Uvod

Operativni program promet (OPP) predstavlja programski dokument za korištenje financijskih sredstava EU koja su dodijeljena za provedbu kohezijske politike EU u sektoru prometa u Republici Hrvatskoj, a koja pokriva sedmogodišnje razdoblje od 2007. do 2013. godine. OPP se temelji na prethodnim inicijativama za ulaganje i izgradnju kapaciteta koje je u svojim ranijim programima financirala EU, a od njih su najznačajniji Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju (ISPA) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA).

Opći cilj OPP-a je razvoj suvremenih prometnih mreža i povećana dostupnost regija s naglaskom na sljedeća načelna područja:

a) osiguravanjem bolje integracije hrvatskih prometnih mreža unutar europske prometne mreže poboljšavanjem prometne infrastrukture primarno na TEN-T mreži, ali također i poboljšavanjem regionalnih veza.

b) poticanjem uravnoteženijeg razvoja hrvatskih prometnih mreža i regija provedbom radnji koje osiguravaju ravnomjerniji omjer ulaganja vezano za različite prometne sektore i uravnoteženija infrastruktura duž regija Hrvatske.

c) poboljšanje regionalne dostupnosti TEN-T mrežama u ostalim prometnim sektorima kao što su zračni i cestovni.

Središte pozornosti je na razvoju onih dijelova željezničke mreže i mreže unutarnjih plovnih putova koji su dio TEN-T mreže u Hrvatskoj. Ova dva sektora također su relativno najnerazvijenija, ali imaju značajan potencijal rasta. Istovremeno poboljšanje ova dva oblika prometa podržat će razvoj ekološki više održive perspektive prometnog sektora u cjelini. Ova dva sektora su podržana kroz njihove vlastite prioritetne osi pod ovim OPP-om. Dva ostala prometna sektora (razvoj cesta i zračne luke) su ukomponirana u program u studenom 2014. nakon odobrenja od strane Odbora za praćenje i podnošenje zahtjeva za izmjenu programa Europskoj komisiji.

U skladu s prethodno navedenim, Izmjenama i dopunama OPP-a predviđene su četiri prioritetne osi:

Prioritetna os 1 : Modernizacija željezničke infrastrukture i priprema projekata u sektoru prometa

Prioritetna os 2 : Unaprjeđenje sustava unutarnje plovidbe

Prioritetna os 3 : Tehnička pomoć

Prioritetna os 4 : Razvoj cesta i zračne luke

Svrha izrade

Strateška procjena je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom programa. Strateška procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga programa prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja. Postupak strateške procjene provodi se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13) te Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08).

Od 2007. godine, Hrvatska je koristila sredstva IPA-e (Instrumenta pretpristupne pomoći) kao nastavak korištenja sredstava programa ISPA (Instrumenta za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju) koji je bio orijentiran na željeznički TEN-T koridor X. 2007. godine Hrvatska je izradila IPA Operativni program Promet (OPP), koji je izvorno pokrivao razdoblje od tri godine, od 2007. do 2009. godine. IPA OPP je od tada u dva navrata izmijenjen i dopunjen kako bi se produžio prvo do 2011. godine, a zatim do 2013. godine zbog pomicanja datuma pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Pri kraju 2008. godine započelo se s radom na novom OPP-u SF 2012-2013. U suradnji s Europskom komisijom odlučeno je da se uvede novi OPP kojim će biti obuhvaćena financijska perspektiva 2007.-2013. i kojim će se zamijeniti IPA, ali će se obuhvatiti isti prioriteti i nastaviti isti projekti.

Odluku o pokretanju strateške procjene OPP-a (verzija broj 1) usvojio je ministar nadležan za promet 13. svibnja 2010. godine (KLASA: 303-03/10-01/200; URBROJ: 530-13-10-1). Odluku o sadržaju studije o strateškom učinku usvojio je ministar nadležan za promet 4. listopada 2010. godine (KLASA: 303-03/09-01/356; URBROJ: 530-13-10-78). Tijekom 2011. i 2012. godine izrađena je strateška studija utjecaja na okoliš OPP-a te proveden postupak strateške procjene koji je uključivao i provedbu javne rasprave strateške studije i Operativnog programa Promet 2007.-213. (verzija 1) u razdoblju svibanj – lipanj 2012. godine prema tada važećem Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) te Uredbi o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08).

Zbog poteškoća u provedbi nekoliko ključnih projekata predviđenih za Operativni program Promet, u skladu s odobrenjem od strane EU, pokrenut je postupak izmjena i dopuna Operativnog programa Promet 2007.-2013. Izmjene i dopune OPP-a (verzija broj 2) odnose se na uključivanje aktivnosti i projekata cestovnog i zračnog sektora unutar nove prioritetne osi i uvođenje dodatnih prihvatljivih aktivnosti za pripremu projekata unutar prioritetne osi 1, kao i povećanja prioritetne osi 3 – Tehnička pomoć vezano na dopuštenih 4% ukupne alokacije.

Ovom strateškom procjenom razmatrane su isključivo aktivnosti i projekti predviđeni unutar Prioritetne osi 4, a s obzirom da su ostali projekti predviđeni kroz prioritetne osi 1, 2 i 3 razmatrani prethodnom strateškom procjenom utjecaja na okoliš (Strateška studija utjecaja na okoliš za OPP 2007.-2013., Dvokut Ecro, svibanj 2012.).

Projekti koje obuhvaća modificirani Operativni program promet 2007.-2013. su sljedeći:

1. Razvoj zračne luke Dubrovnik (zračni sektor)

2. Most Čiovo sa spojnim cestama-faza I-Most Čiovo i pristupne ceste (cestovni sektor)

3. Projekt splitske obilaznice, LOT-2 – Kaštel Stari-Kaštel Sućurac/Kaštel Gomilica (cestovni sektor)

4. Obilaznica Vodica (cestovni sektor)

5. Rekonstrukcija brze ceste i građenje spojne ceste za luku Ploče i grad Ploče (cestovni sektor)

6. Brza cesta Popovec- Marija Bistrica – Zabok (cestovni sektor)

4 dionice brze ceste + spojna cesta za Breznički Hum.

1.dionica: Andraševac (Bračak) - Mokrice (D307), L=5,2 km

2.dionica: Zlatar Bistrica - Andraševac (Bračak) , L=11,4 km

3.dionica: Kašina - Zlatar Bistrica, L=16,9 km

4.dionica: Popovec – Kašina, L=6,1 km

+    spojna cesta za Breznički Hum, L=6,1 km

7. Izmještanje državne ceste D34, Obilaznica Petrijevaca (cestovni sektor)

8. Obilaznica grada Poreča (cestovni sektor)

9. Državna cesta D2, južna zaobilaznica Osijeka (cestovni sektor)

10. Izgradnja dionice Beli Manastir - Most Drava na autocesti A5 Beli Manastir - Osijek – Svilaj (cestovni sektor).

Projekti su odabrani na temelju njihove pripremljenosti. Za većinu navedenih projekata provedena je procjena utjecaja na okoliš te ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ili je postupak procjene utjecaja na okoliš u tijeku (Tablica).

Tablica 1-1. Postupci procjene utjecaja na okoliš

U nastavku, u cijeloj studiji korišteni su samo navedeni nazivi projekata bez posebnog izdvajanja pojedinih dionica koje su bile predmet studije.

Strateška procjena utjecaja

Stratešku procjenu utjecaja za Izmjene i dopune OPP 2007.-2013. potrebno je provesti u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13) i Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08). Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donio je 21. studenog 2014. godine Odluku o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš za Izmjene i dopune Operativnog programa Promet 2007.-2013. (KLASA: 340-03/14-04/43, URBROJ: 530-08-2-3-2-14-4). Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture donijelo je i Odluku o sadržaju strateške studije za izmjene i dopune Operativnog programa promet 2007.-2013.

Odluka o provođenju postupka strateške studije odnosila se na modificirani Operativni program 2007.-2013. kojim su unutar Prioritetne osi 4 obuhvaćena četiri projekta cestovnog i zračnog sektora (Razvoj zračne luke Dubrovnik, Most Čiovo sa spojnim cestama-faza I-Most Čiovo i pristupne ceste, Projekt splitske obilaznice, LOT-2 – Kaštel Stari-Kaštel Sućurac/Kaštel Gomilica i Obilaznica Vodica). Zbog potrebe za uključivanjem dodatnih investicijskih prioriteta u program, a kako bi se poboljšala stopa provedbe, 24. ožujka 2015. godine donesena je Izmjena odluke o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš za Izmjene i dopune Operativnog programa Promet 2007.-2013. (KLASA: 340-03/14-04/43, URBROJ: 530-08-2-3-2-15-34). Novim izmjenama i dopunama OPP 2007.-2013. u sklopu Proritetne osi 4 uključeno je još šest projekata iz cestovnog sektora (Rekonstrukcija brze ceste i građenje spojne ceste za luku Ploče i grad Ploče, Brza cesta Popovec- Marija Bistrica – Zabok, Izmještanje državne ceste D34 - Obilaznica Petrijevaca, Obilaznica grada Poreča, Državna cesta D2 - južna zaobilaznica Osijeka i Izgradnja dionice Beli Manastir - Most Drava (bez mosta) na autocesti A5 Beli Manastir - Osijek – Svilaj). S obzirom da se također radi o projektima razvoja i nadogradnje infrastrukture u cestovnom prometnom sektoru u svrhu poboljšanja povezivanja i pristupačnosti od sekundarnih i tercijarnih cesta do TEN-T mreže te izgradnji obilaznica oko velikih gradskih središta i uklanjanja uskih grla, Izmjena Odluke nije utjecala na sam sadržaj strateške studije već isključivo na obim te nije bilo potrebe za izmjenom Odluke o sadržaju strateške studije.

Ova strateška studija razmatra isključivo aktivnosti i projekte predviđene unutar Prioritetne osi 4, razvoj cesta i zračne luke.

Kratak pregled sadržaja i glavnih ciljeva programa i odnos s drugim odgovarajućim planovima i programima

Izmjene i dopune Operativnog programa „Promet“ 2007.-2013.

Osnovni strateški cilj OPP-a je doprinijeti bržem ekonomskom rastu temeljenom na integraciji i održivom prometnom razvoju, fokusirajući se na bolju povezanost prometne mreže RH s prometnim sustavom EU. U OPP-u je naglasak stavljen na revitalizaciju željezničke infrastrukture i unutarnjih plovnih putova.

Zbog poteškoća u provedbi nekoliko ključnih projekata predviđenih za Operativni program Promet, pokrenut je postupak izmjena i dopuna Operativnog programa Promet 2007.-2013. Izmjene i dopune OPP-a odnose se na uključivanje aktivnosti i projekata cestovnog i zračnog sektora unutar nove prioritetne osi (Prioritena os 4) koje su integrirane u tekst izvornika.

Prioritetna os 1: Modernizacija željezničke infrastrukture i priprema projekata u sektoru prometa

Prioritetna os 1 je usmjerena na nadogradnju hrvatske željezničke mreže na TEN-T koridorima, regionalne i prigradske željezničke mreže i razradu temeljnih studija i pripreme infrastrukturnih projekata za sljedeće programsko razdoblje u svim prometnim sektorima osim sektora unutarnjih plovnih putova.

Os nastavlja aktivnosti započete u okviru ISPA i IPA pretpristupnih programa. Aktivnosti uključene u ovu prioritetnu os će se fokusirati na nadogradnju dijelova osnovne i sveobuhvatne mreže odnosno Pan europskih koridora Vb (TEN-T Mediteranski koridor) i X smještenih unutar Hrvatske i u manjoj mjeri nadogradnju regionalne/prigradske željezničke mreže.

Glavni ciljevi

Prvi cilj ove prioritetne osi je postupno razviti i nadograditi hrvatsku TEN-T željezničku mrežu s ciljem sveobuhvatnijeg i učinkovitijeg povezivanja države s europskim prometnim mrežama, uz istovremeno usklađivanje tehničkih standarda i standarda operabilnosti s onima Europske Unije.

Drugi cilj je započeti nadogradnju regionalne i prigradske željezničke mreže koja će također biti usklađena sa standardima Europske unije.

Posljednji cilj je osigurati pripremu projekata u svim sektorima prometa, osim sektora unutarnjih plovnih putova za sljedeće programsko razdoblje.

Očekivani učinci

Realizacijom ovih ciljeva očekuju se sljedeći učinci:

 bolja integracija hrvatskih prometnih mreža na TEN-T koridorima s onima Europske unije;

 povećana sposobnost interoperabilnosti unutar hrvatske željezničke mreže;

 stvaranje mreže efikasnih, fleksibilnih i međusobno povezanih prometnih sustava koji će poticati i omogućavati pojačanu trgovinu s Europskom unijom i ostalim tržištima;

 stvaranje bolje povezanog prometnog sustava unutar države;

 poboljšanje povezanosti regionalnih i nacionalnih prometnih mreža;

 poticanje korištenja ekološki prihvatljivijih prijevoznih sredstava.

 veća mobilnost radne snage i stanovništva prigradskih naselja

Indikativni popis aktivnosti

Aktivnosti unutar ove prioritetne osi mogu se podijeliti u dvije skupine:

1) aktivnosti usmjerene na nadogradnju i modernizaciju željezničkih pruga i poboljšanje sigurnosti i učinkovitosti na TEN-T koridorima, njihovim vezama s regionalnim/prigradskim prugama.

a) Nadogradnja i modernizacija pruge te unapređenje sigurnosti i učinkovitosti na Pan-europskom koridoru X

b) Poboljšanje sigurnosti i učinkovitosti željezničkog prometa unaprjeđenjem željezničkog čvora Zagreb.

c) Izgradnja nove regionalne/prigradske pruge koja će spajati Grad Zagreb s okolnim županijama.

Zbog manjka zrelih projekata za neposrednu provedbu u željezničkom sektoru i radi dovršenja modernizacije cjelokupne željezničke mreže u Hrvatskoj, značajna sredstva također će biti dodijeljena za pripremu liste projekata za buduću provedbu unutar tri navedena područja.

2) Razrada temeljnih studija i priprema projekata prometne infrastrukture za sljedeće programsko razdoblje

Indikativni popis korisnika

Korisnici su HŽ Infrastruktura d.o.o. i tijela nadležna za ulaganja u prometnu infrastrukturu u drugim sektorima, npr. Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatske autoceste d.o.o., gradovi, lučke uprave, itd.

Indikativni popis velikih projekata

1. Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru*

2. Obnova i rekonstrukcija pruge na dionici Okučani - Novska*

3. Rekonstrukcija i gradnja drugog kolosijeka na dionici željezničke pruge Dugo Selo-Križevci

* Ova dva projekta, kada su bila podnesena EK-i, tretirana su kao veliki projekti prema Uredbi IPA-e (granica za velike projekte bila je 10 mil. eura)

Prioritetna os 2: Unaprjeđenje sustava unutarnje plovidbe u RH

Ova os je usmjerena na unaprjeđenje sustava unutarnje plovidbe do uspostavljanja uvjeta za sigurnu i pouzdanu unutarnju plovidbu i omogućavanje da plovni putovi ispunjavaju minimalne plovidbene zahtjeve i unaprjeđenje luka.

Glavni zadatak unutar ove prioritetne osi je priprema i razvoj budućih projekata za provedbu u sljedećim programskim periodima koji će pridonositi spomenutom cilju.

Glavni ciljevi

Cilj je poboljšati i obnoviti sustav unutarnje plovidbe u Hrvatskoj, čineći ga privlačnijim i konkurentnijim u usporedbi s drugim oblicima prometa.

Cilj je obnoviti plovne putove rijeke Save s ciljem postizanja kategorije IV plovnog statusa, uključujući usklađivanje s Direktivom o riječnom informacijskom sustavu (RIS) te sa sustavom luka u Republici Hrvatskoj.

Očekivani učinci

 poboljšanje plovnosti i sigurnosti unutarnjih plovnih putova;

 stvaranje liste zrelih projekata za buduću provedbu

Indikativni popis operacija

Zbog manjka zrelih projekata, prioritet se daje pripremi liste projekata, koja će rezultirati skupinom projekata spremih za provedbu u sljedećem programskom razdoblju. Projekti će biti usmjereni na sljedeće zadatke:

 unaprjeđenje sustava za kontrolu prometa i sigurnosti hrvatske mreže unutarnjih plovnih putova primjenom informacijskog sustava za rijeku Savu (Riječni informacijski sustav);

 priprema projekta s ciljem povećanja kategorije plovnosti međunarodnog plovnog puta rijeke Save, koji je trenutačno u nižoj kategoriji od one koja se zahtijeva;

 priprema projekata s ciljem modernizacije i rekonstrukcije lučke infrastrukture unutarnjih plovnih putova u lukama Vukovar, Osijek, Slavonski Brod i Sisak.

Indikativni popis korisnika

Potencijalni korisnici aktivnosti unutar ove prioritetne osi će biti tijela nadležna za upravljanje unutarnjim plovnim putovima i lukama.

Indikativni popis velikih projekata

Nisu predviđeni nikakvi veliki projekti.

Prioritetna os 3: Tehnička pomoć

Glavni ciljevi

Glavni cilj je osigurati potpuno, efikasno i učinkovito korištenje sredstava dodijeljenih OPP-u u skladu s relevantnim pravilima i postupcima.

Time se općenito podrazumijeva:

 jačanje sustava provedbe OPP-a;

 poboljšanje administrativne sposobnosti ustanova koje sudjeluju u procesu upravljanja operativnim programom;

 povećavanje razine znanja i institucionalnih kapaciteta potencijalnih korisnika programa;

 osiguravanje strateške osnove za razvoj sektora prometa.

Indikativni popis aktivnosti

Aktivnosti unutar ove prioritetne osi pokrivaju tri područja:

a) Potpora upravljanju OP-om

Cilj ovog područja aktivnosti je podržati Upravljačko tijelo i njegove partnere u provedbi aktivnosti vezanih uz odredbe Uredbi Europske unije (specifična i prilagođena podrška u koordinaciji i upravljanju OPP-om: analize, ex-ante i kontinuirane evaluacije, provedba sustava kontrole praćenja, informiranje i promidžba, revizije postojećeg OP-a, pomoć u pripremi sljedećeg OP-a koji se odnosi na promet, identifikacija, ocjenjivanje i odabir projekata, podrška u provedbi, financijsko upravljanje, IT podrška).

b) Jačanje kapaciteta Upravljačkog tijela i potencijalnih korisnika

Razvoj administrativne sposobnosti znači poboljšanje djelotvornosti i učinkovitosti javnih tijela uključenih u provedbu programa. Ova vrsta aktivnosti uključuje neprekidni postupak obrazovanja i osposobljavanja u svim područjima interesa vezanim uz upravljanje OP-om i projektima.

c) Priprema strateških dokumenata vezanih uz promet

Indikativne aktivnosti u ovom ključnom području uključuju pripremu Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske s povezanim Prometnim modelom kao dugoročnim i srednjoročnim programom investiranja u sektor prometa u Hrvatskoj. Također, aktivnosti u ovom području uključuju pripremu sektorskih strateških dokumenata za cestovni, pomorski, zračni, gradski i multimodalni podsektor.

Indikativni popis korisnika

 Upravljačko tijelo OPP-a: MPPI, Uprava za prometnu infrastrukturu i fondove EU, Sektor za fondove EU,

 Koordinacijsko tijelo: MRRFEU

 Tijelo za ovjeravanje: MFIN,

 Tijelo za reviziju: ARPA

 relevantne organizacijske jedinice Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) i

 postojeći i potencijalni korisnici OPP-a.

Prioritetna os 4: Razvoj cesta i zračne luke (sufinancirano ERDF-om)

Glavni ciljevi

Cilj ove prioritetne osi je razvoj i nadogradnja infrastrukture Hrvatske u cestovnom i zračnom prometnom sektoru. Ulaganja će osigurati da se lokalne veze na TEN-T mrežu poboljšaju, gdje infrastrukturni kapaciteti ograničavaju daljni gospodarski rast i regionalnu korist od međunarodnih mreža, i tražit će smanjenje zagušenja i zagađenje kao negativnog utjecaja na okoliš. U oba sektora naglasak će biti stavljen na poboljšanje mogućnosti povezivanja različitih vidova prometa i time na budući razvoj multimodalnog povezivanja prometnih sadržaja za putnike i teret tj. poboljšanje cestovnih veza do lučke infrastrukture.

U cestovnom sektoru, ulaganja će pomagati pristupačnost od sekundarnih i tercijarnih cesta do TEN-T mreže, osiguravati pristupačnost i kretanje roba i ljudi od regionalnih središta, ruralnih područja i otoka do većih središta i kopna i time jačati zaposlenost i usluge. Izgradnja obilaznica oko velikih gradskih središta i uklanjanje uskih grla će osigurati poboljšanje sigurnosti, vremena putovanja i prometnih tokova, smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i kulturnu baštinu Hrvatske; povećanje regionalne pristupačnosti će poboljšati teritorijalnu koheziju i privlačnost lokalnih područja za poslovanje i turizam.

Ovaj prioritet će također financirati širenje/nadogradnju strateške infrastrukture zračne luke Dubrovnik. Ulaganje će nadograditi kvalitetu i sigurnost infrastrukture, kao i poboljšati kapacitete zračne luke i sposobnost da se nosi sa sezonskim fluktuacijama koje proizlaze iz turizma. Zračna luka igra vitalnu ulogu u pristupačnosti i razvoju dubrovačkog područja; područje je fizički odvojeno od ostatka hrvatskog teritorija i turizam igra jaku ulogu u gospodarskom razvoju Dubrovačko-neretvanske županije. Poboljšanje kapaciteta zračne luke će voditi do smanjenja izolacija i zagušenja i time će poboljšati privlačnost područja za poslovanje i turiste te potaknuti gospodarski rast. Usklađenost sa zahtjevima EU Schengena će biti osigurana u pripremi za status Schengenske granice u 2016. godini.

Očekivani učinci

 Smanjenje uskih grla i zagušenja na cestama u Hrvatskoj i poboljšanje cestovne pristupačnosti unutar/duž hrvatskih regija i međunarodno na TEN-T mrežu;

 Poboljšana kvaliteta, sigurnost i kapacitet zračne luke Dubrovnik; sposobnost da se zadovolji rast i daljnje povećanje broja putnika.

 bolja zračna povezanost Dubrovnika i Dubrovačke županije kao preduvjet ekonomskog rasta

Indikativni popis aktivnosti

 Izgradnja/nadogradnja sadržaja zračne luke Dubrovnik kao što je pista, rulna staza, zgrade terminala;

 Izgradnja ili rekonstrukcija poboljšanih veza između lokalnih, regionalnih i državnih cesta i ruta TEN-T autocesta ili luka s ciljem uklanjanja uskih grla, povećanje kapaciteta i povećanje pristupačnosti na TEN-T mrežu i prema ostalim državama članicama EU;

 Izgradnja novih cestovnih veza koje zaobilaze ključna regionalna i gospodarska središta ili ublažavaju zagušenja na uskim grlima i smanjuju negativne utjecaje na okoliš.

Indikativni popis korisnika

Potencijalni korisnici će biti upravitelji/tijela infrastrukture zračnih luka, Hrvatske ceste d.o.o.

Indikativni popis velikih projekata

Razvoj zračne luke Dubrovnik

Odnos operativnog programa „Promet“ s drugim odgovarajućim planovima i programima

Prostorno-planska dokumentacija na regionalnoj razini

Planirani zahvati: 'Obilaznica grada Vodica', 'Projekt splitske obilaznice, LOT-2 – Kaštel Stari-Kaštel Sućurac/Kaštel Gomilica', 'Most Čiovo sa spojnim cestama-faza I-Most Čiovo i pristupne ceste', ' Rekonstrukcija brze ceste i građenje spojne ceste za luku Ploče i grad Ploče', 'Razvoj Zračne luke Dubrovnik, 'dionica Beli Manastir – Most Drava (bez mosta) na autocesti A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj', 'Državna cesta D2, južna zaobilaznica Osijeka', 'Izmještanje državne ceste D34, Obilaznica Petrijevaca', 'obilaznica grada Poreča' i 'brza cesta Popovec – Marija Bistrica – Zabok' nalaze se na području Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Osječko-baranjske, Istarske i Krapinsko-zagorske županije te na području Grada Zagreba .

Izvadci iz kartografskih prikaza prostorno-planske dokumentacije dani su u Prilogu 1 ove studije.

Planirani zahvat na području Šibensko-kninske županije ; 'Obilaznica grada Vodica'.

U PP Šibensko-kninske županije (Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije br. 1/02, 10/05, 3/06, 5/08, 6/12, 9/12 - pročišćeni tekst, 4/13 i 2/14) predmetni Zahvat (obilaznica grada Vodica) navodi se kao planirana državna cesta. Prometne građevine – ostale državne ceste navode se kao građevine/zahvati od važnosti za Državu. U članku 113. navodi se; “Državne ceste čine osnovnu veznu strukturu Šibensko-kninske županije, koja je s jedne strane povezuje s ostalim dijelovima države i šire, a s druge osigurava unutarnju povezanost svih vitalnih dijelova: gradova i općinskih i ostalih središta – žarišta razvoja“.

Planirani zahvati na području Splitsko-dalmatinske županije ; (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije br. 1/03 i 8/04, 5/05, 5/06, 13/07 i 9/13) ' Most Čiovo sa spojnim cestama-faza I-Most Čiovo i pristupne ceste' i ' Projekt splitske obilaznice, LOT-2 – Kaštel Stari-Kaštel Sućurac/Kaštel Gomilica'

U PP Splitsko-dalmatinske županije a vezano za predmetne zahvate ( 'Most Čiovo sa spojnim cestama-faza I-Most Čiovo i pristupne ceste' i 'Projekt splitske obilaznice, LOT-2 – Kaštel Stari-Kaštel Sućurac/Kaštel Gomilica') u članku 116 navodi se ; “Za postizanje optimalne funkcionalnosti cestovne mreže na području Županije (izgradnja auto-ceste i cestovne mreže – Državne i Županijske), ceste se moraju planirati i graditi po fazama u cilju zadovoljenja razvojnih, prometnih, gospodarskih i ekoloških kriterija. Obzirom da će se realizacija nekih navedenih prometnica dogoditi s određenim vremenskim otklonom, neophodno je mjerama rekonstrukcije i dogradnje postojeće cestovne mreže zadovoljiti rastuće prometne zahtjeve, te nastojati ostvariti kompatibilnosti navedenih radnji s konačnim rješenjem, te omogućiti etapnost realizacije“.

U članku 117 PP Splitsko-dalmatinske županije navodi se; “ Operativnim programom prioritetne mjere trebalo bi primarno svesti na: Izgradnju zaobilaznica svih većih gradskih središta i naselja gdje treba izdvojiti između ostalog i rekonstrukciju na dionici Trogir (Plano) – Solin (početak zaobilaznice grada Splita) (DC – 8) “

U Članku 118. navodi se; “Poduzeti mjere rekonstrukcije trase i čvorišta te rasterećenja postojećeg dužobalnog pravca (državna cesta br. 8), osposobljavanjem jednog od zaobalnih alternativnih koridora. Ostvarenje ovog cilja moguće je djelomičnom realizacijom navedenog u prethodnoj stavci te primarno:

- Dogradnjom drugog kolnika na dionici DC-8 čvor Plano (Trogir) – Solin (početak prve dionice zaobilaznice grada Splita). U prvoj etapi neophodno je izgraditi sva planirana denivelirana čvorišta i poprečne veze do ŽC-6317 (stara Kaštelanska cesta) te denivelirane prolaze uključujući čvor Plano sa odvojkom do veze na ŽC-6091 (početak buduće spojne ceste čvor Plano – čvor Split – zapad (Prgomet) na planiranoj Jadranskoj autocesti. Sigurno da uz navedeni čvor Plano kao posebne prioritete treba izdvojiti čvor Rudine s novom poprečnom vezom za Zračnu luku Split-Kaštela te čvor sv. Kajo i Adriachem također s novim poprečnim vezama do planiranih postojećih radnih zona“.

Planirani zahvat – Most Čiovo sa spojnim cestama-faza I-Most Čiovo i pristupne ceste' u PP Splitsko-dalmatinske županije navodi se kao građevina/zahvat od važnosti za Državu.

Planirani zahvati na području Dubrovačko-neretvanske županije ; Rekonstrukcija brze ceste i izgradnja spojne ceste za luku Ploče i Grad Ploče i Razvoj zračne luke Dubrovnik.

U PP Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije br. 6/03, 6/05, 3/06, 7/10, 4/12-isp. i 9/13) predmetni Zahvat (brza cesta s odvojkom do Grada Ploče) navodi se kao građevina/zahvat od važnosti za Državu. U Članku 170. navodi se; „ U cestovnom prometu treba osigurati optimalno povezivanje unutar Županije, te povezivanje Županije sa ostalim dijelovima Hrvatske i Europom gradnjom prometnica kojima će se brzo i učinkovito odvijati tranzitni promet područjem Županije na način da se stvori optimalan cestovni prometni sustav s poticajnim utjecajem na život stanovnika.“

Predmetni Zahvat (Zračna luka Dubrovnik) navodi se kao građevina od važnosti za državu. U članku 203. PP Dubrovačko-neretvanske županije navodi se; “Za zračnu luku Dubrovnik zbog problema bočnog vjetra, a u skladu s činjenicom da su udari vjetra značajno manji iz smjera Grude (istok), rezervira se prostor za produljenje uzletno-sletne staze u duljini od 300 m u smjeru istoka, kao i produljenje vozne staze prema istoku. Za osiguranje zaštitnog pojasa sjeverno od uzletno-sletne staze sukladno međunarodnim regulativama osigurava se koridor od 150 m od središnjice uzletno-sletne staze“.

Planirani zahvati na području Osječko-baranjske županije ; 'dionica Beli Manastir – Most Drava (bez mosta) na autocesti A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj', 'Državna cesta D2, južna zaobilaznica Osijeka' i 'Izmještanje državne ceste D34, obilaznica Petrijevci'.

U PP Osječko-baranjske županije (Službeni glasnik Osječko- Baranjske županije br. 1/02 i 4/10 ) predmetni Zahvat (dionica Beli Manastir – Most Drava (bez mosta) na autocesti A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj) navodi se kao planirana cesta od važnosti za Državu u sklopu trase grani č ni “ prijelaz (Republika Ma đ arska) – granica Županije kod Novih Perkovaca (smjer grani č ni prijelaz (BiH) kod Svilaja) “ .

Kao zahvati od važnosti za Državu također su navedene i predmetne obilaznice ('Državna cesta D2, južna zaobilaznica Osijeka' i 'Izmještanje državne ceste D34, obilaznica Petrijevci' ) između ostalog za obilaznice i korekcije na postoje ć im državnim cestama navodi se; “ južni kolnik južne zaobilaznice Osijeka na cesti D2 na dionici spoja na planiranu autocestu u koridoru Vc do č vora na cesti D417 za Vukovar “ i “ južna zaobilaznica Petrijevaca na trasi D34 “ .

Planirani zahvat na području Istarske županije ; 'Obilaznica grada Poreča' (faza III i IV)

U PP Istarske županije (Službene novine Istarske županije br. 02/02, 01/05, 04/05, 14/05 - Pročišćeni tekst, 10/08 i 07/10) predmetni Zahvat (obilaznica grada Poreča navodi se kao građevina od važnosti za županiju u Članku 34. Između ostalog navodi se; “ b) županijske ceste – Antenal – Tar – obilaznica Poreča – Vrsar – Kloštar (postojeća i djelomično nova) “ .

Prema PP Istarske županije, kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena prostora/površina (Sl. n. Istarske županije br. 13/12) i kartografski prikaza 2.1. infrastrukturni sustavi – promet (Sl. n. Istarske županije br. 10/08)) podaci vezani za promet su zadnje izmijenjeni 2008. godine. Prostorni plan Istarske županije nije u skladu sa sada već ne važećom Odlukom o razvrstavanju javnih cesta iz 2013 (NN 66/13) te također nije u skladu s trenutno važećom Odlukom o razvrstavanju javnih cesta (NN br. 94/14).

Planirani zahvat na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije ; ' brza cesta Popovec- Marija Bistrica – Zabok'

U PP Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09 i 8/09 i 21/14) predmetni Zahvat ( brza cesta Popovec- Marija Bistrica – Zabok ) prati trasu postojeće državne ceste D 29 (smjer sjever) do županijske granice s Krapinsko-zagorskom županijom. Prostornim planom predviđeni mogući ili alternativni koridori protežu se (smjer sjever) istočno i zapadno od predmetnog zahvata.

U PP Krapinsko-zagorske županije (Službeni glasnik Krapinsko-zagorse županije br. 4/02, 6/10 i 8/15) predmetni Zahvat ( brza cesta Popovec- Marija Bistrica – Zabok ), planirana brza cesta Mokrice – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica – Popovec, određena je izvornim prostornim planom s jednom varijantom u dolini Tugonice, te sa dvije varijante u južnom dijelu Općine Marija Bistrica. U zadnjim Izmjenama i dopunama PP Krapinsko-zagorske županije predložena nova varijanta trase brze ceste Zlatar-Bistrica – Kašina (izrađena od Hrvatskih cesta d.o.o.), kao prihvatljivija za izvođenje i nižih troškova građenja, određena je na zapadnom području Općine Marija Bistrica, a dijelom prolazi područjem Općine Gornja Stubica.

U PPPPO Medvednica (Narodne Novine br. 89/14) predmetni Zahvat ( brza cesta Popovec- Marija Bistrica – Zabok (4 dionice) sa spojnom cestom za Breznički Hum ) planirani zahvat predviđen je kao koridor ceste (za istraživanje).

Strateška dokumentacija

U nastavku je dan pregled odnosa Izmjena i dopuna OPP-a s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima, na nacionalnoj razini (okoliš, regionalni razvoj, turizam).

Strateška dokumentacija je opsežnog karaktera, stoga je detaljnije razrađena strateška dokumentacija koja se odnosi na promet i prometnu infrastrukturu. Takav pristup je usvojen jer su od zadnje Strateške studije utjecaja na okoliš za OP Promet usvojeni novi strateški dokumenti na koje se treba osvrnuti.

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2030. (NN 131/14)

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (Strategija) je dokument koji je odobrila Vlada Republike Hrvatske u listopadu 2014. U dokumentu se iznose različite analize s ciljem dobivanja jasne slike trenutnog stanja u prometnom sektoru i postavljenjem intermodalnih ciljeva te su utvrđene mjere koje je potrebno provesti kako bi se postigli strateški ciljevi. Vizija i misija ove Strategije su unapređenje gospodarstva i razvoja RH pomoću intermodalnog, održivog, djelotvornog i sigurnog prometnog sustava, osiguravanje adekvatnih resursa u cilju stvaranja socijalno, gospodarski i ekološki održive, djelotvorne i kvalitetne infrastrukture i usluga.

Glavna snaga prometnog sektora RH u međunarodnom pogledu proizlazi iz njezinog geostrateškog položaja kao prirodnog pristupa Balkanu te područja prirodnog izlaza Europe prema istoku. Kroz Republiku Hrvatsku prolaze dva TEN-T koridora osnovne mreže: Mediteranski i Rajna- Dunav koridor Neke prometnice unutar Hrvatske dio su veće mreže europskih prometnica koje također imaju svoje međunarodne strategije kojima su ciljevi povezivanje regije, s time u svezi gospodarski razvoj i jačanje regije, očuvanje okoliša itd. Hrvatska je zastupljena u Makroregionalnim strategijama: Strategija Europske unije za Dunavsku regiju (EUSDR), Strategija Europske unije za Jadransko-jonsku regiju.

Neke od općenitih slabosti prometnog sustava RH su: nedovoljno prometno planiranje, neadekvatno stanje prometne infrastrukture, nepostojanje integrirane prometne mreže, nedovoljno razvijen multimodalni promet, neintegriranost teritorija zbog udaljenih otoka, neuravnotežen regionalni razvoj.

Željeznički promet zbog posebne morfologije hrvatskog teritorija, visokog stupnja dovršenosti mreže autocesta, zbog niskih brzina, zastarjelosti infrastrukture itd. teško može konkurirati drugim oblicima prometnih sustava kao što su cestovni i/ili zračni promet. Stoga je glavni prioritet ovog sektora modernizacija, osobito TEN-T mreže.

Paneuropski prometni koridori i Jadransko-jonski cestovni koridor su koridori od posebne važnosti za zemlju, a također i sastavni dio TEN-T osnovne mreže. Hrvatska je, s visoko razvijenom mrežom autocesta (90% izgrađeno), gotovo dosegla europske standarde kad je riječ o međunarodnim cestovnim vezama.

Manjkavosti cestovne mreže i ciljevi Strategije:

Manjak pristupačnosti državnih cesta i prometnica od lokalne i županijske važnosti koji će biti poboljšan izgradnjom nacionalnih prometnica i regionalnim i lokalnim cestovnim mrežama.

Manjak kapaciteta priobalnih cesta u turističkoj sezoni.

Geografska i prometna izoliranost Dubrovačko-neretvanske županije od ostatka hrvatskog i europskog teritorija. Po predstudiji izvodljivosti Pelješki most se smatra optimalnim rješenjem.

Potrebno je analizirati i utvrditi stvarnu potrebu i održivost izgradnje zaobilaznice na zagrebačkom području.

Potrebno je rasterećenje cestovnog prometa na ostale sektore prijevoza.

Glavni ciljevi Strategije su:

11. Poboljšanje prometne povezanosti i koordinacije sa susjednim zemljama

12. Poboljšanje dostupnosti međunarodnog prometa unutar Hrvatske

13. Poboljšanje regionalne putničke povezanosti u Hrvatskoj pojačavanjem teritorijalne povezanosti

14. Poboljšanje dostupnosti putnicima prema i unutar glavnih urbanih aglomeracija

15. Poboljšanje pristupačnosti teretnog prometa unutar Hrvatske

16. Poboljšanje prometnog sustava, organizacijsko i operativno uređenje kako bi se osigurala učinkovitost i održivost sustava

Sustav zračne plovidbe dobro je opremljen i usklađen s Europskim regulatornim okvirom. Određeni problemi se javljaju u vrijeme turističke sezone jer se zbog povećanja turističkih kretanja javljaju uska grla. Glavni prioriteti ovog prometnog sektora su usredotočeni na modernizaciju zagrebačke zračne luke na osnovnoj TEN-T mreži i proširenje postojećih prometnih/infrastrukturnih kapaciteta dubrovačke zračne luke radi olakšavanja pristupa dubrovačkoj regiji.

Hrvatski promet u trenutnom scenariju pokazuje strukturu nepovoljnu za okoliš, a za budućnost se predviđa rast ispuštanja stakleničkih plinova uzrokovanih prometnim sektorom u razdoblju od 2012. do 2025. godine. Cilj za promet do 2020. godine je smanjenje emisija stakleničkih plinova do približno 20% ispod njihove razine iz 1990. godine. Do 2030. godine u gradskom prometu potrebno je prepoloviti upotrebu osobnih automobila koji koriste konvencionalna goriva, ukloniti ih u gradovima do 2050. godine te do 2030. godine u glavnim urbanim središtima postići gradsku logistiku bez emisija CO ₂ .

Ciljevi i podciljevi Strategije se mogu sažeti:

Dakle, strateško djelovanje bi trebalo slijediti neke od osnovnih smjernica održivog razvitka prometa i prometnih infrastruktura:

 Dio cestovnog teretnog prometa na udaljenostima većim od 300 km potrebno je preusmjeriti na druge vrste prometa kao što su željeznički ili promet morem i unutarnjim vodnim putovima izgradnjom učinkovitih i zelenih teretnih koridora.

 Do 2050. godine većina putničkog prometa na srednjim udaljenostima treba se odvijati željeznicom.

 Do 2050. godine potrebno je povezati sve zračne luke osnovne mreže sa željezničkom mrežom, po mogućnosti brzom, osigurati da sve osnovne morske luke budu dostatno povezane sa željezničkim teretnim prometom i, gdje je to moguće, sustavom unutarnjih vodnih putova.

 izgradnja obilaznica radi rasterećenja prometa u većim urbanim središtima.

 Povećanje korištenja javnog prijevoza (autobusom, željeznicom, vodnim putom) u odnosu na korištenje privatnih automobila.

 Približavanje veza javnog prijevoza s regionalnim centrom što većem broju stanovništva (unutar bar 1 km).

 Smanjenje vremena putovanja.

 Povećanje opsega tereta.

 Usklađenost s europskom prometnom regulativom i priprema za mogući ulazak u Schengenski prostor.

 Unapređenje prometne sigurnosti (smanjenje smrtno stradalih i ozlijeđenih).

 Smanjenje prometno vezanih onečišćujućih tvari, smanjenje prometno povezane razine buke, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u prometu.

Nacionalni program za razvoj i uvođenje inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu za razdoblje od 2014. do 2018. godine (NN 82/14)

Na temelju članka 72.b stavka 3. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/2013, 54/13, 148/13, 92/14), Vlada Republike Hrvatske je 2014. godine donijela Nacionalni program za razvoj i uvođenje inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu za razdoblje od 2014. do 2018. godine (NN 82/14). Temeljni cilj ovog dokumenta je prikazati postojeće stanje te plan budućih aktivnosti razvoja i uvođenja inteligentnih transportnih sustava (ITS) u Republici Hrvatskoj. Budući da je ovaj dokument prvi ovakve vrste u Republici Hrvatskoj, na pregledan je način dan osvrt na opću važnost korištenja ITS-a i stanje ITS-a u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj.

Ovaj dokument je rađen u veoma intenzivnom vremenu značajnih promjena u hrvatskom prometnom sustavu, a prije svega se misli na:

a) izradu nove Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske,

b) restrukturiranje modela upravljanja autocestama,

c) izradu prometnog modela za Republiku Hrvatsku

Konkretne koristi od ITS-a mogu se promatrati kroz različite skupine pokazatelja, odnosno kategorije ITS učinaka. U literaturi se ITS učinci povezuju uz sljedeće pokazatelje:

 sigurnost,

 učinkovitost protoka,

 proizvodnost i smanjenje troškova,

 koristi za okoliš.

Akcijski plan za uvođenje ITS-a u Europi (Action Plan for the Deployment of Intelligent Transport Systems in Europe, (COM(2008) 886)) je dokument kojim započinje snažniji i usmjereni razvoj ITS-a u cestovnom prometu na području Europske unije. Iako je i prije postojala relativno visoka usklađenost unutar strateških istraživanja provođenih uz potporu tehnoloških platformi ERTRAC i ERTICO-ITS, uočen je nedostatak jedne okvirne strukture, koja bi omogućila harmonizirani razvoj ITS-a u cestovnom prometu Europske unije. Izradi Akcijskog plana prethodili su razgovori s ključnim dionicima, radionice, anketiranje putem Interneta (javna rasprava) te diskusijske grupe. U svojem uvodu Akcijski plan navodi tri ključna problema cestovnog prometa u Europskoj uniji:

 zagušenje i troškovi zagušenja,

 emisiju CO ₂ u cestovnom prometu,

 prometne nesreće sa smrtnim posljedicama.

Ovim Akcijskim planom predviđeno je šest područja aktivnosti:

 Optimalno korištenje cestovnih, prometnih i putnih podataka,

 Neprekinutost ITS usluga za upravljanja prometom i teretom na europskim prometnim koridorima i u gradovima,

 Sigurnost na cestama,

 Povezivanje vozila i prometne infrastrukture,

 Sigurnost i pouzdanost podataka,

 Europska suradnja i koordinacija na području ITS-a.

Prvi korak prema usklađenom razvoju predstavlja usvajanje specifikacija za propisana prioritetna područja. Specifikacije se donose postupno, a mogu uključivati:

 funkcionalne značajke – opis uloge dionika i tijek informiranja među njima,

 tehničke značajke – tehnologija ostvarivanja funkcionalnih karakteristika,

 organizacijske značajke – opis procedura odnosno obveza za pojedine dionike (stakeholdere),

 značajke pružanja usluga – opis razina usluga za ITS aplikacije.

Unutar prioritetnih područja definirano je šest prioritetnih aktivnosti:

 pružanje multimodalnih prometnih informacija na području cijele Europske unije;

 pružanje prometnih informacija u stvarnom vremenu na području cijele Europske unije;

 dostupnost osnovnih podataka i postupaka u svezi sa sigurnošću na cestama, bez naplate, gdje god je to moguće;

 usklađeno osiguravanje usluge e-poziv (eCall) na području cijele Europske unije;

 pružanje usluga informiranja o sigurnim i zaštićenim parkirališnim mjestima za teretna vozila i gospodarska vozila;

 pružanje usluga rezervacije sigurnih i zaštićenih parkirališnih mjesta za teretna vozila i gospodarska vozila.

Daljnja realizacija strategije razvoja ITS-a u Hrvatskoj, a naročito razvoj ITS-a u gradovima (adaptivna kontrola prometa, upravljanje javnim gradskim prijevozom, upravljanje parkiralištima, intermodalni transport u velikim gradovima i trajektnim lukama, upravljanje flotama vozila) uvjetovat će realizaciju značajnih projekata iz područja upravljanja transportnim sustavima što bi trebalo omogućiti daljnji razvoj domaćeg malog i srednjeg poduzetništva.

Ključni dionici razvoja i uvođenje ITS-a u Republici Hrvatskoj:

 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

 Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

 Ministarstvo unutarnjih poslova

 Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

 Ministarstvo poduzetništva i obrta

 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

 Županijske uprave za ceste

 ITS Hrvatska

 Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije – HAMAG-BICRO

 Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine – HUKA

 Koncesionari autocesta u Republici Hrvatskoj

 Hrvatske ceste d.o.o.

 Grad Zagreb, Grad Split, Grad Rijeka i Grad Osijek

 Hrvatski zavod za norme

 Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

 Hrvatska komora inženjera tehnologije prometa i transporta

 Hrvatski autoklub

 Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika

U okviru ovog Nacionalnog programa za razvoj i uvođenje ITS-a u cestovnom prometu za razdoblje od 2014. do 2018. godine predviđena su četiri (4) strateška cilja:

Strateški cilj 1. – Sigurnost i zaštita cestovnog prometa

Strateški cilj 2. – Podizanje učinkovitosti cestovnog prometnog sustava

Strateški cilj 3. – Održiva mobilnost u gradovima

Strateški cilj 4. – Razvoj ITS industrije

Program – građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2013. do 2016. godine (NN 1/14, 151/14)

Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske je prvi dugoročni razvojni dokument prometnog sustava Republike Hrvatske usvojen od strane Hrvatskoga sabora 1999. godine. U dokumentu su jasno utvrđeni ciljevi prometnog razvitka te je iz tog razloga postao osnovica, odnosno temelj za donošenje svih planskih, zakonskih i normativnih akata i, samim time, politike koja se u cestovnoj infrastrukturi provodi i danas.

Od donošenja Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99), Vlada Republike Hrvatske je usvojila tri četverogodišnja Programa građenja i održavanja javnih cesta. Hrvatska je kao zemlja kandidat za ulazak u Europsku uniju, uložila velike napore i značajna financijska sredstva u rješavanje prometnih problema te izgradnju i održavanje cestovne infrastrukture kako bi istu približila razini koja odgovara standardima Europske unije.

U Republici Hrvatskoj je u javne ceste razvrstano ukupno 26.963,90 km cesta (stanje: lipanj 2013. godine, NN 94/14) i to:

 1.419,5 km autocesta,

 6.885,7 km državnih cesta,

 9.646,9 km županijskih cesta i

 9.078,1 km lokalnih cesta.

Planiranje izgradnje i održavanja javnih cesta, prema Zakonu o cestama, provodi se:

 dugoročno, kroz Strategiju razvitka javnih cesta koju donosi Hrvatski sabor,

 srednjoročno, kroz četverogodišnje programe građenja i održavanja javnih cesta koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture ,

 godišnje, kroz planove građenja i održavanja koje uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske donose Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o., a uz suglasnost Ministarstva županijske uprave za ceste.

Financiranje građenja i održavanja javnih cesta utvrđeno je Zakonom o cestama, prema kojem su osnovni izvori sredstava:

 za autoceste koje nisu u koncesiji (HAC) naknada iz goriva, cestarina koja se plaća za korištenje autocesta, te druge naknade vezane za korištenje autocesta,

 za autoceste u koncesiji (ARZ, AZM, BINA ISTRA) cestarina koja se plaća za korištenje autocesta u koncesiji i izvori financiranja određeni ugovorom o koncesiji,

 za državne ceste naknada za ceste iz goriva, te druge naknade vezane za korištenje državnih cesta,

 za županijske i lokalne ceste godišnja naknada za ceste koja se plaća kod registracije motornih vozila, te druge naknade vezane za korištenje županijskih i lokalnih cesta.

U promatranom razdoblju nastavljena je realizacija nezavršenih programa prethodnog razdoblja, s težištem na ubrzanoj izgradnji autocesta, spojeva na autoceste, izgradnji brzih cesta, te obnovi (program Betterment) postojećih državnih cesta i modernizaciji postojećih županijskih i lokalnih cesta. U razdoblju od 2009. do 2012. godine planirana ukupna ulaganja u javne ceste u iznosu od 22,02 milijardi kuna ostvarena su u iznosu od 23,07 milijardi kuna ili 4,75% više od plana. U promatranom četverogodišnjem razdoblju izgrađeno je i pušteno u promet 183,36 km autocesta. Izgradnjom navedenih dionica autocesta dostignut je visok stupanj u povezivanju hrvatske obale i unutrašnjosti te integracije u europski prometni sustav. Osim doprinosa razvoju turizma, autoceste svojim korisnicima pružaju veću sigurnost i udobnost u prometu.

Sigurnost cestovne mreže jedan je od temeljnih ciljeva prometne politike i značajno ovisi o stanju kolnika te se iz tog razloga sustavno prikupljaju tehnički parametri stanja kolnika cesta (u dvogodišnjim ciklusima) u svrhu poduzimanja pravovremenih potrebnih radnji.

Polovina, više od 50% kolnika državnih cesta ima dobro stanje obzirom na sigurnost, uz dodatnih 29% kolnika na kojima je s aspekta sigurnosti stanje kolnika zadovoljavajuće. Na 19% kolnika stanje sigurnosti je loše. Znatno je nepovoljnije stanje kolnika državnih cesta kada je u pitanju udobnost vožnje. Svega 37% kolnika državnih cesta je u dobrom stanju, uz još dodatnih 24% kolnika u zadovoljavajućem stanju. Vrlo visokih 38% kolnika je u lošem stanju obzirom na udobnost vožnje.

Održavanje cesta je s ekonomskog stajališta od izuzetne važnosti, jer su u proteklom razdoblju uložena značajna financijska sredstva u izgradnju, obnovu i rekonstrukciju cestovne infrastrukture.

U razdoblju od 2013. do 2016. godine planira se u redovno održavanje javnih cesta utrošiti ukupno 4,73 milijardi kuna, što predstavlja 7% više od ulaganja u redovno održavanje u proteklom četverogodišnjem razdoblju. Radi očuvanja i poboljšanja prometnih, tehničkih i sigurnosnih značajki državnih cesta, dokumentom se ocjenjuje da je nužno povećati ukupna ulaganja, kako u redovno, tako i u izvanredno održavanje odnosno rekonstrukciju.

Provođenjem mjera i aktivnosti optimalnog sustava brojenja prometa na cestama stvara se pretpostavka za uspostavu Nacionalnog prometnog modela koji će se koristiti za vrijeme trajanja buduće nacionalne prometne strategije, a koji će simulirati prometne obrasce u vremenu i prostoru s ciljem predviđanja funkcioniranja prometnog sustava. Naime, sustavno brojenje prometa provodi se u suglasju s preporukama UN – Ekonomske komisije za Europu još od 1971. godine. Brojenjem prometa prikupljaju se podaci o broju i vrsti vozila na izabranim poprečnim presjecima cesta kao i drugi podaci koji služe kao bitan parametar prilikom projektiranja, donošenja odluka o izgradnji, rekonstrukciji i održavanju javnih cesta.

Svrha proširenja sustava brojenja prometa na cestama je i prometna valorizacija mreže državnih, županijskih, lokalnih i pojedinih nerazvrstanih cesta, a radi poboljšanja prometnog i prostornog planiranja, sustava održavanja javnih cesta, sigurnosti cestovnog prometa, planskog razvoja cestovne infrastrukture, uspostave kvalitetne baze podataka o cestovnom prometu te osiguranja potrebne razine vjerodostojnih podatka, kao polazne pretpostavke za uspostavu održivog sustava financiranja cestovne infrastrukture.

U razdoblju od 2013. do 2016. godine planirana su ulaganja u javne ceste u iznosu od 23,10 milijarde kuna (izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje cesta). Od ukupno planiranog iznosa 37,8% se odnosi na ulaganja u autoceste, 47,0% na ulaganja u državne ceste, a 15,2% su ulaganja u županijske i lokalne ceste.

Izgradnja autocesta u funkciji je postizanja konkurentnosti ukupnog hrvatskog gospodarstva, osobito turizma, ali i svih drugih čimbenika: rasta zaposlenosti i demografskog razvitka, efikasnijeg prometnog povezivanja u europski prometni sustav, kvalitetnog povezivanja svih hrvatskih regija, posebice obalnog i kontinentalnog područja, većeg gospodarskog korištenja i afirmacije jadranskih luka, prometnog i gospodarskog otvaranja jadranskog prostora srednjoeuropskom zaleđu, povećanja sigurnosti prometa, udobnosti i uštedi vremena putovanja te veće sigurnosti prometa.

U razdoblju od 2013. do 2016. godine, sukladno Programu, Hrvatske autoceste d.o.o će izgraditi i pustiti u promet 57 km novih dionica autocesta i 30 km brzih cesta.

Ukupna vrijednost izgradnje autocesta u razdoblju od 2013. do 2016. godine planirana je u iznosu od 6,90 milijardi kuna uz radove građenja uključuje i projektiranje, otkup zemljišta, arheološka istraživanja, izmještanje instalacija te nadzor.

U razdoblju od 2013. do 2016. godine, sukladno Programu, izgradit će se i pustiti u promet oko 100 km novih dionica autocesta i brzih cesta.

Zaključci dokumenta su da održivi razvitak cesta zadovoljava potrebe današnjice, a da pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija. On osigurava ravnotežu između zahtjeva za unapređenje kakvoće života (ekonomska sastavnica), za ravnomjeran razvitak zemlje i dobrobit svih žitelja (socijalna sastavnica) te zahtjeva za očuvanjem okoliša kao prirodnog dobra o kojima ovise i sadašnje i buduće generacije (sastavnica očuvanja okoliša).

Ostvarenje uravnoteženog i učinkovitog održivog razvitka cesta pretpostavlja utvrđivanje razvojne politike, koja će se temeljiti na:

 dobro uređenoj pravnoj i tehničkoj regulativi,

 pravilno razrađenoj organizacijskoj strukturi i modelu financiranja,

 planskim dokumentima,

 utvrđenoj strategiji dugoročnog razvitka, kvalitetnim srednjoročnim i godišnjim

 planovima i programima.

Ulaganja u cestovnu infrastrukturu imaju dugoročan karakter, čiji se efekti, bilo pozitivni ili negativni, odražavaju u dugom vremenskom razdoblju te se strateške odluke o daljnjem razvitku cestovne infrastrukture moraju temeljiti na znanstvenim i stručnim istraživanjima i uzajamnoj suradnji struke i politike.

Plan građenja i održavanja autocesta za 2015. godinu

Prema članku 21. stavku 1. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 91/14) Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od četiri godine donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Temeljem utvrđenog četverogodišnjeg programa Hrvatske autoceste d.o.o., uz suglasnost Vlade, donose operativne godišnje planove građenja i održavanja autocesta. Građenje i održavanje autocesta, u ovom Planu, predviđeno je kao nastavak investicijskih ulaganja u autoceste započetih u proteklom razdoblju.

Od planiranih 624.801.000 kuna ukupnih investicija u autoceste kreditima razvojnih banaka (EIB, EBRD, KfW) planira se financirati 122.146.000 kuna građenja, a u pripremi je izrada Sporazuma s Hrvatskim cestama o financiranju izgradnje II. faze Podravskog ipsilona (DC 10 i DC 12) što bi iznosilo 4.000.000 kuna obuhvaćenih ovim Planom.

Planom građenja i održavanja autocesta za 2015. godinu predviđaju se aktivnosti na izgradnji autocesta, s tim da će se glavnina radova, između ostalog odvijati i na sljedećim pravcima:

 A5 Beli Manastir -Osijek - granica BiH koji uključuje izgradnju mosta Drava, početak radova na izgradnji mosta Sava, izgradnju punog profila autoceste poddionice čvor Osijek - most Drava u duljini od 3,8 km i I faza izgradnje poddionice most Drava - Beli Manastir (jedan kolnik za dvosmjeran promet) u duljini 18,3 km

 Izgradnja ulaza u Luku Ploče na spojnoj cesti CP Karamatići - Luka Ploče

Planom građenja i održavanja autocesta za 2015. godinu predviđaju se i:

 radovi izvanrednog održavanja koji obuhvaćaju obnovu i rekonstrukciju kolničke konstrukcije te pripadajućih objekata, sanaciju usjeka, odvodnje, prometne opreme i signalizacije, radove na COKP–ama, sustavima i slično, a sve u cilju produljenja vijeka trajanja imovine i poboljšanja kvalitete i sigurnosti cestovnog prometa

radovi redovnog održavanja autocesta u skladu s propisima i Standardom redovnog održavanja

Podaci i opis lokacije zahvata i podaci o okolišu

Podaci o postojećem stanju okoliša, postojeći problemi i mogući razvoj okoliša bez provedbe programa

Projekti obuhvaćeni Izmjenama i dopunama OPP-a unutar Prioritetne osi 4: Razvoj cesta i zračne luke obuhvaćaju sljedeće projekte:

Cestovni sektor

1. Most Čiovo sa spojnim cestama-faza I-Most Čiovo i pristupne ceste

2. Projekt splitske obilaznice, LOT-2 – Kaštel Stari-Kaštel Sućurac/Kaštel Gomilica

3. Obilaznica Vodica

4. Rekonstrukcija brze ceste i građenje spojne ceste za luku Ploče i grad Ploče

5. Brza cesta Popovec- Marija Bistrica – Zabok

4 dionice brze ceste + spojna cesta za Breznički Hum.

1.dionica: Andraševac (Bračak) – Mokrice (D307), L=5,2 km

2.dionica: Zlatar Bistrica – Andraševac (Bračak) , L=11,4 km

3.dionica: Kašina – Zlatar Bistrica, L=16,9 km

4.dionica: Popovec – Kašina, L=6,1 km

+    spojna cesta za Breznički Hum, L=6,1 km

6. Izmještanje državne ceste D34, Obilaznica Petrijevaca

7. Obilaznica grada Poreča

8. Državna cesta D2, južna zaobilaznica Osijeka

9. Izgradnja dionice Beli Manastir – Most Drava na autocesti A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj

Zračni sektor

10. Razvoj zračne luke Dubrovnik

Položaj pojedinih projekata u prostoru dan je u Grafičkom prilogu 3.1.-1.

Grafički prilog 3.1.-1. Položaj projekata cestovnog i zračnog sektora u prostoru

U nastavku je dan pregled postojećeg stanja prometa i prometne infrastrukture te stanje pojedinih sastavnica okoliša i okolišnih problema na području utjecaja , kao i osnovni pritisci i problemi, a s ciljem određivanja fokusa i pristupa u procjeni mogućih utjecaja na okoliš u okviru Strateške studije.

Promet i postojeća prometna infrastruktura

Opis postojećeg prometa i prometne infrastrukture preuzet je iz Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske 2014. do 2030. (NN 131/14) te Izmjena i dopuna OPP-a 2007.-2013.

Ocjena/Stanje prometa

Glavna snaga prometnog sektora u Republici Hrvatskoj proizlazi iz njezinog geostrateškog položaja kao prirodnog pristupa Balkanu te područja prirodnog izlaza Europe prema istoku.

Kroz Hrvatsku prolaze dva koridora TEN-T osnovne mreže:

1) Mediteranski koridor koji povezuje pirenejske luke Algeciras, Cartagenu, Valenciju, Tarragonu i Barcelonu preko južne Francuske s vezom prema Marseilleu i Lyonu do sjeverne Italije, Slovenije i preko Hrvatske do Mađarske i ukrajinske granice. Uključuje željeznicu i ceste, zračne luke, željezničko-cestovne terminale, a u sjevernoj Italiji i unutarnje vodne putove rijeke Po. Riječ je o cestovnom i željezničkom koridoru, a njegov sastavni dio je i pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta, tj. riječki prometni pravac koji također predstavlja Paneuropski koridor Vb. Glavna značajka riječkog prometnog pravca je mogućnost intermodalnog pristupa, tj. povezivanja luke Rijeka sa željeznicom i dunavskim plovnim kanalom što predstavlja najkraći put od Jadrana do Podunavlja. Nastavak Mediteranskog koridora i njegov sastavni dio također je cestovni i željeznički koridor od Zagreba do Slovenije (Paneuropski koridor X). Ovim koridorom Republika Hrvatska povezana je s Baltičko-jadranskim koridorom koji se pruža od Baltičkog mora kroz Poljsku preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije.

2) Koridor Rajna-Dunav povezuje Strasbourg i Mannheim dvama paralelnim pravcima u južnoj Njemačkoj, jedan uz Majnu i Dunav, a drugi preko Stuttgarta i Münchena sa skretanjem na Prag i Žilinu do slovačko-ukrajinske granice preko Austrije, Slovačke i Mađarske do rumunjskih luka Constanta i Galati. Uključuje željeznicu, ceste, zračne luke, luke, željezničko-cestovne terminale i unutarnje vodne putove Majne, kanal Majna-Dunav, cijeli donji tok Dunava u Kelheimu i rijeku Savu. Koridor Rajna-Dunav u Republici Hrvatskoj predstavlja i Paneuropski koridor VII.

Slika 3-1. Paneuropski prometni koridori

Preuzeto: http://ec.europa.eu/transport/themes/infrastructure/ten-t-guidelines/corridors/doc/ten-t-corridor-map-2013.pdf

Kroz Hrvatsku prolaze sljedeći prometni Paneuropski prometni koridori Vb, Vc, X i Xa i sastavni su dio TEN-T mreže:

 koridor X (TEN-T osnovna mreža i sveobuhvatna mreža)

 koridor Xa (TEN-T mediteranski koridor)

 koridor Vb (TEN-T mediteranski koridor)

 koridor Vc (TEN-T sveobuhavtna mreža)

Prometna mreža Hrvatske ukratko se može opisati sljedećim podacima:

 ukupna dužina mreže cesta i autocesta je 29.333 km,

 ukupna dužina željezničke mreže je 2.604 km,

 ukupna dužina mreže unutarnjih plovnih putova je 1.016,80 km, uključujući četiri luke (Sisak, Slavonski Brod, Vukovar i Osijek),

 infrastruktura pomorskog prometa uključuje šest glavnih morskih luka (Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik),

 sustav zračnog prometa – devet zračnih luka, od kojih je 7 međunarodnih zračnih luka (Zagreb, Rijeka, Split, Dubrovnik, Osijek, Pula i Zadar), a 2 su zračna pristaništa (Brač i Mali Lošinj).

Cestovni promet

Paneuropski prometni koridori Vb, Vc, X i Xa koji prolaze teritorijem Republike Hrvatske i sastavni su dio TEN-T mreže su: Vb (TEN-T Mediteranski koridor), Vc (TEN-T sveobuhvatna mreža), X (TEN-T osnovna mreža) i Xa (TEN-T sveobuhvatna mreža).

Jadransko-jonski cestovni koridor je koridor od posebne važnosti za zemlju, a također i sastavni dio TEN-T osnovne mreže. Koridor povezuje sedam zemalja (Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku) između Trsta i Kalamate. Duž jadranske obale povezuje glavne morske luke (Trst, Koper, Rijeku, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik, Bar, Drač, Igumenicu, Patras, Kalamatu) te brojne paneuropske koridore (V, Vb, Vc i VIII)).

Hrvatsko pristupanje Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine znatno je promijenilo njezin status i važnost u novoj europskoj zajednici i ponovno definiralo njezine političke veze sa susjednim zemljama. Kao članica Europske unije Republika Hrvatska ima obvezu uskladiti dokumente o svojoj strategiji razvoja i uvesti posebne smjernice za daljnji razvoj cestovne infrastrukture. Po pitanju svoje integracije u međunarodni promet valja istaknuti da je Hrvatska već sada, s visoko razvijenom mrežom autocesta (90% izgrađeno), gotovo dosegla europske standarde kad je riječ o međunarodnim cestovnim vezama.

Mreža hrvatskih autocesta na međunarodnim koridorima TEN-T Mediteranski koridor/Paneuropski koridor Vb: Rijeka–Zagreb-Budimpešta; TEN-T sveobuhvatna mreža/Paneuropski koridor Vc: Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta; TEN-T osnovna mreža/Paneuropski koridor X: Salzburg-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Niš-Skopje-Veles-Solun; TEN-T sveobuhvatna mreža/Paneuropski koridor Xa: Graz-Maribor-Zagreb udovoljava najvišim standardima, a najveći dio je tek nedavno izgrađen (90%). Međutim, neki dijelovi su još u izgradnji, npr. Paneuropski koridor Vc koji bi trebao biti dovršen u narednim godinama.

Državne ceste kao i prometnice od županijske i lokalne važnosti značajan su dio ukupne cestovne mreže i čine temelj za povezivanje prometnica niže razine.

Tablica 3-1. Klasifikacija cesta prema komunikacijskoj zadaći i važnosti

Izvor: Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN br. 110/01)

Tablica 3-2. Duljina mreže razvrstanih javnih cesta u Republici Hrvatskoj

Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta NN 94/14

Tablica 3-3. Duljina razvrstanih javnih cesta po županijama u 2013. godini*

* u tablici su navedene samo županije na čijem području su smješteni planirani zahvati

Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2014.

Tablica 3-4. Gustoća razvrstanih javnih cesta po županijama u 2011. godini

Izvor: Strategija prometnog razvoja RH 2014. – 2030.

Samo 40,8 % državnih cesta je u dobrom ili jako dobrom stanju, dok je 36,6 % u lošem i vrlo lošem stanju, a 22,6 % je u prihvatljivom stanju. Identificirane crne točke trebaju biti istaknute sa ciljem poboljšanja sigurnosti i smanjenja njihovog utjecaja na prirodni i gradski okoliš te hrvatski krajolik i baštinu. Konkretno, izgradnja obilaznica oko gradskih središta i spojnih/pristupnih cesta do lučke infrastrukture i poslovnih zona, smanjila bi razinu prometa i zagušenja s pripadajućim problemima onečišćenja zraka i buke te smanjenje istog u kvaliteti života.