NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA
1. PROBLEM
Ovim normativnim rješenjem Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina usklađuje se s Direktivom 2014/61/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (u daljnjem tekstu Direktiva).
Odredbama članaka 95. i 102. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, br. 16/2007, 124/2010 - u daljnjem tekstu: zakon), propisana je nadležnost za osnivanje i vođenje katastra vodova na razini jedinica lokalne samouprave.
Odredbom članka 98. navedenog zakona katastar vodova osniva se i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu vodova dužni u skladu sa zakonom osnovati i voditi njihovi upravitelji. Sukladno odredbi članka 96. zakona u katastru vodova evidentiraju se vodovi elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže s time da se vodovima smatraju i drugi objekti koji im pripadaju.
Odredbom članka 97. zakona je propisano da katastar vodova sadržava podatke o vrstama, odnosno namjeni, osnovnim tehničkim osobinama i položaju izgrađenih vodova te imenima i adresama njihovih upravitelja.
Odredbom članka 98. stavak 2. zakona propisano je da su upravitelji vodova dužni podatke o vodovima kojima upravljaju, davati bez naknade i u rokovima koje odredi jedinica lokalne samouprave, tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra vodova.
Direktiva među ostalim propisuje, obvezu državama članicama uspostave jedinstvenih informacijskih točaka preko kojih će se omogućiti dostupnost podataka o postojećoj fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te tekućim i planiranim građevinskim radovima.
Zakonskim propisom kojim se prenosi Direktiva utvrđuje se tijelo nadležno za obavljanje funkcije jedinstvene informacijske točke.
Radi prilagođavanja odredbama Direktive, osim u dijelu kojim se ista preuzima nacrtom zakonskog propisa koji regulira mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, potrebno je izmijeniti i odredbe važećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina na način da se propiše obveza da jedinstvena informacijska točka u elektroničkom obliku stavi na raspolaganje podatke o fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te tekućim ili planiranim građevinskim radovima mrežnih operatora.
Dostupnost navedenih podataka potrebno je osigurati putem jedinstvene informacijske točke najkasnije do 1. siječnja 2017. godine, u skladu sa zahtjevima iz Direktive.
Digitalna agenda sveobuhvatni je plan Europske komisije za poticanje gospodarskog rasta kroz stvaranje konkurentnije i digitalno modernije Europe. Države članice prihvaćanjem Digitalne agende preuzele su obvezu omogućiti osnovni širokopojasni pristup svim Europljanima do 2013., te osigurati da do 2020. svi Europljani imaju pristup internetskim brzinama većim od 30 Mbit/s, i da najmanje 50% kućanstava u Europskoj uniji bude pretplaćeno na internetske veze brzine iznad 100 Mbit/s. Radi postizanja navedenih ciljeva Digitalne agende donesena je Direktiva o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Direktiva polazi od toga da bi smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina doprinijelo ostvarivanju digitalizacije javnog sektora šireći učinak digitalne financijske poluge na sve sektore gospodarstva uz smanjenje troškova za javnu upravu i pružanje učinkovitijih usluga građanima.
Osiguravanjem funkcionalnosti Državne geodetske uprave kao jedinstvene informacijske točke osigurati će se dostupnost podataka i raspolaganje podacima o postojećoj fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te tekućim i planiranim građevinskim radovima, što će imati za posljedicu smanjenje troškova uzrokovanih izravnim i neizravnim štetama prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi.
Posljedice navedenih šteta najviše pogađaju vlasnike oštećene infrastrukture, izvoditelje građevinskih radova i korisnike usluga oštećene infrastrukture.
2. CILJEVI
Cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina je usklađenje Zakona s odredbama Direktive o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
Predloženim normativnim rješenjem učiniti će se dostupnim u elektroničkom obliku informacije o infrastrukturi pogodnoj za učinkovito postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i time omogućiti lakše i brže planiranje i postavljanje tih mreža uz najmanje troškove.
Gore navedenim će se ostvariti sljedeći ciljevi:
- dobivanje informacija o prostornoj iskorištenosti s obzirom na podzemne vodove i ostalu infrastrukturu pogodnu za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina
- spriječavanje i smanjivanje troškova direktnih i indirektnih šteta prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi koji najviše pogađaju vlasnike oštećene infrastrukture, izvoditelje građevinskih radova i korisnike usluga oštećene infrastrukture
- poboljšanje planiranja i izgradnje fizičke infrastrukture
Dostupnost podataka putem jedinstvene informacijske točke sukladno zahtjevima iz Direktive potrebno je osigurati najkasnije do 1. siječnja 2017. godine.
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Usklađivanje hrvatskog legislativnog okvira s pravnom stečevinom Europske unije je obveza Republike Hrvatske.
Opcija u kojoj se ne poduzima ništa dovela bi do neusklađenosti hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom Europske unije.
3.2. OPCIJA 2: – (nenormativno rješenje)
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem s obzirom da se odredbe Direktiva mogu prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo samo odgovarajućim normativnim aktima, a u ovom dijelu, spomenutim izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
3.3. OPCIJA 3: – (normativno rješenje)
Predviđeno normativno rješenje su izmijene i dopune postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, u dijelu koji je potreban da bi se odredbe navedene Direktive prenijele u hrvatsko zakonodavstvo.
Predloženim normativnim rješenjem, odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina omogućit će se usklađivanje istog sa Direktivom 2014/611EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
3.4. OPCIJA 4: – (normativno rješenje)
Drugo normativno rješenje nije moguće s obzirom da se navedena materija isključivo uređuje propisima državne izmjere i katastra nekretnina. Također opseg promjena koje u postojećom zakonodavstvu zahtijeva implementacija direktive ne zahtijeva izmjenu cjelovitog teksta postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
4. USPOREDBA OPCIJA
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1: ne poduzimati ništa
Nema koristi, jer cilj nije moguće
postići nenormativnim rješenjem.
U slučaju nepreuzimanja pravne
stečevine Europske unije postoji
mogućnost da se protiv Republike
Hrvatske pokrene postupak pred
Sudom Europske unije.
Troškovi bi mogli nastati u
slučaju nepoduzimanja nikakvih
radnji. U slučaju nepreuzimanja
pravne stečevine Europske unije
Republika Hrvatska mogla bi
snositi novčane kazne.
Održat će se postojeća razina troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža, kao i neposrednih i posrednih šteta prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi.
Opcija 2: (nenormativno rješenje)
Važeći propisi ne sadrže sve
odredbe koje je potrebno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
Cilj nije moguće
postići nenormativnim rješenjem.
U slučaju nepreuzimanja pravne
stečevine Europske unije postoji
mogućnost da se protiv Republike
Hrvatske pokrene postupak pred
Sudom Europske unije.
Troškovi bi mogli nastati u
slučaju nepoduzimanja nikakvih
radnji.
U slučaju nepreuzimanja
pravne stečevine Europske unije
Republika Hrvatska mogla bi
snositi novčane kazne.
Održat će se postojeća razina troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža kao i neposrednih i posrednih šteta prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi.
Opcija 3: (normativno rješenje)
Ovo normativno rješenje bit će izvršeno donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Navedeno normativno rješenje imat će pozitivan financijski učinak u
području elektroničkih
komunikacija, kao i u javnom sektoru:
- jer će putem jedinstvene informacijske točke, u elektroničkom obliku učiniti dostupne informacije o infrastrukturi pogodnoj za učinkovito postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i time omogućiti lakše i brže planiranje i postavljanje tih mreža uz značajno smanjivanje opsega građevinskih radova.
Gore navedenim, na državnoj razini, omogućit će se značajno smanjenje posrednih i neposrednih šteta na fizičkoj infrastrukturi prilikom izvođenja građevinskih radova, a koja su prouzrokovana nedostatkom informacija o protezanju i položaju postojeće infrastrukture.
U Republici Sloveniji je godišnja neposredna šteta kao posljedica oštećenja na infrastrukturi procijenjena na više od 2,1 mil. eura.
Najviše štete otpada na elektroničke komunikacije i zemni plin. Posredna šteta iznosi približno od 3.5 do 4 puta više od neposrednih troškova.
Godišnja posredna šteta koja je posljedica oštećenja infrastrukture u Republici Sloveniji iznosi približno 7.4 mil .eura. Na godišnjoj razini ukupna šteta (posredna i neposredna) iznosi oko 9.5 mil. eura.
Neposredna šteta u Danskoj na godišnjo razini iznosi 28.2 mil. eura, u Nizozemskoj 40 mil. eura, a u Velikoj Britaniji 164.5 mil. eura.
S obzirom da za Republiku Hrvatsku ne postoje dostupni podaci o posrednim i neposrednim štetama, procjenjuje se da su isti za Republiku Hrvatsku, s obzirom na površinu i broj stanovnika, dvostruko veći u odnosu na Republiku Sloveniju, koja je provela istraživanje o navedenom.1,2
Primjenjujući gornje kriterije, procjena neposredne štete za Republiku Hrvatsku iznosi oko 4.2 mil. eura, dok procjena posredne štete iznosi oko 15 mil. eura na godišnjoj razini.
Navedeno normativno rješenje imat će učinak na državni proračun, u vidu:
- troškova koji se odnose na izgradnju informacijskog sustava Jedinstvene baze podataka o vodovima na državnoj razini.
Gore navedeno uključuje i roškove uspostave informacijskog sustava jedinstvene informacijske točke (računalne i programske opreme), roškove preuzimanja i obrade podataka o vodovima od njihovih upravitelja, vlasnika i jedinica lokalne samouprave, troškove unosa u informacijski sustav, roškove edukacije zaposlenika.
Očekivani utjecaj na državni proračun je 22 mil. kuna.
Navedeno normativno rješenje prouzročit će troškove upraviteljima i vlasnicima vodova zbog potrebe prilagodbe postojećih podataka planiranim modelima podataka, evidentiranja nedostajućih podataka, ransfera podataka prema jedinstvenoj bazi katastra vodova u iznosu od 42.7 mil. kuna.
Opcija 4: (normativno rješenje)
Drugo normativno rješenje nije moguće s obzirom da se navedena materija uređuje propisima državne izmjere i katastra nekretnina. Također opseg promjena koje u postojećom zakonodavstvu zahtijeva implementacija Direktive ne zahtijeva izmjenu cjelovitog teksta postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Ne razmatra se
1Rakar, A. i ostali: Plan uspostave sustava za zaštitu javne gospodarske infrastrukture, Završni izvještaj, Ljubljana, 2009. godina.
2Šarlah, N.: Zbirni katastar gospodarske javne infrastrukture Slovenije, Simpozij ovlaštenih inženjera geodezije, Opatija, 2010. godine.
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava
NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava
1. PROBLEM
Ovim normativnim rješenjem Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina usklađuje se s Direktivom 2014/61/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (u daljnjem tekstu Direktiva).
Odredbama članaka 95. i 102. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, br. 16/2007, 124/2010 - u daljnjem tekstu: zakon), propisana je nadležnost za osnivanje i vođenje katastra vodova na razini jedinica lokalne samouprave.
Odredbom članka 98. navedenog zakona katastar vodova osniva se i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu vodova dužni u skladu sa zakonom osnovati i voditi njihovi upravitelji. Sukladno odredbi članka 96. zakona u katastru vodova evidentiraju se vodovi elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže s time da se vodovima smatraju i drugi objekti koji im pripadaju.
Odredbom članka 97. zakona je propisano da katastar vodova sadržava podatke o vrstama, odnosno namjeni, osnovnim tehničkim osobinama i položaju izgrađenih vodova te imenima i adresama njihovih upravitelja.
Odredbom članka 98. stavak 2. zakona propisano je da su upravitelji vodova dužni podatke o vodovima kojima upravljaju, davati bez naknade i u rokovima koje odredi jedinica lokalne samouprave, tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra vodova.
Direktiva među ostalim propisuje, obvezu državama članicama uspostave jedinstvenih informacijskih točaka preko kojih će se omogućiti dostupnost podataka o postojećoj fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te tekućim i planiranim građevinskim radovima.
Zakonskim propisom kojim se prenosi Direktiva utvrđuje se tijelo nadležno za obavljanje funkcije jedinstvene informacijske točke.
Radi prilagođavanja odredbama Direktive, osim u dijelu kojim se ista preuzima nacrtom zakonskog propisa koji regulira mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, potrebno je izmijeniti i odredbe važećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina na način da se propiše obveza da jedinstvena informacijska točka u elektroničkom obliku stavi na raspolaganje podatke o fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te tekućim ili planiranim građevinskim radovima mrežnih operatora.
Dostupnost navedenih podataka potrebno je osigurati putem jedinstvene informacijske točke najkasnije do 1. siječnja 2017. godine, u skladu sa zahtjevima iz Direktive.
Digitalna agenda sveobuhvatni je plan Europske komisije za poticanje gospodarskog rasta kroz stvaranje konkurentnije i digitalno modernije Europe. Države članice prihvaćanjem Digitalne agende preuzele su obvezu omogućiti osnovni širokopojasni pristup svim Europljanima do 2013., te osigurati da do 2020. svi Europljani imaju pristup internetskim brzinama većim od 30 Mbit/s, i da najmanje 50% kućanstava u Europskoj uniji bude pretplaćeno na internetske veze brzine iznad 100 Mbit/s. Radi postizanja navedenih ciljeva Digitalne agende donesena je Direktiva o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Direktiva polazi od toga da bi smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina doprinijelo ostvarivanju digitalizacije javnog sektora šireći učinak digitalne financijske poluge na sve sektore gospodarstva uz smanjenje troškova za javnu upravu i pružanje učinkovitijih usluga građanima.
Osiguravanjem funkcionalnosti Državne geodetske uprave kao jedinstvene informacijske točke osigurati će se dostupnost podataka i raspolaganje podacima o postojećoj fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te tekućim i planiranim građevinskim radovima, što će imati za posljedicu smanjenje troškova uzrokovanih izravnim i neizravnim štetama prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi.
Posljedice navedenih šteta najviše pogađaju vlasnike oštećene infrastrukture, izvoditelje građevinskih radova i korisnike usluga oštećene infrastrukture.
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava
2. CILJEVI
Cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina je usklađenje Zakona s odredbama Direktive o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
Predloženim normativnim rješenjem učiniti će se dostupnim u elektroničkom obliku informacije o infrastrukturi pogodnoj za učinkovito postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i time omogućiti lakše i brže planiranje i postavljanje tih mreža uz najmanje troškove.
Gore navedenim će se ostvariti sljedeći ciljevi:
- dobivanje informacija o prostornoj iskorištenosti s obzirom na podzemne vodove i ostalu infrastrukturu pogodnu za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina
- spriječavanje i smanjivanje troškova direktnih i indirektnih šteta prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi koji najviše pogađaju vlasnike oštećene infrastrukture, izvoditelje građevinskih radova i korisnike usluga oštećene infrastrukture
- učinkovitije upravljanje fizičkom infrastrukturom
- poboljšanje planiranja i izgradnje fizičke infrastrukture
Dostupnost podataka putem jedinstvene informacijske točke sukladno zahtjevima iz Direktive potrebno je osigurati najkasnije do 1. siječnja 2017. godine.
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Usklađivanje hrvatskog legislativnog okvira s pravnom stečevinom Europske unije je obveza Republike Hrvatske.
Opcija u kojoj se ne poduzima ništa dovela bi do neusklađenosti hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom Europske unije.
3.2. OPCIJA 2: – (nenormativno rješenje)
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem s obzirom da se odredbe Direktiva mogu prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo samo odgovarajućim normativnim aktima, a u ovom dijelu, spomenutim izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
3.3. OPCIJA 3: – (normativno rješenje)
Predviđeno normativno rješenje su izmijene i dopune postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, u dijelu koji je potreban da bi se odredbe navedene Direktive prenijele u hrvatsko zakonodavstvo.
Predloženim normativnim rješenjem, odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina omogućit će se usklađivanje istog sa Direktivom 2014/611EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
3.4. OPCIJA 4: – (normativno rješenje)
Drugo normativno rješenje nije moguće s obzirom da se navedena materija isključivo uređuje propisima državne izmjere i katastra nekretnina. Također opseg promjena koje u postojećom zakonodavstvu zahtijeva implementacija direktive ne zahtijeva izmjenu cjelovitog teksta postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava
4. USPOREDBA OPCIJA
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1: ne poduzimati ništa
Nema koristi, jer cilj nije moguće
postići nenormativnim rješenjem.
U slučaju nepreuzimanja pravne
stečevine Europske unije postoji
mogućnost da se protiv Republike
Hrvatske pokrene postupak pred
Sudom Europske unije.
Troškovi bi mogli nastati u
slučaju nepoduzimanja nikakvih
radnji. U slučaju nepreuzimanja
pravne stečevine Europske unije
Republika Hrvatska mogla bi
snositi novčane kazne.
Održat će se postojeća razina troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža, kao i neposrednih i posrednih šteta prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi.
Opcija 2: (nenormativno rješenje)
Važeći propisi ne sadrže sve
odredbe koje je potrebno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
Cilj nije moguće
postići nenormativnim rješenjem.
U slučaju nepreuzimanja pravne
stečevine Europske unije postoji
mogućnost da se protiv Republike
Hrvatske pokrene postupak pred
Sudom Europske unije.
Troškovi bi mogli nastati u
slučaju nepoduzimanja nikakvih
radnji.
U slučaju nepreuzimanja
pravne stečevine Europske unije
Republika Hrvatska mogla bi
snositi novčane kazne.
Održat će se postojeća razina troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža kao i neposrednih i posrednih šteta prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi.
Opcija 3: (normativno rješenje)
Ovo normativno rješenje bit će izvršeno donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Navedeno normativno rješenje imat će pozitivan financijski učinak u
području elektroničkih
komunikacija, kao i u javnom sektoru:
- jer će putem jedinstvene informacijske točke, u elektroničkom obliku učiniti dostupne informacije o infrastrukturi pogodnoj za učinkovito postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i time omogućiti lakše i brže planiranje i postavljanje tih mreža uz značajno smanjivanje opsega građevinskih radova.
Gore navedenim, na državnoj razini, omogućit će se značajno smanjenje posrednih i neposrednih šteta na fizičkoj infrastrukturi prilikom izvođenja građevinskih radova, a koja su prouzrokovana nedostatkom informacija o protezanju i položaju postojeće infrastrukture.
U Republici Sloveniji je godišnja neposredna šteta kao posljedica oštećenja na infrastrukturi procijenjena na više od 2,1 mil. eura.
Najviše štete otpada na elektroničke komunikacije i zemni plin. Posredna šteta iznosi približno od 3.5 do 4 puta više od neposrednih troškova.
Godišnja posredna šteta koja je posljedica oštećenja infrastrukture u Republici Sloveniji iznosi približno 7.4 mil .eura. Na godišnjoj razini ukupna šteta (posredna i neposredna) iznosi oko 9.5 mil. eura.
Neposredna šteta u Danskoj na godišnjo razini iznosi 28.2 mil. eura, u Nizozemskoj 40 mil. eura, a u Velikoj Britaniji 164.5 mil. eura.
S obzirom da za Republiku Hrvatsku ne postoje dostupni podaci o posrednim i neposrednim štetama, procjenjuje se da su isti za Republiku Hrvatsku, s obzirom na površinu i broj stanovnika, dvostruko veći u odnosu na Republiku Sloveniju, koja je provela istraživanje o navedenom. 1,2
Primjenjujući gornje kriterije, procjena neposredne štete za Republiku Hrvatsku iznosi oko 4.2 mil. eura, dok procjena posredne štete iznosi oko 15 mil. eura na godišnjoj razini.
Navedeno normativno rješenje imat će učinak na državni proračun, u vidu:
- troškova koji se odnose na izgradnju informacijskog sustava Jedinstvene baze podataka o vodovima na državnoj razini.
Gore navedeno uključuje i roškove uspostave informacijskog sustava jedinstvene informacijske točke (računalne i programske opreme), roškove preuzimanja i obrade podataka o vodovima od njihovih upravitelja, vlasnika i jedinica lokalne samouprave, troškove unosa u informacijski sustav, roškove edukacije zaposlenika.
Očekivani utjecaj na državni proračun je 22 mil. kuna.
Navedeno normativno rješenje prouzročit će troškove upraviteljima i vlasnicima vodova zbog potrebe prilagodbe postojećih podataka planiranim modelima podataka, evidentiranja nedostajućih podataka, ransfera podataka prema jedinstvenoj bazi katastra vodova u iznosu od 42.7 mil. kuna.
Opcija 4: (normativno rješenje)
Drugo normativno rješenje nije moguće s obzirom da se navedena materija uređuje propisima državne izmjere i katastra nekretnina. Također opseg promjena koje u postojećom zakonodavstvu zahtijeva implementacija Direktive ne zahtijeva izmjenu cjelovitog teksta postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Ne razmatra se
1 Rakar, A. i ostali: Plan uspostave sustava za zaštitu javne gospodarske infrastrukture, Završni izvještaj, Ljubljana, 2009. godina.
2 Šarlah, N.: Zbirni katastar gospodarske javne infrastrukture Slovenije, Simpozij ovlaštenih inženjera geodezije, Opatija, 2010. godine.
5. SAVJETOVANJE
6. PREPORUČENA OPCIJA
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA
8. PRILOZI
Teze i prethodna procjena
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava