osobu koja povjerljive statističke podatke dobivene za proizvodnju službene statistike ne koristi za statističku odnosno dobivenu svrhu. Utvrđuje se i prekršajna odgovornost za prekršajno odgovornu pravnu osobu koja podatke dobivene od drugog nositelja službene statistike ne koristi za statističku svrhu ili ih, iz nehaja, učini dostupnima osobama koje obavljaju poslove u vezi s aktivnostima službene statistike, a izvan njihova posebnog područja rada. Odredbom se utvrđuje odgovornost za prekršajno odgovornu pravnu osobu koja omogući pristup povjerljivim statističkim podacima protivno odredbi o iznimnom korištenju povjerljivih statističkih podataka za znanstvene svrhe. Odredbom se utvrđuje i odgovornost za prekršajno odgovornu osobu ako podatke dobivene od privatnog imatelja podataka koristi protivno odredbi članka 17.e stavka 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009. Utvrđuju se i novčane kazne za fizičku osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Svrha prekršajnih sankcija je odvraćanje od počinjenja prekršajnih dijela propisanih ovim zakonom. U slučaju postojanja namjere za izvršenje navedenih dijela, opisano ponašanje potpadalo bi pod odredbe zakona koji reguliraju kaznenu odgovornost.

Uz članak 18.

  Ovom odredbom se u članku 75. predviđa povećanje iznosa novčanih kazni za prekršajno odgovornu pravnu osobu koja povjerljive statističke podatke dane za provedbu statističkih analiza za znanstvene svrhe koristi za svrhu za koju joj nije omogućen pristup te ako ih, iz nehaja daju na uvid i korištenje neovlaštenim osobama ili ih nakon uporabe ne unište. Utvrđuju se i novčane kazne za fizičku osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

Uz članak 19.

 Ovom odredbom se u članku 76. Zakona predviđa povećanje novčanih kazni za izvještajne jedinice kao obveznike dostave podataka za provedbu aktivnosti službene statistike za prekršaje nedostavljanja točnih, ažurnih i potpunih podataka ili za posjednike administrativnih izvora podataka u slučaju onemogućavanja pristupa podacima iz administrativnih izvora i podacima prikupljenim metodom promatranja i praćenja za potrebe službene statistike te kazne za fizičke osobe kao i za odgovorne osobe u tim tijelima. Također se propisuju novčane kazne za prekršajno odgovornu pravnu osobu koja ne dostavi točne, potpune i ažurne podatke u sadržaju i obliku te rokovima koje određuje nositelj službene statistike za potrebe provedbe statističkih aktivnosti koje nisu utvrđene Godišnjim provedbenim planom kada postoji hitna potreba proizvodnje rezultata službene statistike u kriznim situacijama, kao i ako ne dopusti pristup podacima privatnih imatelja podataka, radi provedbe aktivnosti službene statistike, bez naknade, te ako ne da na korištenje podatke u skladu sa zahtjevima Državnog zavoda za statistiku odnosno uvjetima dogovora.

Uz članak 20.

Ovom odredbom se u članku 77. Zakona predviđa povećanje novčanih kazni  za nositelje i odgovorne osobe nositelja službene statistike u slučaju nepoduzimanja potrebnih mjera osiguranja fizičke i logičke zaštite povjerljivih statističkih podataka te se propisuju novčane kazne za nositelje i odgovorne osobe nositelja službene statistike u slučaju nepoduzimanja odgovarajućih mjera radi zaštite podataka koje su im privatni imatelji podataka stavili na raspolaganje.

Uz članak 21.

Ovom odredbom se u članku 78. Zakona predviđa povećanje iznosa novčanih kazni za prekršajnu odgovornu pravnu osobu koja službene statističke podatke diseminira u obliku u kojem je statističku jedinicu moguće identificirati izravno ili neizravno, koja statističke podatke iz nehaja učini dostupnima neovlaštenim osobama prije njihove službene diseminacije te ako povjerljive statističke podatke iz nehaja otkrije trećim osobama ili ih koristi za vlastite potrebe ili za obavljanje poslova za drugoga. Utvrđuju se novčane kazne za fizičku i odgovornu osobu u pravnoj osobi.

Uz članak 22.

Ovom odredbom propisuje se da će glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku  u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti provedbeni propis iz članka 16. ovoga Zakona.

Uz članak 23.

Ovom odredbom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 2.

Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom, o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31. 3. 2009.), kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 2015/759 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici (SL L 123, 19. 5. 2015. − u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 223/2009).

Članak 3.

(1) Ovaj Zakon odnosi se na sve statističke aktivnosti službene statistike koje provode tijela koja su ovim Zakonom ili Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske određena kao nositelji službene statistike.

(2) Ovaj Zakon odnosi se na izvještajne jedinice, posjednike administrativnih izvora podataka, korisnike službene statistike te druge pravne i fizičke osobe koje u skladu s ovim Zakonom obavljaju pojedine zadaće u vezi s aktivnostima službene statistike.

(3) Ovaj Zakon odnosi se samo na statističku povjerljivost i ne utječe na odredbe posebnih zakona i drugih propisa kojima se čuva povjerljivost, osim statističke, odnosno tajnost podataka.

(4) Ovaj Zakon ne odnosi se na pripremu, prikupljanje, proizvodnju, korištenje i čuvanje podataka u administrativne svrhe, kao ni na prikupljanje podataka za nestatističke svrhe odnosno za druge potrebe koje nisu službena statistika.

(5) Ovaj Zakon odnosi se i na podatke iz stavka 4. ovoga članka od trenutka kada podaci budu stavljeni na raspolaganje tijelima ovlaštenim za obavljanje poslova službene statistike u svrhu obavljanja tih poslova.

(6) Na prikupljanje i obradu osobnih podataka na temelju ovoga Zakona primjenjuju se i propisi kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

Članak 5.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1.  administrativni izvori podataka  jesu zbirke podataka ustrojene na temelju posebnih propisa

2.  aktivnost službene statistike  jest svaka aktivnost koja se temelji na ovom Zakonu ili drugim propisima iz područja službene statistike, uz primjenu znanstvenih i stručnih metoda i standarda radi razvoja te proizvodnje i diseminacije rezultata službene statistike

3.  Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Godišnji provedbeni plan)  jest akt strateškog planiranja statističkih aktivnosti, koji je pravna osnova za prikupljanje podataka potrebnih za provedbu statističkih istraživanja te se, radi izvršavanja Programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske, donosi za svaku godinu na koju se odnosi Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske

4.  identifikator  je svako jednoznačno određeno obilježje iz kojeg se može izravno ili neizravno prepoznati pojedinačna izvještajna ili statistička jedinica

5.  izvještajne jedinice  jesu pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe, obrtnici, slobodna zanimanja, kućanstva, tijela javne vlasti i sve druge osobe na području Republike Hrvatske koje su izvor podataka za proizvodnju službene statistike

6.  korisnik službenih statističkih podataka  jest svaka pravna i fizička osoba, tijela javne vlasti te znanstvene i međunarodne organizacije koje se koriste statističkim podacima

7.  metapodaci  su podaci o populaciji, objektima, varijablama, metodologiji i kvaliteti koji opisuju obilježja izvora, odnosno strukturirani podaci koji opisuju, objašnjavaju, lociraju ili na neki drugi način omogućuju lakše upravljanje statističkim resursima

8.  nositelji službene statistike  jesu tijela koja su na temelju ovoga Zakona i Programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske odgovorna za razvoj, proizvodnju i diseminaciju službene statistike Republike Hrvatske

9.  pilot-istraživanje  jest postupak prikupljanja i analize podataka radi izbora i testiranja uzorka i metoda istraživanja

10.  podaci prikupljeni metodom promatranja i praćenja  jesu svi podaci koji su prikupljeni na izravan ili neizravan način od izvještajnih jedinica za znanstvenoistraživačke i druge posebne svrhe

11.  popis  je sveobuhvatno statističko istraživanje kojim se u redovitim intervalima prikupljaju podaci o određenim obilježjima statističkih jedinica

12.  posjednici podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja  jesu pravne osobe ili tijela javne vlasti koji su proveli istraživanja metodom promatranja i praćenja

13.  Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program)  jest akt strateškog planiranja kojim se utvrđuju statističke aktivnosti za višegodišnje razdoblje u skladu s ovim Zakonom, nacionalnim potrebama i obvezama koje proizlaze iz članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji

14.  rezultat službene statistike  jest svaki statistički podatak koji sadržajno osigurava svrhu službene statistike, a proizvodi se u skladu s odredbama ovoga Zakona

15.  službeni statistički podatak  jest svaki statistički podatak koji se proizvodi i diseminira u skladu s propisima koji uređuju službenu statistiku, a takvima ih je proglasio nositelj službene statistike

16.  statističko istraživanje  jest skup aktivnosti kojima nositelji službene statistike sustavno prikupljaju i pribavljaju podatke i informacije za statističke svrhe

17.  statističko gradivo  jest skup akata koji sadržavaju: metodološke osnove, statističke obrasce, statistička izvješća, prikaze, studije i analize, sumarne preglede i rezultate, publikacije te ostale akte koji nastaju u obavljanju poslova službene statistike

18.  statistička klasifikacija  jest organizirani skup određenih, iscrpnih i međusobno isključivih kategorija koje se pridružuju specifičnoj varijabli snimljenoj u nekome statističkom istraživanju ili administrativnoj bazi. Kategorije su opisane nazivima i šiframa, imaju određenu stabilnost i normativni status te se smatraju važećima tijekom određenog razdoblja. Koristi se za prikupljanje, obradu i diseminaciju statističkih podataka

19.  statistički obrazac  jest svaki zapis u tiskanome i elektroničkom obliku kojim nositelji službene statistike sustavno prikupljaju podatke od izvještajnih jedinica isključivo za svrhe službene statistike

20.  statistički registri  jesu strukturirani popisi jedinica promatranja koji sadržavaju određeni broj obilježja za svaku od tih jedinica i mehanizme redovitog ažuriranja, sve u skladu sa statističkim definicijama i konceptima, a ustrojavaju se, održavaju i koriste isključivo za potrebe službene statistike

21.  strategija razvitka službene statistike Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija)  je akt strateškog planiranja koji u skladu s temeljnim načelima za izradu objektivnih, pouzdanih i pravodobnih službenih statističkih podataka određuje misiju, viziju te opće i pojedinačne ciljeve usmjerene na razvoj sustava službene statistike Republike Hrvatske u višegodišnjem razdoblju

22.  sustav službene statistike Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: sustav službene statistike)  čine Državni zavod za statistiku kao glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike te drugi nositelji službene statistike

23.  tijela javne vlasti  jesu tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se na temelju posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja i sl.) te trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zasebno ili zajedno imaju većinsko vlasništvo.

(2) Pojmovi »razvoj«, »proizvodnja«, »diseminacija«, »statistička jedinica«, »povjerljivi podaci«, »korištenje podataka za statističke svrhe«, »izravna identifikacija«, »neizravna identifikacija«, »Kodeks prakse europske statistike« te »Komisija (Eurostat)« korišteni u smislu ovoga Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi korišteni u Uredbi (EZ) br. 223/2009.

(3) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 9.

(1) Sustav službene statistike čine tijela javne vlasti koja u skladu s ovim Zakonom razvijaju, proizvode i diseminiraju službenu statistiku.

(2) Nositelji službene statistike jesu:

– Državni zavod za statistiku kao središnje tijelo

– Hrvatska narodna banka

– druga tijela javne vlasti koja su Programom određena nositeljima službene statistike.

(3) Do stjecanja statusa nositelja službene statistike iz stavka 2. podstavka 3. ovoga članka glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku može osnovati radne skupine u kojima sudjeluju tijela koja mogu biti nositelji službene statistike, sa svim pravima i obvezama nositelja službene statistike u izradi nacrta prijedloga Strategije, nacrta prijedloga Programa i nacrta prijedloga Godišnjega provedbenog plana.

(4) Nositelji službene statistike iz stavka 2. podstavaka 2. i 3. ovoga članka dužni su obavljanje poslova službene statistike organizirati tako da ustrojstvena jedinica nadležna za poslove službene statistike osigura pravodobnu i kvalitetnu provedbu statističkih aktivnosti iz djelokruga nositelja službene statistike te da osigura odgovarajuću zaštitu povjerljivih statističkih podataka.

Članak 11.

U nadležnosti Državnog zavoda za statistiku jesu sljedeći poslovi:

– predlaganje unaprjeđenja područja službene statistike i izrada nacrta zakonskih i provedbenih propisa radi unaprjeđenja sustava službene statistike

– koordinacija i izrada nacrta prijedloga Strategije

– koordinacija i izrada nacrta prijedloga Programa

– koordinacija i izrada nacrta prijedloga Godišnjega provedbenog plana

– koordinacija i izrada nacrta prijedloga Izvješća o izvršenju Godišnjega provedbenog plana

– koordinacija i razvoj sustava službene statistike

– praćenje provedbe načela Kodeksa prakse europske statistike

– čuvanje i jačanje stručne neovisnosti sustava službene statistike

– razvoj statističkih metoda i tehnika

– izrada nacionalnih smjernica za razvoj, proizvodnju i diseminaciju službene statistike

– donošenje, određivanje i održavanje statističkih klasifikacija koje se koriste kao nacionalni standard, njihove usklađenosti s europskim i međunarodnim standardima, praćenje njihove primjene i davanje uputa korisnicima

– donošenje i održavanje statističkih klasifikacija koje se koriste za provedbu statističkih aktivnosti iz djelokruga Državnog zavoda za statistiku, praćenje njihove primjene i davanje uputa ostalim korisnicima, u skladu s međunarodnim standardima i propisima

– koordinacija, priprema i provedba statističkih aktivnosti te proizvodnja i diseminacija službenih statističkih podataka utvrđenih Programom i Godišnjim provedbenim planom iz djelokruga Državnog zavoda za statistiku

– ispunjavanje međunarodnih obveza službene statistike iz djelokruga Državnog zavoda za statistiku

– praćenje i provedba kontrole kvalitete rezultata službene statistike

– analize i službena tumačenja rezultata službene statistike iz djelokruga Državnog zavoda za statistiku

– ustroj i vođenje statističkih registara

– organiziranje razmjene rezultata i metodoloških osnova službene statistike sa statističkim tijelima drugih zemalja i međunarodnim organizacijama u suradnji s drugim nositeljima službene statistike utvrđenima ovim Zakonom ili Programom, odnosno ako posebnim zakonom nije drukčije određeno

– sudjelovanje u programima međunarodne pomoći

– nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona

– drugi upravni i stručni poslovi utvrđeni zakonom i drugim propisima.

Članak 14.

(1) Glavni ravnatelj Zavoda predstavlja, upravlja i rukovodi Državnim zavodom za statistiku, brine o zakonitom i pravilnom izvršavanju propisa iz njegova djelokruga te obavlja i druge poslove prema posebnom zakonu.

(2) Glavnom ravnatelju Zavoda imenovanom u skladu s člankom 13. stavkom 1. ovoga Zakona utvrđuje se koeficijent za izračun plaće u visini koeficijenta glavnog tajnika ministarstva.

(3) Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, a tiču se prava i obveza glavnog ravnatelja Zavoda, odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona i drugih propisa kojima se uređuju prava i obveze državnih službenika koje se odnose na rukovodeće državne službenike koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 18.

ODJELJAK B
HRVATSKA NARODNA BANKA

Članak 18.

(1) Hrvatska narodna banka odgovorna je za obavljanje poslova službene statistike u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima u sadržaju i rokovima određenima Programom i Godišnjim provedbenim planom.

(2) U razvoju, proizvodnji i diseminaciji službene statistike iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka i Državni zavod za statistiku surađuju, u skladu s odredbom članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

(3) Način suradnje iz stavka 2. ovoga članka može se urediti sporazumom između Hrvatske narodne banke i Državnog zavoda za statistiku.

Članak 19.

Nositelji službene statistike određeni Programom odgovorni su za proizvodnju i diseminaciju statističkih podataka u sadržaju i rokovima određenim Programom i Godišnjim provedbenim planom te za obradu administrativnih podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja u skladu s odredbama ovoga Zakona te za analize i službena tumačenja rezultata službene statistike iz svog djelokruga.

Članak 36.

(1) Godišnjim provedbenim planom uređuje se provedba sljedećih aktivnosti službene statistike:

– statističkih istraživanja na temelju neposrednog prikupljanja podataka

– aktivnosti službene statistike čiji se podaci dobivaju iz administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja

– razvojnih aktivnosti, popisa i drugih opsežnijih statističkih istraživanja.

(2) Godišnjim provedbenim planom utvrđuje se naziv aktivnosti službene statistike, odgovorni nositelji službene statistike, izvještajne jedinice, periodičnost istraživanja, rokovi za prijenos ili prikupljanje podataka, okvirni rokovi objavljivanja rezultata, razina objavljivanja rezultata, relevantni standardi te prema potrebi i druga obilježja aktivnosti službene statistike.

Članak 40.

(1) U slučajevima kada je potrebno ocijeniti kvalitetu metodologije ili izvora podataka koji se namjeravaju prikupljati statističkim istraživanjima, Državni zavod za statistiku i drugi nositelji službene statistike mogu provoditi pilot-istraživanja i kada istraživanja nisu predviđena Godišnjim provedbenim planom.

(2) Kada drugi nositelji službene statistike provode pilot-istraživanja, dužni su o tome obavijestiti glavnog ravnatelja Zavoda.

(3) Podaci prikupljeni provedbom pilot-istraživanja nisu službeni statistički podaci i na njih se ne odnose odredbe ovoga Zakona o diseminaciji podataka, ali se na njih primjenjuju sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na statističku povjerljivost.

(4) Podatke iz stavka 3. ovoga članka nositelji službene statistike mogu iznimno proglasiti službenim statističkim podacima pod uvjetom da su reprezentativni i udovoljavaju pravilima struke.

Članak 43.

(1) Nositelji službene statistike imaju pravo, radi obavljanja poslova službene statistike, prikupljati i spajati podatke iz svih raspoloživih izvora.

(2) Nositelji službene statistike odlučuju o odabiru izvora s obzirom na kvalitetu, pravodobnost, racionalnost i opterećenje izvještajnih jedinica od kojih se podaci prikupljaju.

Članak 45.

(1) Za potrebe provedbe aktivnosti službene statistike koje su utvrđene Godišnjim provedbenim planom ili Programom te za potrebe provedbe statističkih aktivnosti na temelju odredbe članka 39. stavka 1. ovoga Zakona izvještajne jedinice obvezne su davati podatke prema zahtjevu nositelja službene statistike.

(2) Izvještajne jedinice dužne su za potrebe provedbe aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka davati točne, potpune i ažurne podatke bez naknade, u sadržaju i obliku koji određuje nositelj službene statistike i u rokovima utvrđenima Godišnjim provedbenim planom ili zahtjevom nositelja službene statistike iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Za potrebe statističkog istraživanja Intrastat izvještajne jedinice dužne su Ministarstvu financija, Carinskoj upravi dostavljati podatke o robnoj razmjeni u Europskoj uniji, u skladu s uvjetima utvrđenima u stavcima 1. i 2. ovoga članka, a iznimno, u slučaju uključivanja nove izvještajne jedinice, rok za dostavu podataka određuje nadležni nositelj službene statistike.

(4) Kada izvještajne jedinice dobrovoljno daju podatke za potrebe provedbe pilot-istraživanja koja nisu utvrđena Godišnjim provedbenim planom, dužne su davati točne, potpune i ažurne podatke bez naknade u sadržaju, obliku i u rokovima koje određuje nositelj službene statistike.