1. Uvodne odredbe

Ovaj Poziv pokreće se u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.“ ( u daljnjem tekstu: OPKK) , Prioritetne osi 8 Socijalno uključivanje i zdravlje , Specifičnog cilja 9a3 Promicanje socijalne isključenosti i smanjenje nejednakosti kroz poboljšani pristup socijalnim uslugama te prelazak s institucionalne skrbi na skrb u zajednici putem poboljšane socijalne infrastrukture , kao druga faza provedbe operacija u okviru spomenutog specifičnog cilja. S obzirom na tematiku, ovaj se poziv oslanja na Strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.)

U OPKK-u je istaknuta potreba podrške procesu deinstitucionalizacije sustava pružanja socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj kroz infrastrukturna ulaganja u prenamjenu i opremanje institucija. Provedba Specifičnog cilja 9a3 komplementarna je s provedbom operacija u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ (IP 9iv Poboljšanje pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama, uključujući usluge zdravstvene skrbi i socijalne usluge od općeg interesa ) kojima se podupiru takozvane soft mjere i ostvaruje se sinergija neophodna za uspješnu i održivu kvalitetu procesa te poboljšanje pristupa i proširenja mreže socijalnih usluga u zajednici.

Druga faza provedbe Specifičnog cilja 9a3 programirana je na temelju naučenih lekcija iz prve faze provedbe i na temelju preporuka međuresorne Radne skupine za poboljšanje apsorpcije sredstava i unapređenje procesa deinstitucionalizacije u okviru Specifičnog cilja 9a3.

Pravo na život u zajednici predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava. Kako bi se stvorili svi potrebni uvjeti za zadovoljenje osnovnih životnih potreba i podrške pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unapređenja kvalitete života korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo, unazad nekoliko godina intenziviran je proces reforme sustava socijalne skrbi, a mjere i aktivnosti usmjerene borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti definirane su u svim strateškim dokumentima Republike Hrvatske.

S obzirom na nedostatno i neravnomjerno razvijenu mrežu usluga u zajednici u Republici Hrvatskoj (a s time u vezi i na nedostatno te neravnomjerno razvijenu mrežu pružatelja usluga), širenje mreže socijalnih usluga u zajednici odnosno povećanje dostupnosti i kvalitete socijalnih usluga uz regionalnu ravnomjernost, zaustavljanje trendova institucionalizacije te provedba deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba, osnaživanje uloge lokalne zajednice u procesima planiranja usluga na lokalnoj razini, stvaranje preduvjeta za praćenje i vrednovanje pružanja usluga socijalne skrbi, poticanje suradnje na nacionalnoj, regionalnoj (županijskoj) i lokalnoj (gradskoj i općinskoj) razini u pružanju usluga, predstavljaju prioritete definirane strateškim i normativnim okvirom Republike Hrvatske.

Zakonom o socijalnoj skrbi definirani su korisnici prava i usluga iz Zakona, kao i pojam socijalnih usluga. Zakonom o socijalnoj skrbi definirano je da socijalne usluge obuhvaćaju aktivnosti, mjere i programe namijenjene sprečavanju, prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihovog života u zajednici.

Socijalne usluge utvrđene Zakonom o socijalnoj skrbi su: prva socijalna usluga, savjetovanje i informiranje, pomoć u kući, psihosocijalna podrška, rana intervencija, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija), boravak, smještaj i organizirano stanovanje. Izvaninstitucijskim uslugama smatraju se prva socijalna usluga, savjetovanje i informiranje, pomoć u kući, psihosocijalna podrška, rana intervencija, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija), boravak i organizirano stanovanje. Smještaj kao usluga skrbi izvan vlastite obitelji ostvaruje se kao institucijska skrb (dom, centar za pružanje usluga u zajednici, drugi pružatelj usluga) i izvaninstitucijska skrb u udomiteljskoj obitelji ili u obiteljskom domu. Osim navedenih socijalnih usluga, u skladu s posebnim propisima, ustanove socijalne skrbi i ostali pružatelji socijalnih usluga provode aktivnosti, mjere i programe usmjerene uklanjanju rizika za socijalnu isključenosti najranjivijih skupina.

U Republici Hrvatskoj primjetne su regionalne razlike u razvoju i dostupnosti socijalnih usluga, a nedostatak pružanja usluga u zajednici uzrokuje velik broj institucionaliziranih ranjivih skupina koje su, zbog uvjeta života, podložne socijalnoj isključenosti. Ovaj Poziv je u skladu sa Strategijom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.)  u kojoj se socijalna isključenost definira kao proces koji gura pojedince na margine društva i sprečava ih da u potpunosti sudjeluju u društvu te obuhvaća nemogućnost pojedinca da pristupi javnim službama, da sudjeluje u životu zajednice i da djeluje u društvu s osjećajem osobnog dostojanstva. Inkluzija, osim što podrazumijeva povećanje broja deinstitucionaliziranih osoba u nove oblike skrbi, podrazumijeva i smanjenje broja osoba koje u institucije ulaze. Strategijom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.) istaknute su najranjivije skupine stanovništva: djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe te osobe s invaliditetom. Kao ranjive skupine ujedno se navode i beskućnici, osobe s problemima ovisnosti, žrtve obiteljskog nasilja i migranti.

U Republici Hrvatskoj ima 39 domova socijalne skrbi za djecu s teškoćama u razvoju  i odrasle osobe s tjelesnim, intelektualnim i osjetilnim oštećenjima (26 – osnivač RH, 13 – privatni domovi) te 29 drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s tjelesnim, intelektualnim i osjetilnim oštećenjima. Nadalje, u RH ima 28 domova socijalne skrbi za osobe s mentalnim oštećenjem (18 – osnivač RH, 10 – privatni domovi) te 3 druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi za osobe s mentalnim oštećenjem. Prema statističkim podacima zaključno s danom 31. prosinca 2016. godine, ukupno 7.056 odraslih osoba ostvarivalo je uslugu smještaja u ustanovama socijalne skrbi (3.134 odrasle osobe s tjelesnim, intelektualnim i osjetilnim oštećenjima i 3.922 osobe s teškoćama mentalnog zdravlja  ostvaruje uslugu dugotrajnog smještaja) odnosno živjelo u ustanovama.

Kako bi se osigurala podrška daljnjem procesu deinstitucionalizacije i transformacije ustanova socijalne skrbi za osobe s invaliditetom, te što više izvora dodatnog financiranja, određena su prioritetna područja djelovanja: razvoj službi podrške u organiziranom stanovanju u svrhu deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije, jačanje obiteljske reintegracije, osiguravanje infrastrukture u svrhu pružanja usluga (adaptacija stambenih zajednica i dnevnih centara, oprema navedenog prostora i osiguravanje vozila u svrhu bolje mobilnosti pružatelja usluga i korisnika i sl.), razvoj dnevnih programa rehabilitacije i podrške u zapošljavanju za deinstitucionalizirane korisnike i korisnike programa prevencije institucionalizacije, osiguravanje regionalne ravnomjernosti pružatelja usluga službi podrške - uključivanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnih ustanova, organizacija civilnog društva i dr. u svrhu osiguravanja podrške procesu koristeći postojeće kapacitete i razvijajući nove, uključivanje volontera u proces deinstitucionalizacije i transformacije domova i prevenciju institucionalizacije, uvođenje, provođenje, praćenje i unapređivanje standarda kvalitete navedenih usluga, razvijanje metodologije procesa deinstitucionalizacije i transformacije, praćenje i procjena procesa, širenje mreže usluga u zajednici – posebno prioritetan program usluge asistencije socijalno uključivanje kroz socijalno poduzetništvo (Podrška socijalnoj ekonomiji u borbi protiv socijalne isključenosti), uspostava sustava i provedba edukacija u području socijalne skrbi.

U RH djeluje 26 pružatelja usluga (13 je osnivač Republika Hrvatska i 13 drugih osnivača) koji pružaju socijalne usluge djeci i mlađim punoljetnim osobama bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi (dalje: djeca i mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi), te trudnicama ili roditeljima s djetetom do godine dana života. Pružatelji usluga su na dan 31.12.2016. godine pružali socijalne usluge za sveukupno 2.482 korisnika, od čega je institucijski oblik skrbi koristilo 466 djece i mlađih punoljetnih osoba, dok su ostali koristili neku od izvaninstitucijskih usluga, odnosno oblika skrbi kao što su boravak, savjetovanje i pomaganje za obitelj i udomiteljske obitelji, savjetovanja i pomaganja za djecu i mlade nakon izlaska iz skrbi, te je pružena usluga smještaja za 12 trudnica ili roditelja do 1. godine života djeteta, a 135 korisnika primilo je usluge rane intervencije. Na dan 31.12.2016. godine sveukupno su domovi, centri za pružanje usluga u zajednici i obiteljski domovi za djecu bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi pružali socijalne usluge za 83 osobe starije od 18 godina, od čega je 39 korisnika koristilo institucijske usluge.

Za djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju u Republici Hrvatskoj djeluje 11 pružatelja usluga, od kojih je 10 osnivač Republika Hrvatska. Pružatelji usluga na dan 31.12.2016. godine pružali su socijalne usluge za sveukupno 1.118 korisnika. Od navedenih usluga u domovima osnivač kojih je Republika Hrvatska pružena je tijekom 2016. godine usluga smještaja radi provođenja kraćih rehabilitacijskih (tretmanskih) programa za sveukupno 240 korisnika, dok su ostali koristili neku od izvaninstitucijskih oblika usluga poput usluge cjelodnevnog i poludnevnog boravka, usluge poludnevnog boravka u školi, savjetovanja i pomaganja za djecu i mlade nakon izlaska iz skrbi i savjetovanja i pomaganja  obitelji i udomiteljskih obitelji. Osim prethodno navedenih usluga, domovi za djecu i mlađe punoljetne osobe provode odgojne mjere posebne obveze - upućivanje u savjetovalište za mlade, pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upućivanje u disciplinski centar i upućivanje u odgojnu ustanovu u skladu sa Zakonom o sudovima za mladež. U 2016. godini 63 % korisnika usluga privremenog smještaja radi provođenja rehabilitacijskih (tretmanskih) programa, organiziranog stanovanja i timske procjene/dijagnostike u domovima za djecu s problemima u ponašanju imaju prebivalište na području županije ili susjednih županija u kojima se nalaze domovi za djecu s problemima u ponašanju, dok 37 % korisnika imaju prebivalište u ostalim županijama u odnosu na dom za djecu s problemima u ponašanju u kojima im je pružena usluga smještaja. Ujedno, na području Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Dubrovačko-neretvanske, Koprivničko-križevačke, Ličko-senjske, Međimurske, Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke i Šibensko-kninske županije ne postoje pružatelji socijalnih usluga za djecu s problemima u ponašanju.

Iako pripreme za izlazak iz alternativne skrbi započinju barem godinu dana prije izlaska, većina djece i mladih ne mogu se vratiti u svoje obitelji s obzirom da su uzroci i razlozi zbog kojih su izdvojeni i nadalje prisutni u obitelji, kao na primjer ovisnost roditelja, nasilje, roditelji su umrli, nepoznati ili lišeni roditeljske skrbi i slično, te im je potrebna pomoć i podrška nakon njihovog izlaska iz skrbi. Također, pomoć i podrška potrebna je mladim/maloljetnim roditeljima, bez obzira jesu li bili korisnici alternativne skrbi ili su njihove obitelji korisnici sustava socijalne skrbi (novčanih prava i ostalih usluga, programa, mjera i aktivnosti). Osiguravanjem pomoći i podrške smanjili bi se rizici koji uzrokuju izdvajanje njihove djece iz obitelji.

U 2016. godini pružatelji socijalnih usluga za djecu (kojima je osnivač RH) pružili su uslugu smještaja za ukupno 162 djece bez pratnje kod 13 pružatelja socijalnih usluga. Na dan 31. prosinca 2016. godine, u Republici Hrvatskoj bilo je evidentirano 465 beskućnika, što ne predstavlja stvarni broj beskućnika. Procjene govore da je minimalno još toliko ljudi na ulici, bez ikakvog smještaja, te da je još više tisuća hrvatskih građana koji borave u neadekvatnim uvjetima. U Republici Hrvatskoj djeluje ukupno 16 prihvatilišta i prenoćišta za beskućnike te 1 dnevni boravak koji skrbe o 465 beskućnika. Velik broj gradova u Republici Hrvatskoj još uvijek nije osiguralo sredstva za pružanje usluga smještaja u prenoćištu odnosno prihvatilištu kao ni sredstva za razvoj alternativnih oblika skrbi za beskućnike. I među onim gradovima koji imaju razvijene usluge za beskućnike postoji nesklad u kvaliteti i sadržaju usluga, ali i u opsegu financiranja od strane jedinice lokalne i/ili područne samouprave. Primjećuje se problem koji postoji u pojedinim jedinicama lokalne i područne samouprave, a to je  negiranje postojanja problema beskućnika na pojedinom području. U tom kontekstu je potrebno naglasiti da beskućnici upravo zbog nepostojanja razvijenih oblika skrbi na pojedinom području često odlaze u druge gradove koji imaju razvijene usluge koje im pojednostavljuju svakodnevni život. Osim navedenog problema, ne treba zanemariti ni činjenicu značajnog broja tzv. skrivenih beskućnika koji nisu na ulici, ali borave u uvjetima nedostojnim čovjeka. S tim u vezi, uočena je potreba većeg angažmana jedinica lokalnih i/ili područnih (regionalnih) samouprava u poduzimanju mjera za razvoj primjerenih oblika skrbi o beskućnicima sa svog područja.

Centri za socijalnu skrb su tijekom 2016. godine zaprimili ukupno 5.255 obavijesti policije o intervenciji u obitelji. Prema podacima centara za socijalnu skrb, ukupno je u 2016. godini evidentirano 7.852 slučaja nasilja u obitelji, od čega je prema djeci 1.032, prema djeci i odraslim članovima 2.583, a prema odraslim članovima obitelji 4.237, što pokazuje kako žrtve nasilja u obitelji predstavljaju jednu od najranjivijih skupina izloženih riziku od socijalne isključenosti. Za žrtve nasilja u obitelji ukupno je 10 licenciranih i ugovorenih pružatelja usluga za djecu i odrasle osobe žrtve obiteljskog nasilja koje pružaju usluge smještaja, dok je 7 organizacija civilnog društva sklopilo ugovore s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi za financiranje trogodišnjih programa savjetovališta i skloništa za žrtve nasilja u obitelji. Uzimajući u obzir izuzetno mali broj licenciranih pružatelja usluga, nedostatan kapacitet (broj korisnika/broj usluga), regionalnu neravnomjernost pružatelja usluga i nedostupnost socijalnih usluga svim korisničkim skupinama te iskazane potrebe centara za socijalnu skrb za uslugama, mjerama i aktivnostima, jasno je da je na nekim područjima potrebno omogućiti širenje socijalnih usluga na temelju Zakona o socijalnoj skrbi, kao i ostalih mjera, aktivnosti i programa intervencija usmjerenih na prevenciju nasilja u obitelji i sustavnu podršku žrtvama nasilja u obitelji. U okviru skrbi za žrtve obiteljskog nasilja, kojima se pružaju socijalne usluge privremenog smještaja dok traje potreba, u pravilu do 6 mjeseci, a iznimno do godine dana, osigurava se zaštita integriteta žrtava obiteljskog nasilja, kao i obveza čuvanja/tajnosti podataka o lokacijama na kojima se pruža usluga smještaja. Nastojanja društva su usmjerena na prevenciju pojave novih slučajeva nasilja u obitelji i na osiguranje pravodobne pomoći svim žrtvama nasilja. Ciljanim aktivnostima treba postići dostupnu i kvalitetnu uslugu privremenog smještaja radi pružanja odgovarajuće zaštite pri tome imajući na umu problem stambenog zbrinjavanja nakon privremenog smještaja.

U Republici Hrvatskoj, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine 758.633 ili 17,7 % ukupnog stanovništva starije je od 65 godina, od čega 24,23 % stanovnika starih 65 i više godina u RH žive u samačkim kućanstvima. U procesu starenja osobe nepovratno gube veliki dio sposobnosti, prvenstveno fizičke snage i okretnosti te postaju nesposobne za kvalitetan život bez pomoći društva. Kako bi starije osobe ostvarile pravo na život u zajednici, potrebno je osigurati unaprjeđenje infrastrukture pružatelja usluga kako bi mogli razviti mrežu dostupnih usluga koje omogućuju ispunjenje njihovih potreba u zajednici u kojoj žive.

2. Svrha Poziva

Svrha Poziva je:

 Unapređenje infrastrukture kao potpore pružanja socijalnih usluga u zajednici kako bi se smanjio broj institucionaliziranih ranjivih skupina te omogućio njihov proces inkluzije i spriječila daljnja institucionalizacija novih korisnika.

Bespovratna sredstva dodijelit će se:

 projektima koji obuhvaćaju aktivnosti ulaganja u infrastrukturu sa svrhom provođenja procesa deinstitucionalizacije (izmještaj korisnika s institucionalnog oblika skrbi), procesa transformacije i/ili procesa prevencije institucionalizacije te razvoja izvaninstitucijskih usluga i službi podrške u zajednici, te

 projektima koji ujedno obuhvaćaju aktivnosti namijenjene sljedećim ranjivim skupinama:

 djeca i mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi;

 djeca i mladi s problemima u ponašanju;

 djeca s teškoćama u razvoju;

 odrasle osobe s invaliditetom;

 starije i nemoćne osobe;

 beskućnici;

 osobe s problemima ovisnosti;

 žrtve obiteljskog nasilja;

 djeca bez pratnje;

 članovi obitelji/udomiteljskih obitelji svih ranjivih skupina.

3. Indikativni iznosi bespovratnih sredstava za dodjelu te udio prijavitelja u financiranju

Ukupan raspoloživi iznos bespovratnih sredstava za dodjelu je 665.000.000,00 HRK.

Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova po pojedinom projektu je:

 50.000,00 HRK.

Najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova po pojedinom projektu je:

 20.000.000,00 HRK .

Udio financiranja prihvatljivih troškova projekta od strane prijavitelja je kako slijedi:

 za prijavitelje osnivač kojih je Republika Hrvatska udio financiranja prihvatljivih troškova projekta je 100% do najvišeg iznosa (20.000.000,00 HRK) bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova po pojedinom projektu;

 za prijavitelje osnivač kojih nije Republika Hrvatska najviši mogući udio financiranja je 85% do najvišeg iznosa (20.000.000,00 HRK) bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova po pojedinom projektu.

4. Indikativni popis uvjeta za prihvatljivost prijavitelja

Prihvatljivi prijavitelj je:

1. pravna osoba, obrtnik ili fizička osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost socijalne skrbi kako slijedi :

 Ustanova upisana u Upisnik ustanova socijalne skrbi:

 dom socijalne skrbi;

 centar za socijalnu skrb;

 centar za pružanje usluga u zajednici;

 centar za pomoć u kući.

ili

 Udruga, vjerska zajednica, pravna osoba osnivač koje je vjerska zajednica u Republici Hrvatskoj , zadruga ili obrtnik, upisana u Evidenciju pravnih osoba i obrtnika koji pružaju socijalne usluge .

ili

 Fizička osoba koja samostalno obavlja profesionalnu djelatnost pružanja socijalnih usluga u zajednici: obiteljski dom za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu sa teškoćama u razvoju, za osobe s invaliditetom i starije i nemoćne osobe, upisana u Evidenciju fizičkih osoba koje profesionalno pružaju socijalne usluge.

Osim navedenog, kako bi bio prihvatljiv, prijavitelj mora dokazati:

2. da u trenutku podnošenja projektne prijave ima sklopljen ugovor o pružanju socijalnih usluga s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi (nije primjenjivo za ustanove socijalne skrbi osnivač kojih je Republika Hrvatska).

5. Indikativni popis uvjeta za prihvatljivost partnera

Prijavitelj može prijaviti i provoditi projekt samostalno ili u partnerstvu. Maksimalni broj partnera u okviru jednog projekta je pet.

Prihvatljivi partner je:

1. pravna osoba, obrtnik ili fizička osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost socijalne skrbi, kako slijedi:

 Ustanova upisana u Upisnik ustanova socijalne skrbi :

 dom socijalne skrbi;

 centar za socijalnu skrb;

 centar za pružanje usluga u zajednici;

 centar za pomoć u kući;

 odgojno-obrazovna ustanova;

 zdravstvena ustanova.

 Udruga, vjerska zajednica, pravna osoba osnivač koje je vjerska zajednica u Republici Hrvatskoj, zadruga ili obrtnik, upisana u Evidenciju pravnih osoba i obrtnika koje pružaju socijalne usluge.

 Fizička osoba koja samostalno obavlja profesionalnu djelatnost pružanja socijalnih usluga u zajednici: obiteljski dom za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu s teškoćama u razvoju, za osobe s invaliditetom i starije i nemoćne osobe, upisana u Evidenciju fizičkih osoba koje profesionalno pružaju socijalne usluge.

 Jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Osim navedenog, kako bi bio prihvatljiv, partner mora dokazati:

2. da u trenutku podnošenja projektne prijave ima sklopljen ugovor o pružanju socijalnih usluga s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi (nije primjenjivo za ustanove socijalne skrbi osnivač kojih je Republika Hrvatska);

3. da ima potpisan sporazum o partnerstvu s prijaviteljem.

Prijavitelj je dužan za odabir partnera iz kategorije Udruga, vjerska zajednica, pravna osoba osnivač koje je vjerska zajednica u Republici Hrvatskoj, zadruga ili obrtnik provesti proceduru Iskaza interesa za sudjelovanje u provedbi projekta u partnerstvu tako da objavi poziv za iskaz interesa najmanje na svojim internetskim stranicama. S obzirom da u projektnoj prijavi izbor svakog od partnera te opis uloge i doprinosa rezultatima provedbe projekta moraju biti jasno opisani i obrazloženi, predlaže se odabir partnera provesti na temelju sljedećih kriterija (koji se ovdje navode kao primjer):

 partner posjeduje potrebna specifična znanja i vještine u područjima aktivnosti za koje je nadležan;

 partner posjeduje odgovarajuće iskustvo rada u područjima aktivnosti za koje je nadležan;

 partner posjeduje odgovarajuće kapacitete za provedbu aktivnosti (administrativne, tehničke, financijske);

 partner jedinstveno i nedvojbeno pridonosi uspješnoj provedbi projekta i ostvarivanju njegovih ciljeva, odnosno dan je opis razloga zbog kojih je značajno da odgovarajući dio aktivnosti provodi partner, a ne prijavitelj.

6. Indikativni popis prihvatljivih aktivnosti

Prihvatljive aktivnosti su:

1. Izrada dokumentacije projektnog prijedloga i ostale projektne i tehničke dokumentacije (npr. izrada prijavnih obrazaca i ostale dokumentacije projektnog prijedloga, ishođenje potrebnih dozvola i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izrada idejnih rješenja, studije izvedivosti i financijske i socio-ekonomske analize, izrada glavne i izvedbene projektne dokumentacije s pripadajućim detaljnim troškovnicima radova i opreme, izrada ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i sl., revizija građevinskih projekata i ostale dokumentacije potrebne za građevinske radove i sl.);

2. Dogradnja, rekonstrukcija, obnova i prilagodba objekata za pružanje izvaninstitucijskih usluga (npr. zamjena dotrajalih instalacija i stolarije, popravci infrastrukture, sustava grijanja/hlađenja, prilagodba interijera u skladu s potrebama osoba s invaliditetom, uklanjanje arhitektonskih prepreka kao što su nedovoljna širina vrata, neprilagođeni sanitarni čvorovi, izgradnja pristupnih rampi, ugradnja lifta, prilagodba i dogradnja objekata u skladu sa specifičnim potrebama korisnika i sl.) te pripremni radovi na gradilištu (npr. rušenje, čišćenje, zbrinjavanje građevinskog otpada te dovođenje svih vrsta komunalnih priključaka i sl.);

3. Izgradnja novih objekata te pripremni radovi i povezane aktivnosti za izgradnju novih objekata za pružanje izvaninstitucijskih usluga (npr. dovođenje komunalnih priključaka, rušenje postojećeg objekta, čišćenje zemljišta, iskolčenje i sl.);

4. Stručni nadzor radova ;

5. Kupovina neizgrađenog zemljišta za potrebe izgradnje novih objekata za pružanje izvaninstitucijskih usluga;

6. Kupovina nekretnina (npr. stambenih objekata, poslovnih prostora i sl.) uključujući i pripadajuće izgrađeno zemljište za pružanje izvaninstitucijskih usluga;

7. Procjena neovisnog ovlaštenog procjenitelja ili ovlaštenog tijela (u slučaju kupovine neizgrađenog zemljišta/nekretnina);

8. Nabava specijalizirane opreme potrebne za pružanje izvaninstitucijskih socijalnih usluga;

9. Nabava ostale opreme (npr. informatičke opreme i namještaja, tehničke opreme za premošćivanje visinskih arhitektonskih razlika, opreme za specijalizirane kabinete i sl.);

10. Nabava vozila neophodnih za pružanje kvalitetnih izvaninstitucijskih socijalnih usluga (neophodnih ako korisnici usluga nisu u mogućnosti neovisno ili uz pomoć drugih osoba koristiti javni prijevoz) te potrebnih za učinkovito pružanje usluge korisnicima, stoga uz osobna vozila dolaze u obzir i vozila posebne namjene;

11. Priprema i provedba nabave roba, radova i usluga u okviru projekta ;

12. Edukacija za pružatelje usluga vezano uz specijaliziranu opremu potrebnu za aktivnosti pružanja socijalnih usluga i edukacije vezane uz provođenje horizontalnih aktivnosti;

13. Financijska revizija projekta koju nabavlja prijavitelj od strane neovisnog tijela (obavezna za projekte čija ukupna tražena bespovratna sredstva iznose 1.500.000,00 HRK i više)

14. Upravljanje projektom ;

15. Promotivne aktivnosti s ciljem podizanja vidljivosti projektnih aktivnosti i rezultata te financiranja EU-a.

Napomena: projekt se neće smatrati prihvatljivim u slučaju da su aktivnosti koje se odnose na infrastrukturna ulaganja, uključujući kupovinu neizgrađenog zemljišta i/ili nekretnina:

 planirane/ostvarene na zemljištu/nekretnini nad kojima postoji hipoteka ili druga vrsta tereta odnosno koje su opterećene založnim pravom  ili u pogledu kojih se vodi spor;

 planirane/ostvarene na zemljištu/nekretnini u izvanknjižnom vlasništvu.

7. Indikativni popis prihvatljivih i neprihvatljivih troškova

Proračun projekta treba biti realan i učinkovit odnosno troškovi projekta moraju biti dostatni za postizanje očekivanih rezultata, a cijene trebaju odgovarati tržišnim cijenama. Pri određivanju prihvatljivosti troškova u obzir će se uzimati pravila utvrđena u okviru Poziva te Pravilnik o prihvatljivosti izdataka (NN 143/14).

Pri izračunu i dodjeli bespovratnih sredstava u obzir će se uzimati samo prihvatljivi troškovi. Prihvatljivi troškovi moraju biti stvarno učinjeni i temeljiti se na popratnoj dokumentaciji. Prijavitelj je dužan dostaviti proračun svih planiranih troškova potrebnih za realizaciju projektnog prijedloga, uključujući i neprihvatljive troškove, pri čemu proračun mora obuhvatiti troškove koje će korisnik imati nakon odobravanja projektnog prijedloga i troškove koje je već imao prije podnošenja projektnog prijedloga (ako je primjenjivo).

Prihvatljivi troškovi

Sljedeće kategorije troškova smatraju se prihvatljivima:

1. Troškovi pripreme dokumentacije projektnog prijedloga i ostale projektne i tehničke dokumentacije (npr. troškovi pripreme prijavnih obrazaca i ostale dokumentacije projektnog prijedloga, ishođenja potrebnih dozvola i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, izrade idejnih rješenja, studije izvedivosti i financijske i socio-ekonomske analize, izrade glavne i izvedbene projektne dokumentacije s pripadajućim detaljnim troškovnicima radova i opreme, izrade ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i sl., troškovi revizije građevinskih projekata i ostale dokumentacije potrebne za građevinske radove i sl.);

2. Troškovi dogradnje, rekonstrukcije, obnove i prilagodbe objekata za pružanje izvaninstitucijskih usluga (npr. troškovi zamjene dotrajalih instalacija i stolarije, popravaka infrastrukture, sustava grijanja / hlađenja, troškovi prilagodbe interijera u skladu s potrebama osoba s invaliditetom, uklanjanja arhitektonskih prepreka kao što su nedovoljna širina vrata, neprilagođeni sanitarni čvorovi, izgradnje pristupnih rampi, ugradnje lifta, troškovi prilagodbe i dogradnje objekata u skladu sa specifičnim prilagodbama korisnika i sl.) te troškovi pripremnih radova na gradilištu (npr. troškovi rušenja, čišćenja, zbrinjavanja građevinskog otpada te dovođenja svih vrsta komunalnih priključaka i sl.);

3. Troškovi izgradnje novih objekata te troškovi pripremnih radova i povezane aktivnosti za izgradnju novih objekata za pružanje izvaninstitucijskih usluga (npr. troškovi dovođenja komunalnih priključaka, rušenja postojećeg objekta, čišćenja zemljišta, iskolčenja i sl.);

4. Troškovi stručnog nadzora radova;

5. Troškovi kupovine neizgrađenog zemljišta za potrebe izgradnje novih objekata za pružanje izvaninstitucijskih usluga ;

Troškovi kupovine zemljišta prihvatljivi su pod sljedećim uvjetima:

 trošak kupovine zemljišta ne prelazi 10% ukupno prihvatljivih troškova projekta;

 troškovi na temelju nabavne cijene ne prelaze tržišnu vrijednost što se dokazuje potvrdom neovisnog ovlaštenog procjenitelja ili ovlaštenog tijela; i

 kupljeno neizgrađeno zemljište ostaje u vlasništvu kupca i ne smije se preprodati tijekom razdoblja od najmanje 5 godina nakon završetka provedbe projekta.

U slučaju nepoštivanja navedenih uvjeta, trošak kupovine zemljišta smatrat će se neprihvatljivim.

U slučaju kupovine zemljišta potrebno je u prijavi, u okviru proračuna istaknuti procjenu troška, na temelju kojeg se može provjeriti odgovara li traženi iznos vezan uz kupovinu zemljišta dozvoljenom iznosu od 10 % za sveukupni trošak kupovine od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

6. Troškovi kupovine nekretnina (npr. stambenih objekata, poslovnih prostora i sl.) uključujući i pripadajuće izgrađeno zemljište za pružanje izvaninstitucijskih usluga;

Troškovi kupovine nekretnina prihvatljivi su pod sljedećim uvjetima:

 trošak kupovine nekretnina ne prelazi 10% ukupno prihvatljivih troškova projekta;

 troškovi na temelju nabavne cijene ne prelaze tržišnu vrijednost što se dokazuje potvrdom neovisnog ovlaštenog procjenitelja ili ovlaštenog tijela;

 nekretnina nije izgrađena ili značajno poboljšana (rekonstruirana, obnovljena) u prethodnih 5 godina sredstvima Europske unije i/ili nacionalnim sredstvima (operativni popravci isključeni su iz navedenog ograničenja); i

 kupljena nekretnina ostaje u vlasništvu kupca i ne smije se preprodati tijekom razdoblja od najmanje 5 godina nakon završetka provedbe projekta.

U slučaju nepoštivanja navedenih uvjeta, trošak kupovine nekretnina smatrat će se neprihvatljivim.

U slučaju kupovine nekretnina potrebno je u prijavi, u okviru proračuna istaknuti procjenu troška, na temelju kojeg se može provjeriti odgovara li traženi iznos vezan uz kupovinu nekretnina dozvoljenom iznosu od 10 % za sveukupni trošak kupovine od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

7. Troškovi procjene neovisnog ovlaštenog procjenitelja ili ovlaštenog tijela (u slučaju kupovine zemljišta/nekretnina) ;

8. Troškovi nabave specijalizirane opreme potrebne za pružanje socijalnih usluga;

9. Troškovi nabave ostale opreme (npr. informatičke opreme i namještaja, tehničke opreme za premošćivanje visinskih arhitektonskih razlika, opreme za specijalizirane kabinete i sl.);

10. Troškovi nabave vozila neophodnih za pružanje kvalitetnih izvaninstitucijskih socijalnih usluga (neophodnih ako korisnici usluga nisu u mogućnosti neovisno ili uz pomoć drugih osoba koristiti javni prijevoz) te potrebnih za učinkovito pružanje usluge korisnicima, stoga uz osobna vozila dolaze u obzir i vozila posebne namjene;

11. Troškovi pripreme i provedbe nabave roba, radova i usluga u okviru projekta ;

12. Troškovi edukacija za pružatelje usluga vezano uz specijaliziranu opremu potrebnu za aktivnosti pružanja socijalnih usluga i edukacija vezanih uz provođenje horizontalnih aktivnosti;

13. Troškovi neovisne financijske revizije projekta koju nabavlja prijavitelj (obavezna za projekte čija ukupna tražena bespovratna sredstva iznose 1.500.000,00 HRK i više);

14. Troškovi upravljanja projektom (troškovi plaća projektnog tima, troškovi savjetodavnih usluga vanjskih stručnjaka za upravljanje projektom te ostali troškovi neophodni za upravljanje i administraciju projektnim aktivnostima);

15. Neizravni troškovi ( troškovi uredskog prostora (režijski troškovi: grijanje/hlađenje, struja, voda, čišćenje, odvoz otpada, telekomunikacije, poštanske usluge, trošak kopiranja, uvezivanja i sl. te troškovi održavanja uredskih prostora i troškovi potrošnog materijala za potrebe provedbe projekta).

Neizravni troškovi planiraju se po fiksnoj stopi do visine od 15 % prihvatljivih izravnih troškova osoblja, u skladu s člankom 68 (1b) Uredbe (EU) br. 1303/2013.

16. Troškovi promotivnih aktivnosti s ciljem podizanja vidljivosti projektnih aktivnosti i rezultata te financiranja EU-a.

Neprihvatljivi troškovi

Sljedeće kategorije troškova prijavitelja i partnera (ako je primjenjivo) smatraju se neprihvatljivima:

 nadoknadivi porez na dodanu vrijednost (PDV) odnosno PDV za koji prijavitelj/korisnik ima pravo ostvariti odbitak;

 kamate na dug;

 trošak povezan s ulaganjem radi postizanja smanjenja emisije stakleničkih plinova iz aktivnosti koje su navedene u Prilogu I. Direktive 2003/87/EZ;

 trošak povezan s trgovačkim društvima u poteškoćama, u skladu s definicijom pravila Europske unije o državnim potporama;

 kupovina korištene opreme;

 najam opreme;

 kupovina opreme koja nije povezana sa svrhom projekta;

 kupovina vozila koja se koriste u svrhu upravljanja projektom;

 otpremnine, doprinosi za dobrovoljna zdravstvena ili mirovinska osiguranja koja nisu obvezna prema nacionalnom zakonodavstvu;

 kazne, financijske globe i troškovi sudskog spora;

 operativni troškovi (izuzev troškova upravljanja projektom i administracije);

 gubici zbog fluktuacija valutnih tečaja i provizija na valutni tečaj;

 plaćanja svih bonusa zaposlenima;

 bankovni troškovi za otvaranje i vođenje računa, naknade za financijske transfere i drugi troškovi u potpunosti financijske prirode;

 doprinosi u naravi u obliku izvršavanja radova ili osiguravanja robe, usluga, zemljišta i nekretnina za koje nije izvršeno plaćanje potkrijepljeno dokumentima odgovarajuće dokazne vrijednosti, odnosno svi koji su utvrđeni neprihvatljivima ili uvjetno prihvatljivima u skladu s Pravilnikom o prihvatljivosti izdataka (NN 143/2014);

 troškovi za amortizacije bez izuzetaka;

 troškovi jamstava za pred-financiranje koja izdaje banka ili druga financijska institucija ako nacionalno ili zakonodavstvo Europske unije ne zahtjeva jamstvo;

 troškovi zakupa materijalne imovine;

 troškovi za zemljište/nekretninu za koju postoji teret ili hipoteka;

 troškovi za zemljište/nekretninu u izvanknjižnom vlasništvu;

 ostali troškovi nespomenuti kao prihvatljivi.

8. Indikativna prihvatljiva lokacija projekta

Projekti se moraju provoditi u potpunosti na području Republike Hrvatske.