C-1.1 Jačanje kapaciteta u sektoru unutarnje plovidbe

M-1.1.1 Ulaganje u razvoj ljudskih resursa te obuke, posebice vezano za uvođenje novih tehnologija, te usklađivanje s europskim kvalifikacijskim okvirom i standardima obuke

C-1.2 Optimizacija sustava

M-1.2.1 Povećanje učinkovitosti organizacije sustava

Mogući utjecaj:

Provedba mjere nema štetan utjecaj na područja ekološke mreže.

Povećanje učinkovitosti organizacije čitavog sustava vezanog uz riječni promet i plovidbu može pozitivno doprinijeti očuvanju područja ekološke mreže ako se aktivnosti kroz provedbu ove mjere usmjere i na podizanje svijesti planera o zahtjevima vezani uz zaštitu prirode te potrebi za ranim uključivanjem dionika iz sektora zaštite prirode u planiranje i razvoj novih projekata.

Navedeno predstavlja moguć pozitivan, neizravan, ali dugoročan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni međunarodni i klasificirani državni vodni putovi.

HR1000001 Pokupski bazen

HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje

HR1000003 Turopolje

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000014 Gornji tok Drave

HR1000015 Srednji tok Drave

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000415 Odransko polje

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Dvorina

HR2000427 Gajna

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001415 Spačva JZ

HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba

HR5000014 Gornji tok Drave

HR5000015 Srednji tok Drave

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica, riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

+1

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-1.2.2 Tehnološka modernizacija luka

Mogući utjecaj:

Ne očekuju se štetni utjecaji na ekološku mrežu.

Dugoročno utjecaj može biti neizravan i slabo pozitivan ako se aktivnosti vezane uz tehnološku modernizaciju luka usmjere na povećanje sigurnosti u riječnom prometu, što može umanjiti rizike od akcidenata i štetnih utjecaja na vodeni okoliš i obalna staništa u neposrednoj blizini luka.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Uz pretpostavku da se mjera odnosi na postojeće luke (Sisak, Slavonski Brod, Vukovar i Osijek) provedba mjere može utjecati na sljedeća područja ekološke mreže:

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice,

HR2000642 Kupa,

HR2001308 Donji tok Drave,

HR2000394 Kopački rit,

HR2000372 Dunav – Vukovar,

HR1000004 Donja Posavina,

HR1000005 Jelas polje,

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje.

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica, riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

+1

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

C-1.3 Digitalizacija sustava

M-1.3.1 Razvitak riječnih informacijskih servisa u Hrvatskoj

Mogući utjecaj:

Ne očekuju se štetni utjecaji na ekološku mrežu.

Dugoročno utjecaj može biti neizravan i slabo pozitivan ako provedba mjere doprinese umanjenju rizika od akcidenata i štetnih utjecaja na vodeni okoliš i obalna staništa duž rijeka određenih kao međunarodni plovni putovi.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni međunarodni i klasificirani državni vodni putovi.

HR1000001 Pokupski bazen

HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje

HR1000003 Turopolje

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000014 Gornji tok Drave

HR1000015 Srednji tok Drave

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000415 Odransko polje

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Dvorina

HR2000427 Gajna

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001415 Spačva JZ

HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba

HR5000014 Gornji tok Drave

HR5000015 Srednji tok Drave

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica, riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

+1

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-1.3.2 Uspostava zajedničke platforme svih dionika riječnog prometnog sektora

Mogući utjecaj:

Ne očekuju se štetni utjecaji na ekološku mrežu.

Dugoročno utjecaj može biti neizravan i slabo pozitivan ako provedba mjere doprinese umanjenju rizika od akcidenata i štetnih utjecaja na vodeni okoliš i obalna staništa duž rijeka određenih kao međunarodni plovni putovi.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni međunarodni i klasificirani državni vodni putovi.

HR1000001 Pokupski bazen

HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje

HR1000003 Turopolje

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000014 Gornji tok Drave

HR1000015 Srednji tok Drave

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000415 Odransko polje

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Dvorina

HR2000427 Gajna

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001415 Spačva JZ

HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba

HR5000014 Gornji tok Drave

HR5000015 Srednji tok Drave

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica, riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

+1

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-1.3.3 Razvoj infrastrukture i usluga vodno-pojasnog e-pristupa

Mogući utjecaj:

Ne očekuju se štetni utjecaji na ekološku mrežu.

Dugoročno utjecaj može biti neizravan i slabo pozitivan ako provedba mjere doprinese umanjenju rizika od akcidenata i štetnih utjecaja na vodeni okoliš i obalna staništa duž rijeka određenih kao međunarodni plovni putovi.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni međunarodni i klasificirani državni vodni putovi.

HR1000001 Pokupski bazen

HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje

HR1000003 Turopolje

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000014 Gornji tok Drave

HR1000015 Srednji tok Drave

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000415 Odransko polje

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Dvorina

HR2000427 Gajna

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001415 Spačva JZ

HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba

HR5000014 Gornji tok Drave

HR5000015 Srednji tok Drave

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica, riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

+1

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

C-2.1 Jačanje suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini

M-2.1.1 Jačanje suradnje i aktivno uključivanje svih ključnih dionika u planiranje i razvoj sustava unutarnje plovidbe

Mogući utjecaj:

Nije prepoznat utjecaj na područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

0

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-2.1.2 Poboljšanje integracije riječnog prometnog sektora u društveno-ekonomska kretanja u regiji

Mogući utjecaj:

Nije prepoznat utjecaj ove mjere na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

0

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-2.1.3 Uspostavljanje dugoročnog odnosa između operatera u luci i korisnika lučkih usluga

Mogući utjecaj:

Ne očekuju se utjecaji na ekološku mrežu ili je moguć utjecaj slabo pozitivan kroz neizravno smanjenje rizika od negativnih učinaka na riječna i obalna staništa gdje su smještena lučka postrojenja povezane sa zagađenjem u neposrednoj blizini lučkih prostora.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Područja ekološke mreže na Savi nizvodno od Siska, u Sisku na Kupi, Dravi nizvodno od Osijeka i na Dunavu nizivodno od luke Vukovar:

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice,

HR2000642 Kupa,

HR2001308 Donji tok Drave,

HR2000394 Kopački rit,

HR2000372 Dunav – Vukovar,

HR1000004 Donja Posavina,

HR1000005 Jelas polje,

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje.

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica, riba, akvatičkih beskralješnjaka.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

+1

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-2.1.4 Jačanje međunarodne suradnje, posebno u pograničnim područjima

Mogući utjecaj:

Nije prepoznat utjecaj na područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

0

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

C-3.1 Jačanje konkurentnosti unutarnje plovidbe

M-3.1.1 Povezivanje luka s gospodarsko-poduzetničkim zonama

Mogući utjecaj:

Ako se potrebna infrastruktura planira na prostoru područja ekološke mreže, to može dovesti do negativnog utjecaja na područja ekološke mreže u obliku trajnog zauzeća ili degradacije ciljnih stanišnih tipova odnosno degradacije staništa povoljnih za ciljne vrste i njihovog uznemiravanja te tako nepovoljno utjecati na njihovo očuvanje. Istovremeno, SRRP potiče na povećanje organizacije i učinkovitosti povezivanja luka i gospodarsko-poduzetničkih zona kao industrijski i logistički-transportne cjeline već u ranim fazama planiranja, čime se dugoročno umanjuju rizici prekomjerne urbanizacije i degradacije okolnog prostora. Predviđa se vjerojatnost malenog do umjerenog negativnog utjecaja na područja ekološke mreže na razini procjene strateške studije o utjecaju SRRP na okoliš, odnosno na razini glavne ocjene prihvatljivosti SRRP za ekološku mrežu. Ako se mjera odnosi na postojeće luke, s obzirom da se one nalaze u urbaniziranom području, a njihovo zaleđe i neposredna okolica (osim planirane nove luke Sisak, u blizini naftnog terminala Crnac) nisu na području ekološke mreže, potencijalan utjecaj izgradnje potrebne infrastrukture za provedbu ove mjere je vrlo malen ili zanemariv. Planirani zahvat nove luke Sisak, zajedno s povezanim prometnicama nalazi se na području HR1000004 Donja Posavina, te rubno HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice, za koji je na projektnoj razini 2015. godine temeljem provedenih postupaka PUO i OPEM ishođeno Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode o prihvatljivosti zahvata za okoliš i ekološku mrežu.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Područja ekološke mreže na širem području gradova postojećih luka (Vukovar, Osijek, Sisak, Slavonski Brod):

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice,

HR2000642 Kupa,

HR2001308 Donji tok Drave,

HR2000394 Kopački rit,

HR2000372 Dunav – Vukovar,

HR1000004 Donja Posavina,

HR1000005 Jelas polje,

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje.

Utjecaj se najviše može očitovati na ciljne vrste ptica te ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, travnjačka te vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka.

Ublažavanje utjecaja:

Potrebno je, ponajprije kroz prostorno-plansku dokumentaciju, planirati smještaj gospodarskih i poduzetničkih zona i njihovo povezivanje s lukama izvan područja ekološke mreže, odnosno izvan površina ciljnih stanišnih tipova ili staništa povoljnih za ciljne vrste kako bi se izbjegla njihova degradacija i/ili trajno zauzeće. Gdje je potrebno, fragmentaciju prirodnih staništa prometnicama koje povezuju lučki prostor s okolnim gospodarskim i poduzetničkim zonama spriječiti planiranjem odgovarajućih namjenski građenih prijelaza i/ili prolaza za životinje.

M-3.1.2 Modernizacija i obnova flote te uvođenje inovacija u tehnologiju prijevoza i poštivanje novih tehničkih standarda

Mogući utjecaj:

Ne očekuju se utjecaji na ekološku mrežu ili je utjecaj slabo pozitivan. Modernizacijom plovila i podizanjem tehničkih standarda plovila mogu pozitivno utjecati na riječna staništa zbog povećanja sigurnosti (smanjenje rizika od havarija) te kroz smanjenje zagađenja plovnih rijeka. To dugoročno i neizravno može imati pozitivne učinke na ciljeve očuvanja koji su ovisni o kakvoći vode riječnog okoliša.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni unutarnji plovni putovi.

HR1000001 Pokupski bazen

HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje

HR1000003 Turopolje

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000014 Gornji tok Drave

HR1000015 Srednji tok Drave

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000415 Odransko polje

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Dvorina

HR2000427 Gajna

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001415 Spačva JZ

HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba

HR5000014 Gornji tok Drave

HR5000015 Srednji tok Drave

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica usko vezane uz riječna staništa, riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove uz obale rijeka.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

+1

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-3.1.3 Specijalizacija lučkih usluga

Mogući utjecaj:

Nije prepoznat utjecaj na područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

0

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-3.1.4 Prilagodba zakonodavnog okvira sa ciljem stvaranja stimulirajućeg okruženja za rad i ulaganja u sektor unutarnje plovidbe

Mogući utjecaj:

Ne očekuju se utjecaji mjere na ekološku mrežu ili je utjecaj slabo pozitivan.

Modernizacija plovila i podizanje tehničkih standarda plovila mogu pozitivno utjecati na riječna staništa zbog povećanja sigurnosti (smanjenje rizika od havarija) te kroz smanjenje zagađenja plovnih rijeka. To dugoročno i neizravno može imati pozitivne učinke na ciljeve očuvanja koji su ovisni o kakvoći vode riječnog okoliša.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni unutarnji plovni putovi.

HR1000001 Pokupski bazen

HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje

HR1000003 Turopolje

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000014 Gornji tok Drave

HR1000015 Srednji tok Drave

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000415 Odransko polje

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Dvorina

HR2000427 Gajna

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001415 Spačva JZ

HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba

HR5000014 Gornji tok Drave

HR5000015 Srednji tok Drave

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica usko vezane uz riječna staništa, riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove uz obale rijeka.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

+1

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-3.1.5 Uklanjanje uskih grla prema susjednim zemljama izvan zone primjene Šengenskog sporazuma

Mogući utjecaj:

Nije prepoznat utjecaj mjere na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

0

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-3.1.6 Jačanje suradnje/sporazumi s drugim međunarodnim lukama

Mogući utjecaj:

Nije prepoznat utjecaj mjere na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

0

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-3.1.7 Reorganizacija cjelokupnog sustava upravljanja unutarnjim plovnim putovima prema načelu ekonomske održivosti

Mogući utjecaj:

Nije prepoznat utjecaj mjere na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, ili je zanemariv.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

0

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-3.1.8 Uključivanje svih relevantnih dionika s nacionalne, regionalne i lokalne razine u definiranje razvojnih prioriteta kroz participativne aktivnosti (npr. SWOT radionice)

Mogući utjecaj:

Nije prepoznat utjecaj mjere na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

0

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-3.1.9 Stvaranje preduvjeta za nove oblike suradnje i financiranja (npr. javno-privatno partnerstvo)

Mogući utjecaj:

Nije prepoznat utjecaj mjere na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže iciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema.

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

C-3.2 Poboljšanja promidžbe i vidljivosti

M-3.2.1 Intenziviranje aktivnosti promidžbe sektora unutarnjih plovnih putova s naglaskom na stvaranje i promicanje pozitivne slike unutarnje plovidbe

Mogući utjecaj:

Nije prepoznat utjecaj mjere na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

0

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

C-4.1 Jačanje brodarstva unutarnje plovidbe

M-4.1.1 Uspostava instrumenata potpore koji će olakšati brodarima integraciju u europsko transportno tržište

Mogući utjecaj:

Svrha provedbe mjera je osigurati postizanje tehničkih standarda EU i energetsku održivost te osiguranje pomoći (potpora) brodarima u postizanju tog cilja. To će pridonijeti modernizaciji flote te će se podići razina ekoloških standarda.

Ne očekuju se utjecaji na ekološku mrežu ili je utjecaj slabo pozitivan kroz moguće neizravno povećanje sigurnosti u riječnom prometu i općenito manje zagađenje riječnog okoliša kao neizravna posljedica modernizacije flote. To dugoročno i neizravno može imati pozitivne učinke na ciljeve očuvanja koji su ovisni o kakvoći vode riječnog okoliša.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Mjera nije precizno prostorno određena. Odnosi se na sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su klasificirani vodni putovi, a osobito na rijeke na kojima su određeni međunarodni plovni putovi.

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice,

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2000394 Kopački rit

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje.

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica usko vezane uz riječna staništa, riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove uz obale rijeka.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

+1

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-4.1.2 Intenziviranje uključivanja RH u razvojno-istraživačke aktivnosti s naglaskom na korištenje ekonomičnijih i sigurnijih tehnoloških rješenja

Mogući utjecaj:

Svrha provedbe mjera je osigurati postizanje tehničkih standarda EU i energetsku održivost, kao i povećanje sigurnosti plovidbe. Dugoročno to može imati povoljne učinke na riječni okoliš duž plovnih rijeka, smanjujući razine štetnih emisija i povećanjem sigurnosti riječne plovidbe. To pak neizravno može imati pozitivne učinke na ciljeve očuvanja koji su ovisni o kakvoći vode riječnog okoliša, ali i koji su sad možda u većoj mjeri utjecani bukom od plovila i uznemiravanjem kao posljedicom riječne plovidbe.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni unutarnji plovni putovi (ponajprije međunarodni i klasificirani državni vodni putovi).

HR1000001 Pokupski bazen

HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje

HR1000003 Turopolje

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000014 Gornji tok Drave

HR1000015 Srednji tok Drave

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000415 Odransko polje

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Dvorina

HR2000427 Gajna

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001415 Spačva JZ

HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba

HR5000014 Gornji tok Drave

HR5000015 Srednji tok Drave

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica usko vezane uz riječna staništa, riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove uz obale rijeka.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

+1

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-4.1.3 Podizanje razine energetske efikasnosti, korištenje niskougljičnih izvora energije i pogonskih sustava

Mogući utjecaj:

Svrha provedbe mjera je osigurati postizanje tehničkih standarda EU i energetsku održivost, koja bi se provela kroz unaprjeđenje domaće flote korištenjem niskougljičnih izvora energije i pogonskih sustava. Dugoročno to može imati povoljne učinke na riječni okoliš duž plovnih rijeka, smanjujući razine štetnih emisija (i usklađivanjem sa propisanim strogim graničnim vrijednostima emisija na razini EU). Neizravno to može imati i pozitivne učinke na ciljeve očuvanja koji su ovisni o kakvoći vode riječnog okoliša.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni unutarnji plovni putovi (ponajprije međunarodni i klasificirani državni vodni putovi).

HR1000001 Pokupski bazen

HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje

HR1000003 Turopolje

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000014 Gornji tok Drave

HR1000015 Srednji tok Drave

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000415 Odransko polje

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Dvorina

HR2000427 Gajna

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001415 Spačva JZ

HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba

HR5000014 Gornji tok Drave

HR5000015 Srednji tok Drave

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica usko vezane uz riječna staništa, riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove uz obale rijeka.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

+1

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-4.1.4 Poticanje partnerskih okruženja brodarske industrije i privatnog sektora s administrativnim tijelima i upravljačkim mehanizmima

Mogući utjecaj:

Nije prepoznat utjecaj mjere na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

0

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

C-5.1 Veća iskorištenost turističkog potencijala

M-5.1.1 Izgradnja i unaprjeđenje infrastrukture riječnog turizma

Mogući utjecaj:

Izgradnja i unaprjeđenje infrastrukture riječnog turizma za posljedicu može imati lokalno izravne štetne učinke na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže jer može podrazumijevati utjecaje poput gubitka i trajnog zauzeća prirodnih staništa (vodenih i obalnih), onečišćenje okoliša (otpad, buka, svjetlost) i uznemiravanje faune. Vjerojatan negativan utjecaj ove mjere na strateškoj razini procjene opisuje se kao malen do umjeren jer je lokalno ograničen te pretpostavlja u najvećoj mjeri unaprjeđenje postojeće infrastrukture (luke, pristaništa, skelski prijelazi i dr.) za korištenje u turističke svrhe. Unaprjeđenje postojećih putničkih pristaništa planirano je na izdvojenim lokacijama na rijekama koje su smještene u naseljima, ili u njihovoj blizini te se na strateškoj razini procjene utjecaja procjenjuje da neće uzrokovati značajne negativne utjecaje na ciljne vrste i staništa na takvim lokacijama. Zbog toga za potrebe putničkog prometa prednost treba dati postojećim lokacijama, smještenim u naseljima gdje se bez većih dodatnih zahvata može osigurati potrebna prateća infrastruktura te povezivanje luka i pristaništa s drugim oblicima prijevoza. U slučaju unaprjeđenja pristaništa i skelskih prijelaza i druge putničke infrastrukture, osobito na rijeci Kupi uzvodno od Siska, na rijeci Uni, na rijeci Savi uzvodno od Siska te na rijeci Dravi uzvodno od Osijeka infrastrukturni zahvati na rijekama za potrebe razvoja riječnog turizma i osiguranja pristupa u plovnom smislu ne bi smjeli uključivati strukturne promjene obala i korita rijeka, a turističke brodice treba prilagoditi postojećim uvjetima plovnosti, odnosno radovi na održavanju plovnosti u svrhu razvoja turističkih aktivnosti trebaju obuvaćati nužne radove za održavanje sigurnosti plovidbe.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni unutarnji plovni putovi (međunarodni i klasificirani državni vodni putovi):

HR1000001 Pokupski bazen

HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje

HR1000003 Turopolje

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000014 Gornji tok Drave

HR1000015 Srednji tok Drave

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000415 Odransko polje

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Dvorina

HR2000427 Gajna

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001070 Sutla

HR2001288 Pričac – Lužani

HR2001289 Davor – livade

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001415 Spačva JZ

HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba

HR5000014 Gornji tok Drave

HR5000015 Srednji tok Drave

Utjecaj se najviše može očitovati na ciljne vrste ptica usko vezane uz riječna staništa, ciljne vrste riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove uz rijeke, osobito aluvijalnih šuma, močvarnih i obalnih staništa.

Ublažavanje utjecaja:

Kod planiranja luka, pristaništa, prateće infrastrukture te drugih objekata u riječnom prometu (npr. skelski prijelazi), kao i razvoja projekata za veće korištenje turističkog potencijala prednost dati postojećim lokacijama i njihovom unaprjeđenju.

Planirati nove lokacije na području ekološke mreže, odnosno eksploatirati predložene lokacije iz prostorno-planske dokumentacije samo ako postojeće ne zadovoljavaju iz nužnih tehničkih, sigurnosnih ili organizacijskih razloga.

Planirati nove lokacije u naseljima gdje je moguće koristiti postojeću prateću infrastrukturu, a pristupnu prometnu infrastrukturu postojećim ili novim putničkim pristaništima osigurati postojećim prometnicama, uz minimalne dodatne zahvate.

Planirati gradnju nove infrastrukture ili proširivanje postojeće na način da se izbjegne trajni gubitak ciljnih staništa ekološke mreže uz rijeke, osobito: Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion (3150), Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. (3270), Aluvijalne šume ( Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae ) (91E0*), Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea (3130), Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume ( Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis ) (6430).

Gradnja nove infrastrukture ne smije se planirati na lokacijama značajnih riječnih staništa: sprudova, obalnih plićaka, riječnih otoka, riječnih rukavaca te strmih riječnih obala.

Na rijeci Kupi uzvodno od Siska, na rijeci Uni, na rijeci Savi uzvodno od Siska te na rijeci Dravi uzvodno od Osijeka infrastrukturni zahvati za potrebe razvoja riječnog turizma kojima je svrha osiguranje pristupa u plovnom smislu ne smiju uključivati strukturne promjene obala i korita rijeka većih razmjera, turističke brodice treba prilagoditi postojećim uvjetima plovnosti te ih tehnološki i ekološki osuvremeniti, a radove na održavanju plovnog puta treba svesti na nužne radove za održavanje sigurnosti plovidbe.

Planirati novu infrastrukturu u skladu s relevantnim europskim smjernicama, npr. Platina – Priručnik dobre prakse u održivom planiranju vodnih putova (ICPDR, 2010.).

M-5.1.2 Povezivanje riječnog turizma u makroregionalne strategije i planove

Mogući utjecaj:

Ne očekuju se utjecaji mjere na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema-

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

0

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-5.1.3 Uspostava riječnog turističkog sustava, identiteta, zakonodavnog okvira i prepoznatljivosti

Mogući utjecaj:

Ne očekuju se utjecaji na ekološku mrežu ili je moguć neizravan slabo pozitivan utjecaj kroz edukaciju i podizanje svijesti javnosti (osobito lokalne zajednice) o prirodnim vrijednostima, uključujući ekološkoj mreži. Korištenje i prezentacija vrijednosti ekološke mreže kroz uspostavu identiteta i prepoznatljivosti na lokalnoj razini potiče javnostda svoje aktivnosti usmjere prema očuvanju tih vrijednosti.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni unutarnji plovni putovi.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

+1

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-5.1.4 Revitalizacija rijeka u turističke svrhe

Mogući utjecaj:

Razvoj ovakvih projekata za posljedicu može imati negativne učinke na područja ekološke mreže jer može podrazumijevati utjecaje poput gubitka i trajnog zauzeća prirodnih staništa radi izgradnje nove infrastrukture, zagađenje okoliša (otpad, buka, svjetlost), uznemiravanje faune. Iako sami projekti mogu prostorno obuhvatiti veće područje, predviđa se da bi najveći pritisci turističkih aktivnosti bili lokalni i prostorno ograničeni na pojedine izdvojene lokacije, koje su turistički najatraktivnije, dostupne i/ili u blizini naseljenog područja. Stoga se vjerojatan negativan utjecaj ove mjere na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže opisuje kao malen do umjeren, a primjenom mjera ublažavanja moguće ga je svesti na najmanju moguću razinu.

Kako bi se smanjili mogući utjecaji u vidu trajnog zauzeća riječnih staništa (obala i korita rijeka) potrebno je prednost dati postojećoj infrastrukturi (postojeće luke i pristaništa) koja bi se unaprijedila, ali jednako tako i postojećoj infrastrukturi i drugim oblicima prijevoza. Izgradnja zatvorenih luka za vodene sportove i pristupnih prometnica predstavlja dodatan mogući utjecaj na ciljne vrste i ciljne stanišne tipove područja ekološke mreže duž unutarnjih plovnih putova u vidu mogućeg trajnog zauzeća obalnih i pridnenih staništa, izgradnje nove infrastrukture čije korištenje dugoročno može biti izvor uznemiravanja faune okolnog prostora. Takve je aktivnosti potrebno planirati u naseljima, odnosno u već urbaniziranim prostorima, te spriječiti degradaciju prirodnih obala i riječnih staništa, poput otoka, sprudova i riječnih rukavaca.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni unutarnji plovni putovi, osobito rijeke Kupa uzvodno od Siska, Sava uzvodno od Siska, Drava uzvodno od Osijeka:

HR1000001 Pokupski bazen

HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje

HR1000003 Turopolje

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000014 Gornji tok Drave

HR1000015 Srednji tok Drave

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000415 Odransko polje

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Dvorina

HR2000427 Gajna

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001070 Sutla

HR2001288 Pričac – Lužani

HR2001289 Davor – livade

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001415 Spačva JZ

HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba

HR5000014 Gornji tok Drave

HR5000015 Srednji tok Drave

Utjecaj se najviše može očitovati na ciljne vrste ptica usko vezane uz riječna staništa, ciljne vrste riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove uz rijeke, osobito aluvijalnih šuma, močvarnih i obalnih staništa. Posredno može doći u do utjecaja na očuvanje staništa u zaobalju čiji je hidrološki režim izravno ovisan o hidrološkom profilu rijeke i dinamici poplavljivanja.

Ublažavanje utjecaja:

Kod razvoja projekata riječnog turizma i projekata revitalizacije rijeka u turističke svrhe na području ekološke mreže uvažiti sljedeće mjere:

a. Koristiti postojeću infrastrukturu riječnog prometa u najvećoj mogućoj mjeri (ponajprije postojeće luke i pristaništa, postojeće pristupne prometnice lukama i pristaništima);

b. Prilagoditi projekte i plovila postojećim uvjetima plovnosti;

c. Nastaviti suradnju s javnim tijelima koji povezuju više dionika u riječnom turizmu npr. HGK, javne ustanove nadležne za upravljanje područjima ekološke mreže i zaštićenim područjima;

d. Uskladiti način provedbe turističkih i rekreativnih aktivnosti s prostornim planovima zaštićenih područja te planovima upravljanja zaštićenih područja, odnosno područja ekološke mreže;

e. U najvećoj mogućoj mjeri povezati i koristiti postojeću i planiranu posjetiteljsku infrastrukturu u zaštićenim područjima i/ili područjima ekološke mreže s aktivnostima razvojnih projekata u području riječnog turizma;

f. Osigurati disperziju turističkih i rekreativnih aktivnosti kako bi se izbjegao prevelik lokalni pritisak na nekom području ekološke mreže;

g. Kod izrade programa zatvorenih luka za vodene sportove planirati takvu infrastrukturu u naseljima (kako bi se u najvećoj mjeri izbjeglo zauzeće prirodnih riječnih obala i smanjilo uznemiravanje faune) te spriječiti gradnju na riječnim sprudovima, otocima i rukavcima te strmim riječnom obalama;

h. Planirati gradnju nove infrastrukture ili proširivanje postojeće na način da se izbjegne trajni gubitak ciljnih staništa ekološke mreže uz rijeke, osobito: Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion (3150), Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. (3270), Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) (91E0*), Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea (3130), Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis) (6430).

i. Prednost dati projektima revitalizacije rijeka u turističke svrhe koji su energetski održivi i učinkoviti (pogotovo u pogledu vrste plovila), koji mogu osigurati manje emisije u okoliš (buka, svjetlost, onečišćenje vode i zraka);

j. Prednost dati projektima revitalizacije rijeka čije aktivnosti su u skladu s načelima održivih oblika turizma („eko“ turizam, „zeleni“ turizam).

M-5.1.5 Uspostava modela „polazišne luke“

Mogući utjecaj:

Razvoj ovakvih projekata za posljedicu može imati štetne učinke na područja ekološke mreže jer može podrazumijevati utjecaje poput gubitka i trajnog zauzeća prirodnih staništa radi izgradnje nove infrastrukture, zagađenje okoliša (otpad, buka, svjetlost), uznemiravanje faune. Iako sami projekti mogu prostorno obuhvatiti veće područje, predviđa se da bi najveći pritisci turističkih aktivnosti bili lokalni i prostorno ograničeni na pojedine izdvojene lokacije, koje su turistički najatraktivnije, dostupne i/ili u blizini naseljenog područja. Stoga se vjerojatan negativan utjecaj ove mjere opisuje kao malen do umjeren, a primjenom mjera ublažavanja moguće ga je svesti na najmanju moguću razinu ili u potpunosti izbjeći.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni unutarnji plovni putovi (međunarodni i klasificirani vodni putovi). Potencijalni utjecaji mogući i na širem području uključivanjem drugih oblika prijevoza u kružna putovanja.

HR1000001 Pokupski bazen

HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje

HR1000003 Turopolje

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000014 Gornji tok Drave

HR1000015 Srednji tok Drave

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000415 Odransko polje

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Dvorina

HR2000427 Gajna

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001070 Sutla

HR2001288 Pričac – Lužani

HR2001289 Davor – livade

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001415 Spačva JZ

HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba

HR5000014 Gornji tok Drave

HR5000015 Srednji tok Drave

Utjecaj se najviše može očitovati na ciljne vrste ptica usko vezane uz riječna staništa, ciljne vrste riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove uz rijeke, osobito aluvijalnih šuma, močvarnih i obalnih staništa.

C-7.1 Strateško usklađivanje

M-7.1.1 Prilagođavanje nacionalnog pravnog okvira politikama Europske unije te međusobno usklađivanje propisa i strateških dokumenata na nacionalnoj razini

Mogući utjecaj:

Ne očekuju se štetni utjecaji na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Dugoročno utjecaj provedbe ove mjere može biti neizravan i slabo pozitivan na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ako se aktivnosti u sklopu ove mjere provedu uz suradnju s ključnim dionicima u sektoru zaštite prirode. Na taj će se način omogućiti pravovremena i adekvatna primjena dobre europske prakse pri razvoju i održavanju riječnih plovnih putova, osobito onih od međunarodnog značaja. Očekuje se da će kroz ovu suradnju budući planski dokumenti adresirati zahtjeve u pogledu zaštite prirode kroz primjenu mjera zaštite kojima se osigurava poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode te propisa nižeg reda (pogotovo u pogledu očuvanja populacija ciljnih vrsta i cjelovitosti područja ekološke mreže). U konačnici će se to pozitivno očitovati kroz planiranje i primjenu tehničkih rješenja s manjim izravnim štetnim učincima na biološku raznolikost te ciljne vrste i ciljne stanišne tipove područja ekološke mreže duž međunarodnih ploavnih putova.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Uz pretpostavku da se mjera prvenstveno odnosi na utvrđene međunarodne plovne putove provedba mjere može imati dugoročno i neizravno pozitivne učinke na sljedeća područja ekološke mreže:

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice,

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2000394 Kopački rit

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje.

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica usko vezane uz riječna staništa, riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove uz obale rijeka.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

+1

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno

M-7.1.2 Usklađivanje razvojnih projekata u sektoru unutarnje plovidbe s razvojnim projektima u drugim sektorima

Mogući utjecaj:

Ne očekuje se utjecaj provedbe ove mjere na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

0

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

NATURA 2000 kod

NATURA 2000
naziv stanišnog tipa

S taništa prema NKS
(nacionalna klasifikacija staništa) obuhvaćena Natura 2000 stanišnim tipom

91E0*

Aluvijalne šume ( Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae

E.1.1. Poplavne šume vrba

E.1.2. Poplavne šume topola

E.1.3. Šume bijele johe

E.2.1.2. Poplavna šuma jasena i johe s razmaknutim šašem

E.2.1.3. Šuma crne johe s blijedožućkastim šašem

E.2.1.4. Šuma crne johe s trušljom

E.2.1.5. Mješovita šuma crne johe i poljskog jasena sa sremzom

E.2.1.6. Šuma crne johe s dugoklasim šašem

E.2.1.8. Šuma crne johe s gajskom mišjakinjom

E.2.1.10. Šuma poljskoga jasena s razmaknutim šašem

3150

Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion

A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti

A.3.3.1.5. Zajednice velikih mrijesnjaka

C-8.1 Održavanje postojeće infrastrukture

M-8.1.1 Obnova lučkih građevina i objekata

Mogući utjecaj:

Mogući su negativni učinci na ciljne vrste i ciljne stanišne tipove na području uslijed manjeg trajnog zauzeća staništa ili oštećivanje vodenih i obalnih staništa u neposrednoj blizini postojećih građevina i objekata, širenja i naseljavanja invazivnih vrsta, oštećivanja povoljnih staništa za ciljne vrste, privremenih utjecaja na kvalitetu vode (zamućenje) i uznemiravanje prisutne faune tijekom izvođenja radova. Utjecaji se ocjenjuju kao maleni do umjereni jer su lokalnog karaktera, ograničeni na uglavnom već izgrađene prostore uz postojeće luke. S obzirom da se radi o obnovi lučkih građevina i objekata ne očekuje se promjena njihovih gabarita, odnosno obuhvata. Neizravni pozitivni učinci vezani su uz povećanje sigurnosti lučkih procesa i smanjenje rizika od onečišćenja okoliša.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Pretpostavlja se da su utjecaji mogući na područja ekološke mreže u neposrednoj blizini postojećih luka:

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica uz riječna staništa (obale i sprudovi), riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka.

Značajnost utjecaja nakon primjene mjera ublažavanja:

-1

M-8.1.2 Održavanje plovnih putova

Mogući utjecaj:

Mjerom su obuhvaćeni svi plovni putovi u Republici Hrvatskoj. Točan plan održavanja potrebno je sustavno planirati te s obzirom na dostupne podatke na razini SRRP u strateškoj studiji nije moguće precizno locirati gdje su potrebni koji radovi i u kojoj vremenskoj dinamici. Održavanje plovnih putova obuhvaća minimalno: (1) održavanje dubine plovnog puta, (2) održavanje objekata sigurnosti plovidbe za tehničko poboljšanje uvjeta plovidbe, (3) obilježavanja vodnih putova, (4) održavanje opreme i uređaja u sklopu RIS-a, (5) uklanjanje plutajućih i potonulih predmeta koji ugrožavaju sigurnost plovidbe.

Među navedenim radovima održavanja plovnih putova najveći negativan utjecaj na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže ima održavanje dubine vodnog puta. Uslijed iskopa viška nataloženog nanosa koji predstavlja smetnju za plovidbu može doći do uznemiravanja ciljnih životinjskih vrsta koje su vezane uz bentička i obalna staništa (slatkovodne ribe, deseteronožni rakovi, bentički beskralješnjaci, vodeni sisavci, ptice), degradacije vodenih i riparijskih staništa i širenja invazivnih vrsta. Iskop viška nanosa iz korita predstavlja izravnu degradaciju bentičkih staništa za ciljne vrste riba i beskralješnjaka koji na takvim staništima obitavaju uz moguće stradavanje jedinki koje nisu u mogućnosti napustiti područje radova. Također, neki od utjecaja nastalih na lokaciji zahvata mogli bi imati učinak i na šire područje pojedinog zahvata (npr. širenje invazivnih vrsta, zamućenje i onečišćenje česticama supstrata). Zahvati na održavanju dubine plovnog puta, posebno na područjima uskih grla mogu dovesti do promjena u količini sedimenta nizvodno (ako se nanos trajno uklanja iz vodotoka), morfologiji korita, temperaturi vode i hidrologiji (npr. razini vode, brzini toka, dinamici plavljenja). Ovisno o planiranim zahvatima i njihovoj lokaciji mogući su umjereni (kratkotrajno uznemiravanje i zamućenje, neznačajno zauzeće staništa) do značajni (degradacija i značajno zauzeće staništa, promjena temperature vode, promjena morfologije i hidrologije) negativni utjecaji na bioraznolikost.

Nadalje, tehničko održavanje plovnih putova podrazumijeva i uklanjanje plutajućih i potonulih predmeta iz vodnog puta. Utjecaji ovih radova su uglavnom lokalizirani, malog opsega te se većinom radi o privremenom utjecaju na prisutne životinjske vrste. Utjecaj ovih radova moguće je umanjiti na način da se naplavine drveta uklanjaju samo ako predstavljaju rizik za sigurnost plovidbe te njihovim izmještanjem u dijelove korita i uz obale gdje nisu rizik za plovidbu, a čime bi se očuvala raznolikost riječnih mikrostaništa.

Održavanje objekata sigurnosti plovidbe za tehničko poboljšanje uvjeta plovidbe također može imati utjecaj na ciljne vrste i ciljne stanišne tipove kada podrazumijeva infrastrukturne zahvate na postojećim regulacijskim građevinama. Na našim vodotocima većinom se to odnosi na održavanje pera. Utjecaji su lokalizirani ako se radi o održavanju postojećih objekata sigurnosti plovidbe uz eventualnu sanaciju u slučaju oštećenja ili dotrajalosti bez promjene gabarita građevina, u kojem slučaju se ne očekuje dodatno zauzeće riječnih staništa u koritu i uz obale rijeka. Radove bi na području ekološke mreže u svakom slučaju trebalo planirati uvažavajući osjetljive periode u životnim ciklusima ciljnih vrsta životinja (ponajprije ciljnih vrsta riba) te ih svesti na najmanji potreban obuhvat.

Najveći intenzitet negativnih učinaka može se očekivati za područja ekološke mreže kojima su obuhvaćeni vodotoci Sava (nizvodno od Siska), Kupa (od ušća u Savu do rkm 5+900), Drava (nizvodno od Osijeka) te Dunav jer te dionice iz obaveze održavanja plovnosti međunarodnih vodnih putova iziskuju redovno održavanje. Istovremeno, redovno održavanje plovnih karakteristika ovih dionica Save, Kupe, Drave i Dunava nužno je radi osiguranja pristupa riječnih plovila postojećim pristaništima i lukama (Sisak, Slavonski Brod, Osijek, Vukovar). Međutim, s obzirom da SRRP ne definira točne lokacije radova, ne može se tijekom razdoblja provedbe SRRP isključiti mogući utjecaj i na druge plovne dionice (ostali međunarodni i klasificirani vodni putovi). Jedino na rijeci Dravi se u dijelu plovnog puta koji predstavlja granicu s Mađarskom u narednom desetogodišnjem razdoblju predviđaju samo aktivnosti kontinuiranog zajedničkog obilježavanja plovnog puta te se na tom dijelu Drave (HR1000015 Srednji tok Drave, HR5000015 Srednji tok Drave) na strateškoj razini procjene utjecaja ne predviđaju utjecaji na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže.

Detaljnija analiza utjecaja na razini projekata utvrdit će konkretne mjere ublažavanja vezane za održavanje plovnih putova uzimajući u obzir specifičnost ciljeva očuvanja na pojedinoj lokaciji radova kada će lokacije i obuhvat radova biti poznati. SRRP predviđa prije realizacije zahvata održavanja plovnih putova na razini pojedinog zahvata provesti odgovarajuće aktivnosti istraživanja i praćenja stanja (monitoring) vezano za prirodu, okoliš i ekološku mrežu, a kako bi se zahvati mogli planirati i projektirati na način da njihov obuhvat nema značajan utjecaj na ciljeve očuvanja ekološke mreže te uvažavajući podatke o rasprostranjenosti i stanju ciljnih vrsta i ciljnih stanišnih tipova. Ove je aktivnosti potrebno provesti prije pokretanja postupaka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Rezultati istraživanja omogućit će na razini projekta definiranje specifičnih mjera ublažavanja za ciljne vrste i ciljne stanišne tipove koji su ugroženi na pojedinoj lokaciji radova te kojima bi se očuvale hidrološke prilike nizvodno i u neposrednom zaobalju. U fazi izrade projektno-tehničke dokumentacije potrebno je surađivati s nadležnim institucijama iz sektora zaštite prirode i okoliša te drugih struka povezanih s projektnom problematikom s ciljem osiguranja rane ugradnje učinkovitih mjera ublažavanja. Postupcima OPEM na razini pojedinog zahvata bi se trebao definirati i monitoring stanja i obnove bentičkih staništa značajnih za ciljne vrste riba i vodenih beskralješnjaka (u pogledu radova na održavanju dubine plovnog puta) te bi dinamiku budućih radova na istoj ili bliskim lokacijama duž vodotoka trebalo prilagoditi rezultatima monitoringa.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni unutarnji plovni putovi i ekološki ovisna područja u neposrednom zaobalju.

HR1000001 Pokupski bazen

HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje

HR1000003 Turopolje

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000014 Gornji tok Drave

HR1000015 Srednji tok Drave

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000415 Odransko polje

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Dvorina

HR2000427 Gajna

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001070 Sutla

HR2001288 Pričac – Lužani

HR2001289 Davor – livade

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001415 Spačva JZ

HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba

HR5000014 Gornji tok Drave

HR5000015 Srednji tok Drave

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica uz riječna staništa (obale i sprudovi), riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka. Posredno može doći u do utjecaja na očuvanje staništa u zaobalju čiji je hidrološki režim izravno ovisan o hidrološkom profilu rijeke i dinamici poplavljivanja.

Ublažavanje utjecaja:

Radove na održavanju objekata sigurnosti plovidbe planirati uvažavajući osjetljive periode u životnim ciklusima ciljnih vrsta riba i ptica na području ekološke mreže. Prilikom provedbe tih aktivnosti poštivati mjere sprječavanja širenja i naseljavanja stranih invazivnih vrsta u skladu s nacionalnim smjernicama, npr. Stručne smjernice – upravljanje rijekama (HAOP, 2016.)

Održavanje i sanaciju postojećih objekata sigurnosti plovidbe (npr. pera, obaloutvrde i dr.) planirati na način da ih se unaprijedi, odnosno izvede slijedeći primjere najbolje prakse s ciljem da budu prihvatljiviji iz aspekta zaštite prirode, očuvanja riječnih i obalnih staništa i hidromorfologije rijeke, u skladu s relevantnim nacionalnim i europskim smjernicama u razvoju unutarnje plovidbe, npr. Platina – Priručnik dobre prakse u održivom planiranju vodnih putova (ICPDR, 2010.) i Stručne smjernice – upravljanje rijekema (HAOP, 2016.).

Kod radova na uklanjanju plutajućih i potonulih predmeta koji ugrožavaju sigurnost plovidbe, nanose mrtvog drveta, srušena ili polegnuta stabla gdje god je to moguće treba ostavljati u vodotocima te izmjestiti u dijelove vodotoka gdje ne umetaju plovidbu (npr. uz obalu, ili okretanjem naplavine stabala niz tok rijeke).

Radove na održavanju dubine plovnog puta planirati uz poštivanje sljedećeg:

– izbjeći provedbu radova u osjetljivim periodima u životnim ciklusima ciljnih vrsta riba i ptica na području ekološke mreže;

– planirati radove u minimalnom potrebnom obuhvatu i samo na nužnim lokacijama istovremeno na istom vodotoku;

– koristiti najbolju dostupnu tehnologiju kako bi se umanjile posljedica zamućenja, podizanja sedimenta i oštećivanja bentičkih staništa izvan obuhvata planiranih radova,

– iskopani materijal se smije eksploatirati samo ako pridonosi održavanju voda ili vodnih putova na unutarnjim vodama u skladu s propisima na području zaštite voda;

– planirati radove na način da se izbjegne oštećivanje ili zauzeće vrijednih vodenih i obalnih ciljnih stanišnih tipova te vrijednih vodenih i obalnih staništa za očuvanje ciljnih vrsta riba, ciljnih vrsta ptica i ciljnih vrsta beskralješnjaka;

Vremensku dinamiku radova planirati tako da se u isto vrijeme ne provode na prostorno bliskim dionicama niti na ukupno predugoj dionici pojedinog vodotoka (čime se kroz neko vrijeme omogućuje obnova oštećenih bentičkih staništa i održanje ukupnog stanja populacija pojedinih ciljnih vrsta vezanih uz ista.

Planirati radove u skladu s relevantnim nacionalnim i europskim smjernicama u razvoju unutarnje plovidbe, npr. Platina – Priručnik dobre prakse u održivom planiranju vodnih putova (ICPDR, 2010.) i Stručne smjernice – upravljanje rijekema (HAOP, 2016.)

Značajnost utjecaja nakon primjene mjera ublažavanja:

-1

M-8.1.3 Rješavanje vlasničkih odnosa na lučkom području

Mogući utjecaj:

Nije prepoznat utjecaj mjere na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

0

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

C-8.2 Izgradnja kapaciteta luka

M-8.2.1 Izgradnja luka i pristaništa

Mogući utjecaj:

SRRP navodi u okviru ove mjere da izgradnja luka i pristaništa uključuje izgradnju teretnih luka i pristaništa sukladno klasifikaciji i potrebama. Točna lokacija, vrsta (prema namjeni industrijsko-trgovačka, putnička, brodogradilišna, sportska, komunalna i dr.) i broj pristaništa će se odrediti na temelju analize prometnog sustava i analize prometne potražnje te uvažavajući geografske karakteristike prostora. Pritom SRRP ističe veću potrebu za izgradnjom putničkih i komunalnih pristaništa kako bi se omogućilo pristajanje prvenstveno brodova na kružnim putovanjima. Točne lokacije pristaništa planiranih pristaništa nisu poznate već će se se odrediti izradom studijske dokumentacije. S obzirom da elementi ove mjere SRRP nisu prostorno precizno određeni na razini strateške procjene utjecaja pretpostavlja se da je utjecaj ove mjere SRRP moguć na sva područja ekološke mreže duž vodotoka na kojima su određeni unutarnji plovni putovi, osobito na dionicama koje su određene kao međunarodni vodni putovi u klasama plovnosti III-IV (Sava, Drava) i VI.c (Dunav), koje su od primarnog značaja za razvoj teretnog i putničkog riječnog prometa. Razvoj i daljnja izgradnja luka i lučkih prostora odnosi se ponajprije na postojeće lokacije – Sisak, Slavonski Brod, Vukovar i Osijek, gdje su planirani lučki prostori u većem ili manjem stupnju izvedenosti u odnosu na planirano.

Izgradnjom pristaništa i luka mogući su utjecaji trajnog zauzeća prirodnih obalnih i riječnih staništa u koritu rijeka, te staništa u zaobalju, uznemiravanja faune bukom tijekom izgradnje i korištenja, gubitka povoljnih staništa za ciljne vrste, osobito riba, ptica i vodenih vrsta beskralješnjaka. Moguće je i onečišćenje, odnosno zamućenje vodenog okoliša, osobito tijekom izgradnje. Tijekom izgradnje i korištenja povećan je i rizik od naseljavanja i širenja invazivnih stranih vrsta, što kopnenih (osobito biljnih), što vodenih (beskralješnjaci, ribe). Pojedini su utjecaji lokalizirani (prostorno jasno definirani na obuhvat buduće luke ili pristaništa), dok neki utjecaji mogu imati negativne učinke i na šire područje, odnosno nizvodno od lokacije luke ili pristaništa. Tijekom korištenja luka i pristaništa potrebno je (u sklopu redovnog održavanja plovnih putova) osiguravati nesmetan pristup u plovnom smislu, što su zahtjevi koji se moraju zadovoljiti u okviru mjere SRRP M-8.1.2 Održavanje plovnih putova. Također, mogući utjecaj tijekom korištenja je onečišćenje vodenog okoliša i riječnih obala (bilo trajno, u slučaju neadekvatno riješene odvodnje s lučkih površina), odnosno u slučaju akcidenta.

Predviđa se da će se prioritet kod smještaja novih pristaništa dati postojećim lokacijama međunarodnih luka ili u njihovoj blizini, odnosno u blizini naseljenih područja uz rijeke, gdje će namjena tih pristaništa biti ostvarena (svrsishodna) te gdje je moguće osigurati prateću infrastrukturu i kopneni pristup uz najmanje uz minimalne dodatne infrastrukturne zahvate.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni unutarnji plovni putovi (međunarodni i klasificirani državni vodni putovi).

HR1000001 Pokupski bazen

HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje

HR1000003 Turopolje

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000014 Gornji tok Drave

HR1000015 Srednji tok Drave

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000415 Odransko polje

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Dvorina

HR2000427 Gajna

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001415 Spačva JZ

HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba

HR5000014 Gornji tok Drave

HR5000015 Srednji tok Drave

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica uz riječna staništa (obale i sprudovi), riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka.

Ublažavanje utjecaja:

Kod planiranja izgradnje kapaciteta luka (izgradnja luka i pristaništa, prateće infrastrukture te drugih objekata u riječnom prometu, npr. brodogradilišta i dizalice za riječna plovila, terminali za opasne tvari, specijalizirani terminali i kapaciteti za upravljanje otpadom) prednost dati postojećim lokacijama luka i njihovom unaprjeđenju.

Na području ekološke mreže planirati nove lokacije ili eksploatirati predložene lokacije iz prostorno-planske dokumentacije samo ako postojeće ne zadovoljavaju iz aspekta ostvarivanja ciljeva strategije razvoja riječnog prometa.

Kod planiranja izgradnje kapaciteta luka i proširivanja njihovih funkcija izbjeći smještaj infrastrukture na lokacijama značajnih riječnih staništa: sprudova, riječnih otoka, riječnih rukavaca, strmih riječnih obala, aluvijalnih i poplavnih šuma.

Ako izgradnju kapaciteta luka i proširivanje njihovih funkcija nije moguće planirati izvan područja ekološke mreže, tada pri određivanju lokacije i obuhvata treba uvažiti sljedeće mjere navedene prema prioritetima:

- smještaj lokacije planirai izvan površina ciljnih stanišnih tipova i/ili povoljnih staništa za ciljne vrste, osobito riječna staništa poput sprudova, riječnih otoka, riječnih rukavaca, strmih riječnih obala, aluvijalnih i poplavnih šuma;

- planirati izgradnju u što manjem obuhvatu;

- izbjeći provedbu radova u osjetljivim periodima u životnim ciklusima ciljnih vrsta, osobito ciljnih vrsta riba i ptica na području ekološke mreže;

- na razini projekta primijeniti sve potrebne mjere zaštite okoliša uz najviše sigurnosne standarde te mjere organizacije gradnje kako bi se izbjegli nepoželjni utjecaji na okoliš u pogledu onečišćenja obala i riječnog okoliša tijekom izgradnje i korištenja, kao i nepotrebnog zauzeća ili oštećivanja riječnih staništa i staništa u zaobalju te naseljavanja i/ili širenja invazivnih stranih vrsta tijekom gradnje i korištenja;

- planirati što kraću izravnu vezu s postojećim prometnicama kako bi se umanjio budući utjecaj na okoliš izgradnjom dodatne linearne infrastrukture;

Značajnost utjecaja nakon primjene mjera ublažavanja:

-1

M-8.2.2 Izgradnja novih terminala za opasne tvari i specijaliziranih terminala te kapaciteta za upravljanje otpadom

Mogući utjecaj:

Svrha ove mjere je razmatranje izgradnje specijaliziranih terminala za opasne terete gdje bi se omogućila sigurna manipulacija takvim teretom, a čime bi se postigla veća konkurentnost luka. S obzirom da u opasne terete spadaju i razni otpadi koje stvaraju plovila brodarima u lukama treba omogućiti jednostavno i prihvatljivo prikupljanje otpada u skladu s najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima. U okviru ove mjere bi se u lukama osigurala infrastruktura za zbrinjavanje i sigurno odlaganje otpada i otpadnih voda s lučkog područja i brodova, kao i komunalne usluge za odvoz i zbrinjavanje otpadnih tvari. Točne lokacije, kapaciteti i ostali važni parametri novih terminala za opasne tvari i specijaliziranih terminala za upravljanje otpadom odredit će se izradom odgovarajuće projektne dokumentacije.

S obzirom da točne lokacije u okviru ove mjere SRRP nisu poznate nije moguće na razini procjene SRRP precizno utvrditi područja ekološke mreže gdje su mogući utjecaji. Može se predvidjeti, s obzirom na svrhu mjere, da će se lokacije određivati u okviru postojećih lokacija smještaja luka i pristaništa, gdje će postoji i odgovarajuća prateća infrastruktura za zbrinjavanje otpada i prijevoz opasnih tereta (odgovarajuće pristupne prometnice, blizina i dostupnost adekvatnih komunalnih usluga). S obzirom na to utjecaji se mogu očekivati ponajprije na područja ekološke mreže duž međunarodnih plovnih putova.

U slučaju izgradnje terminala koji bi doveli do proširenja postojećih lučkih prostora mogući su utjecaji trajnog zauzeća obalnih i riječnih staništa, kao i staništa u zaobalju (ciljnih staništa i staništa povoljnih za ciljne vrste) u obuhvatu zahvata te uznemiravanja prisutnih ciljnih životinjskih vrsta, ponajprije oštećivanjem staništa i bukom. Tijekom izgradnje moguće je onečišćenje vodotoka i privremeno zamućenje, što može narušiti kvalitetu vode za vodene organizme, na lokaciji zahvata, ali i nizvodno. Tijekom korištenja, a kako bi se izbjeglo svako onečišćenje vode i tla, odnosno podzemnih voda, odgovarajućim projektiranjem takvih terminala treba osigurati sve potrebne mjere zaštite uz visoke sigurnosne standarde, osobito vezano uz odvodnju voda s lučkih površina i sprječavanje akcidenata.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni međunarodni plovni putovi (međunarodni i klasificirani državni vodni putovi).

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001415 Spačva JZ

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica uz riječna staništa (obale i sprudovi), riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka.

Značajnost utjecaja nakon primjene mjera ublažavanja:

-1

M-8.2.3 Izgradnja brodogradilišta i dizalica za podizanje riječnih plovila

Mogući utjecaj:

Ova mjera SRRP previđa osiguranje usluga vezanih uz izradu, popravak i nadogradnju plovila. Postojeće brodogradilište u Sisku (bazen Galdovo) veći dio godine nije dostupno zbog niskog vodostaja rijeke Save te bi za ostvarenje njegove funkcije trebalo osigurati duž Save pristup u plovnom smislu kroz održavanje plovnosti Save. Daljnjim razvojem luke Osijek predviđa se izgradnja remontnog brodogradilišta na desnoj obali Drave (rkm 10 do rkm 11). Osim navedenog ne SRRP ne ističe druge lokacije brodogradilišta. Pored brodogradilišta, SRRP razmatra i izgradnju dizalica za podizanje riječnih plovila i postavljanje plovila u rijeku, a koje bi se koristile za manja riječna plovila. Točne lokacije brodogradilišta i dizalica odredit će se na temelju projektne dokumentacije.

Mogući negativni utjecaji na područja ekološke mreže mogu se očekivati prilikom izgradnje novih brodogradilišta i lokacija za smještaj dizalica za riječna plovila: trajno zauzeće i promjene staništa uz obale, u vodotocima i u zaobalju u obuhvatu planiranih lokacija. Tijekom izgradnje i korištenja ove vrste infrastrukture moguće je uznemiravanje prisutne faune, osobito riba i ptica. Moguće je naseljavanje i širenje invazivnih stranih vrsta, biljnih uz obale i u zaobalju, a u vodotoku ribljih i beskralješnjaka. Trajan utjecaj može predstavljati i izgradnja pristupnih prometnica, kao gubitak staništa ili fragmentacija staništa za pojedine životinjske vrste kojima se time smanjuje dostupnost staništa i prekidaju mogući migracijski putovi između rijeka i zaobalja. Osim trajnog utjecaja gubitka prirodnih staništa, tijekom izgradnje očekuju se i privremeni utjecaji zbog buke u okolišu i zamućenje vode, onečišćenja vodenog okoliša zbog prisustva mehanizacije, koje može imati učinke na vodenu faunu i nizvodno od lokacije zahvata. Tijekom korištenja brodogradilišta i dizalica za riječna plovila također je moguće onečišćenje riječnog okoliša pa kod planiranja takve infrastrukture treba poduzeti sve mjere predostrožnosti kako bi se riječna i obalna staništa zaštitila od onečišćenja od plovila, kao i odvodnje oborinskih voda s površina namijenjenih za prihvat, izradu, popravak i nadogradnju plovila. Tijekom korištenja brodogradilišta i lokacija gdje su smještene sizalice za plovila potrebno je (u sklopu redovnog održavanja plovnih putova) osiguravati nesmetan pristup u plovnom smislu, što predstavlja aktivnosti vezane uz provedbu mjere M-8.1.2 Održavanje plovnih putova.

S obzirom da je brodogradilište u Sisku izgrađeno, glavni utjecaj na rijelu Savu povezan je s održavanjem plovnosti Save s ciljem korištenja samog brodogradilišta te su utjecaji i mjere ublažavanja analizirani, odnosno predloženi vezano uz mjeru SRRP M-8.1.2 Održavanje plovnih putova. Remontno brodogradilište u Osijeku nije izgrađeno. Na toj lokaciji može se očekivati utjecaj trajnog gubitka ciljnih staništa i staništa povoljnih za ciljne vrste područja HR2000372 Dunav – Vukovar i HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje. U SRRP nije poznat točan obuhvat budućeg remontnog brodogradilišta te nije moguće na strateškoj razini procjene utjecaja utvrditi značajnosti utjecaja, ali je moguć gubitak staništa poplavnih šuma vrba i topola, koje moguće pripadaju ciljnom stanišnom tipu „91E0* (Aluvijalne šume ( Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae )“, kao i povoljnih šumskih i vodenih staništa za ciljne vrste riba i ptica. Ostale eventualne lokacije brodogradilišta nisu poznate, kao niti dizalica za riječna plovila, ali se pretpostavlja da će se prioritet kod smještaja ovih funkcija dati lokacijama koje se već koriste za potrebe riječnog prometa i postojećoj infrastrukturi, odnosno drugim lukama i pristaništima koji se nalaze na plovnim putovima od međunarodnog i državnog značaja.

S obzirom da se očekuje da će ova mjera SRRP biti provedena u okviru ili blizini postojećih luka i pristaništa, odnosno da će se prioritet kod razvoja i smještaja novih funkcija dati postojećim lokacijama i infrastrukturi, utjecaji su na razini strateške procjene utjecaja ocijenjeni kao umjereno negativni na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže uz primjenu predloženih mjera ublažavanja.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže na rijekama duž kojih su određeni međunarodni plovni putovi (međunarodni i klasificirani državni vodni putovi).

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000463 Dolina Une

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001415 Spačva JZ

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica uz riječna staništa (obale i sprudovi), riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka.

Ublažavanje utjecaja:

Kod planiranja izgradnje kapaciteta luka (izgradnja luka i pristaništa, prateće infrastrukture te drugih objekata u riječnom prometu, npr. brodogradilišta i dizalice za riječna plovila, terminali za opasne tvari, specijalizirani terminali i kapaciteti za upravljanje otpadom) prednost dati postojećim lokacijama luka i njihovom unaprjeđenju.

Na području ekološke mreže planirati nove lokacije ili eksploatirati predložene lokacije iz prostorno-planske dokumentacije samo ako postojeće ne zadovoljavaju iz aspekta ostvarivanja ciljeva strategije razvoja riječnog prometa.

Kod planiranja izgradnje kapaciteta luka i proširivanja njihovih funkcija izbjeći smještaj infrastrukture na lokacijama značajnih riječnih staništa: sprudova, riječnih otoka, riječnih rukavaca, strmih riječnih obala, aluvijalnih i poplavnih šuma.

Ako izgradnju kapaciteta luka i proširivanje njihovih funkcija nije moguće planirati izvan područja ekološke mreže, tada pri određivanju lokacije i obuhvata treba uvažiti sljedeće mjere navedene prema prioritetima:

- smještaj lokacije planirai izvan površina ciljnih stanišnih tipova i/ili povoljnih staništa za ciljne vrste, osobito riječna staništa poput sprudova, riječnih otoka, riječnih rukavaca, strmih riječnih obala, aluvijalnih i poplavnih šuma;

- planirati izgradnju u što manjem obuhvatu;

- izbjeći provedbu radova u osjetljivim periodima u životnim ciklusima ciljnih vrsta, osobito ciljnih vrsta riba i ptica na području ekološke mreže;

- na razini projekta primijeniti sve potrebne mjere zaštite okoliša uz najviše sigurnosne standarde te organizacije gradnje kako bi se izbjegli nepoželjni utjecaji na okoliš u pogledu onečišćenja obala i riječnog okoliša tijekom izgradnje i korištenja, kao i nepotrebnog zauzeća ili oštećivanja riječnih staništa i staništa u zapbalju te naseljavanja i/ili širenja invazivnih stranih vrsta tijekom gradnje i korištenja;

- planirati što kraću izravnu vezu s postojećim prometnicama kako bi se umanjio budući utjecaj na okoliš izgradnjom dodatne linearne infrastrukture;

Značajnost utjecaja nakon primjene mjera ublažavanja:

-1

C-8.3 Povećanje intermodalnosti

M-8.3.1 Izgradnja prometnica za spajanje luka s ostatkom prometne mreže

Mogući utjecaj:

Svrha ove mjere SRRP je povezivanje luka s cestovnom i željezničkom prometnom mrežom. U tom pogledu se u okviru ove mjere planira nadogradnja i obnova industijskih kolosijeka u skladu s potražnjom i namjenom. Također bi se ovom mjerom omogućilo povezivanje luka s cestovnim prometnicama višeg ranga. Točne potrebe utvrdile bi se projektnom dokumentacijom. S obzirom na svrhu i cilj ove mjere SRRP može se predvidjeti da se primarno radi o povezivaju luka na postojećim lokacijama te su utjecaji mogući ponajprije na područja ekološke mreže uz obuhvate navedenih luka, i to u njihovom zaobalju. Pritom su mogući negativni utjecaji na područja ekološke mreže gubitak i trajno zauzeće ciljnih staništa ili staništa povoljnih za ciljne vrste te fragmentacija staništa u slučaju gradnje nove linearne infrastrukture. Na razini prostornog planiranja bi takve utjecaje trebalo izbjeći planiranjem takve vrste prometnica u skladu s ciljevima očuvanja ekološke mreže. Osim navedenog, tijekom gradnje i korištenja moguće naseljavanje i širenje invazivnih stranih vrsta, uznemiravanje prisutnih životinjskih vrsta, kao i onečišćenje okoliša (tlo, vode). Utjecaji se ocjenjuju kao maleni do umjereni jer su lokalnog karaktera, ograničeni na uglavnom već izgrađene prostore uz postojeće luke, odnosno obuhvate budućih lučkih prostora na području Siska, Slavonskog Broda, Vukovara i Osijeka.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Pretpostavlja se da su utjecaji mogući na područja ekološke mreže u neposrednoj blizini postojećih luka:

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica vezane uz staništa u zaobalju i zaleđu luka, moguće na ciljne vrste vodozemaca i gmazova kao i ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka.

Ublažavanje utjecaja:

Planirati smještaj prometnica za povezivanje luka s ostatkom prometne mreže izvan područja ekološke mreže kako bi se izbjegla degradacija i/ili trajno zauzeće ciljnih stanišnih tipova i staništa povoljnih za ciljne vrste.

Ako prometnice za povezivanje luka i pristaništa s ostatkom prometne mreže nije moguće planirati izvan područja ekološke mreže, tada pri određivanju lokacije treba uvažiti sljedeće mjere navedene prema prioritetima:

- Trasirati prometnicu izvan površina ciljnih stanišnih tipova i/ili povoljnih staništa za ciljne vrste (ako je potrebno u fazi planiranja pojedinog projekta provesti potrebna istraživanja rasprostranjenja ciljnih vrsta i ciljnih stanišnih tipova);

- Planirati što kraću izravnu vezu s postojećim cestovnim i željezničkim koridorima kako bi se umanjio budući utjecaj na okoliš izgradnjom dodatne linearne infrastrukture;

- Na razini projekta primijeniti sve potrebne mjere zaštite okoliša i mjere organizacije gradnje kako bi se izbjegli nepoželjni utjecaji na područja ekološke mreže u pogledu onečišćenja tijekom korištenja i nepotrebnog zauzeća ili oštećivanja staništa te naseljavanja i/ili širenja invazivnih vrsta tijekom gradnje.

Značajnost utjecaja nakon primjene mjera ublažavanja:

-1

M-8.3.2 Uspostava nacionalnog koncepta za teretnu logistiku na vodnim putovima

Mogući utjecaj:

Ne očekuje se utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, ili je utjecaj zanemariv.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Nema.

Značajnost utjecaja na ekološku mrežu:

0

Ublažavanje utjecaja:

Nije potrebno.

M-8.3.3 Uspostava nacionalnog koridora Podunavlje - Jadran

Mogući utjecaj:

Uspostava nacionalnog koridora Podunavlje – Jadran je potencijalno opsežna infrastrukturna mjera koja neizravno može imati utjecaj na veliko područje. Koridor Podunavlje – Jadran obuhvaća povezivanje luke Rijeka s unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske, što uključuje povezivanje željeznicom preko Zagreba. Luka Rijeka služi kao mjesto dolaska tereta iz različitih dijelova svijeta, koji se zatim željeznicom prevozi prema lukama unutarnjih voda gdje se teret pretovaruje na unutarnje plovne putove. SRRP navodi dvije varijante u planiranju ovog koridora: (1) povezivanje luke Rijeka s lukom Sisak, ili (2) s lukom Slavonski Brod, pri čemu je s obzirom na postojeću željezničku infrastrukturu više u fokusu luka Slavonski Brod. U provedbi ove mjere značaj ima i planirano uključivanje višenamjenskog kanala Dunav-Sava, kao dodatnog pravca ulaska robe u središte Europe preko Dunava i Rajne, kao i izgrađena odgovarajuća željeznička infrastruktura na relacijama Rijeka-Zagreb te Zagreb-Sisak (var. 1) ili Zagreb-Slavonski Brod (var. 2). Odabiru konačne varijante prethodit će detaljne analize s projektno-tehničkog i financijsko-ekonomskog aspekta te s aspekta zaštite okoliša i prirode.

Iz aspekta zaštite prirode te očuvanja područja ekološke mreže provedba ova mjere podrazumijeva redovno održavani plovni put Save (u 1. varijanti do Siska, a u 2. do Slavonskog Broda) koji zadovoljava mjerila međunarodne klasifikacije, pri čemu SRRP naglašava da je bitan kriterij sprječavanje podizanja klase plovnosti Save na veću od trenutno propisane. Naime, u slučaju razvoja plovnog puta Save i podizanja klase plovnosti mogu se predvidjeti opsežni regulacijski i strukturni radovi na rijeci Savi nizvodno od Siska, kao i opsežnije radove na održavanju dubine plovnog puta na lokacijama koja predstavljaju uska grla, što je potencijalno značajan utjecaj promjene, degradacije i gubitka riječnih staništa na područjima ekološke mreže duž plovnog puta Save te u hidrološki ovisnom prostoru zaobalja gdje takvim radovima može doći do promjena hidroloških prilika. U 2. varijanti, može se predvidjeti manji opseg potrebnih infrastrukturnih zahvata na rijeka jer, u odnosu na varijantu koridora s povezivanjem s lukom Sisak, uspostava koridora Podunavlje – Jadran u varijanti s lukom Slavonski Brod imat će znatno manje zahtjeve za infrastrukturnim zahvatima i radovima na rijeci Savi, što se može zaključiti samo prema broju kritičnih (ograničavajućih) dionica za plovidbu na rijeci Savi (na dionici Račinovci-Slav. Brod ih je 4, a na dionici Slav. Brod – Sisak dodatnih 15 dionica). S obzirom na doseg mogućih utjecaja svih potrebnih radova kako bi se ova mjera provela, ista može imati potencijalno velik utjecaj na područja ekološke mreže duž rijeke Save. U ovoj fazi planiranja nisu poznati tehnički detalji kako bi se utjecaj na razini strateške OPEM mogao adekvatno procijeniti, ali se može pretpostaviti potencijalno značajan utjecaj. Potencijalno značajni utjecaj imat će sljedeće štetne učinke: trajni gubitak ciljnih stanišnih tipova, osobito uz obale rijeka, trajni gubitak ili promjena povoljnih staništa za ciljne vrste, osobito ribe i ptice.

U tijeku je postupak PUO i OPEM za projekt poboljšanja uvjeta plovnosti Save na dionici od rkm 300 do rkm 329, kojima bi se osigurali tehnički uvjeti za plovnosti rijeke za plovidbu međunarodnog plovnog puta minimalne IV. klase na dionici od granice sa Srbijom do luke Slavonski Brod. Za potrebe ovog projekta u tijeku izrade SUO s glavnom ocjenom provedena su potrebna istraživanja područja ekološke mreže i izrađeni modeli na temelju kojih se procjenjuje utjecaj na hidrološke prilike u području utjecaja projekta. Rezultat ovog postupka za PUO i OPEM odredit će daljnji tijek planiranja plovnosti na rijeci Savi na navedenoj dionici.

S obzirom da bi trajno ili dugotrajno uklanjanje ograničenja za plovidbu uzvodno od Slavonskog Broda (do Siska) kako bi se osigurala dovoljna dubina plovnog puta dovelo do utjecaja na minimalno dodatnih 15 dionica Save gdje je dubina ograničavajuća (ne uključujući i moguće dionice s drugim ograničenjima za plovnost), procjenjuje se da podizanje klase plovnosti u odnosu na propisanunna strateškoj razini procjene utjecaja na Savi (nizvodno od Siska) ne bi bilo prihvatljivo iz aspekta očuvanja ekološke mreže. Procjenjuje se da će iz aspekta očuvanja područja ekološke mreže 2. varijanta ove mjere SRRP (povezivanje s lukom Slavonski Brod) imati manji utjecaj na područja ekološke mreže duž rijeke Save, s obzirom na znatno manje zahtjeve za zahvatima potrebnim za osiguranje odgovarajuće razine plovnosti za međunarodni plovni put te na stupanj postojeće i planirane izgrađenosti željezničke infrastrukture na dionici Zagreb-Slav.Brod.

Kod daljnjeg razvoja projekta biti će potrebno surađivati s nadležnim institucijama sektora zaštite prirode i okoliša te drugih struka povezanih s projektnom problematikom s ciljem osiguranja rane ugradnje učinkovitih mjera ublažavanja na projektnoj razini i planiranja potrebnih bioloških istraživanja koja su osnova za buduća .

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Sva područja ekološke mreže duž rijeke Save nizvodno od Siska, do Slavonskog broda te područja ekološke mreže na prostoru Spačvanskog bazena:

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Dvorina

HR2000427 Gajna

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001415 Spačva JZ

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica uz riječna staništa (obale i sprudovi), riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka. Posredno može doći u do utjecaja na očuvanje staništa u zaobalju čiji je hidrološki režim izravno ovisan o hidrološkom profilu rijeke i dinamici poplavljivanja.

Ublažavanje utjecaja:

Tijekom daljnje razrade i razvoja projekta uspostave nacionalnog koridora Podunavlje – Jadran kada budu dostupni detaljniji tehnički podaci o opsegu projekta i potrebnim zahvatima za uspostavu koridora:

a. Planirati razvoj projekta povezivanjem Zagreba i Slavonskog Broda željezničkom infrastrukturom te ga uskladiti s rezultatima postupka PUO i OPEM za projekt „Poboljšanje plovnosti rijeke Save za dionice od rkm 329+000 do 315+000 i od rkm 312+200 do rkm 300+000“ (u tijeku), kao i rezultatima budućeg postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu projekta izgradnje Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (koji još nije proveden);

b. U okviru ove mjere SRRP ne smiju se planirati aktivnosti kojima bi se podizala klasa plovnosti rijeke međunarodnog plovnog puta rijeke Save izvan propisanih minimalnih klasa plovnosti za međunarodne plovne putove;

c. Sve potrebne radove i građevine duž rijeke Save planirati koristeći tehnička rješenja ili tehničke mjere kojima će se u najvećoj mogućoj mjeri očuvati obalna, vodena i šumska staništa te riparijska vegetacija, staništa od značaja za ciljne vrste ptica (osobito onih koje gnijezde uz obale rijeka i na riječnim sprudovima), značajna staništa ciljnih vrsta riba (plitka obalna staništa i riječni sprudovi, zimovališta i mrjestilišta riba), hidromorfologiju rijeke, slijedeći primjere najbolje prakse u skladu s relevantnim nacionalnim i europskim smjernicama u razvoju unutarnje plovidbe, npr. Platina – Priručnik dobre prakse u održivom planiranju vodnih putova (ICPDR, 2010.) i upravljanju rijekama, npr. Stručne smjernice – upravljanje rijekama (HAOP, 2016.).

Značajnost utjecaja nakon primjene mjera ublažavanja:

-1

Pretpostavlja se da bi primjenom mjera ublažavanja utjecaj bio umanjen ispod značajnog negativnog utjecaja na ovoj razini strateške procjene. S obzirom na mogući opseg potrebnih radova, nedostatne podatke o rasprostranjenosti ciljnih stanišnih tipova i ciljnih vrsta te nedovoljno poznate i precizne tehničke podatke o potrebnim aktivnostima, a osobito o obuhvatu tih aktivnosti treba naglasiti da će se detaljnije mjere ublažavanja moći predlagati u kasnijim fazama razvoja projektne dokumentacije, za pojedine aktivnosti ili projekte, prije ili u tijeku provedbe ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu na razini zahvata.

M-8.3.4 Izgradnja intermodalne infrastrukture u teretnom i putničkom prometu

Mogući utjecaj:

U okviru ove mjere u teretnom i putničkom prometu predlaže se izgradnja intermodalne infrastrukture na mjestima na kojima za to postoji prometna potražnja, što će se odrediti budućim razvojem studijske dokumentacije. Intermodalna infrastruktura obuhvaća kontejnerske terminale u teretnom prometu, a  u putničkom prometu intermodalne terminale na kojima je moguće promijeniti najmanje dva prijevozna moda, a koji su istovremeno i dio sustava javnog prijevoza. Može se predvidjeti da će se aktivnosti u okviru ove mjere SRRP ponajprije planirati vezano uz postojeće međunarodne luke, koje imaju značaj u putničkom i teretnom prometu. Također, može se predvidjeti da bi intermodalni terminali trebali biti smješteni u blizini naselja ili u naseljima kako bi se osigurala povezanost s javnim prijevozom, čime se smanjuje potencijalni utjecaj na okolna prirodna staništa. Kroz razvoj daljnje studijske dokumentacije lokacije za smještaj ovakve infrastrukture trebalo bi planirati isključivo u sklopu postojećih obuhvata lučkih prostora. Mogući su nepovoljni učinci ako na razini prostornog planiranja izostane određivanje smještaja takve vrste povezivanja i smještaja gospodarsko-poduzetničkih zona u skladu s ciljevima očuvanja biološke raznolikosti i ekološke mreže te se na taj način pridonese lokalno do degradacije i trajnog gubitka prirodnih staništa. Ako se infrastruktura planira na području ekološke mreže, mogući su štetni utjecaji na ciljne vrste i/ili stanišne tipove povezane s degradacijom ili trajnim gubitkom staništa, naseljavanjem i širenjem invazivnih vrsta te uznemiravanjem.

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Pretpostavlja se da su utjecaji mogući na područja ekološke mreže u neposrednoj blizini postojećih luka:

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000372 Dunav – Vukovar

HR2000394 Kopački rit

HR2000642 Kupa

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica uz riječna staništa (obale i sprudovi), riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka.

Ublažavanje utjecaja:

Planirati lokacije za smještaj infrastrukture izvan područja ekološke mreže kako bi se izbjegla degradacija i/ili trajno zauzeće ciljnih stanišnih tipova i staništa povoljnih za ciljne vrste.

C-8.4 Unaprjeđenje plovnosti i održavanje plovnih putova

M-8.4.2 Modernizacija plovnih putova i osiguravanje plovnosti rijeka u skladu s propisanim minimalnim klasama plovnosti za međunarodne plovne putove

Mogući utjecaj:

Ovom mjerom obuhvaćene su sve aktivnosti vezane za modernizaciju plovnih putova i osiguravanje plovnosti rijeka u skladu s propisanim minimalnim klasama plovnosti za međunarodne plovne putove koje proizlaze. Pojedine dionice plovnih putova imaju problem održavanjem klasa plovnosti veći dio godine zbog čega dolazi do obustave prometa. Aktivnosti uključuju uređenje riječne obale, jaružanje i sl. kojima će se osigurati propisani uvjeti plovnosti za međunarodni plovni put. Za sve dionice potrebno je izraditi analize kojima bi se utvrdio opseg i vrsta radova kojima bi se provela navedena mjera u skladu s nacionalnim i međunarodnim smjernicama (uključujući dobru praksu) u održivom upravljanju vodama i planiranju vodnih putova.

Provedbom ove mjere Strategije ne planira se podizanje klase plovnosti rijeka već će se kroz ovu mjeru ispuniti osnovni uvjeti klasa koje već plovni putovi imaju, a koji su određeni međunarodnim ugovorima kojih je Hrvatska potpisnica. Prvenstveno se odnosi na sadašnji nedostatak minimalnih uvjeta za IV klasu plovnosti na pojedinim dionicama međunarodnih plovnih putova (gdje je IV klasa najmanja klasa međunarodnog plovnog puta kojom se osigurava nesmetana plovidba kroz 300 dana u godini za plovila s maksimalnim gazom od 2,5 m). Na kritičnim dionicama nije ispunjen taj minimum te bi se isti trebao osigurati kombinacijom izgradnje hidrotehničkih građevina i čišćenja plovnog puta na poznatim kritičnim dionicama.

U SRRP se ističu sljedeće dionice kao ograničavajuće za plovidbu i postizanje plovnosti prema mjerilima međunarodne klasifikacije:

1) na r. Dunav: dionica Sotin, pri čemu bi na ovoj dionici trebalo riješiti ograničenje nekim dugoročnim tehničkim rješenjem, a ne isključivo uklanjanjem nanosa;

2) na r. Dravi: dionica ušća Drave rkm 0+000 do rkm 0+500 – mjerodavni vodomjer Aljmaš, dionica rkm 10 – rkm 12 – mjerodavni vodomjer Osijek: općenito dionica od ušća do rkm 12 (doplovljavanje do luke Osijek) zbog velikih količina nanosa iz rijeke Dunav) – i kod ove dionice Drave, osim redovnog održavanja uklanjanjem nanosa, ističe se potreba za identifikacijom dugoročnih rješenja (uklanjanje nanosa u kombinaciji s hidrotehničkim građevinama),

3) na r. Savi: veći broj dionica (SRRP navodi 19 ograničavajućih dionica), pri čemu najveće ograničenje predstavlja dionica Jaruge-Novi Grad. U tijeku je postupak PUO i OPEM za tehničko rješenja uređenja 2 dionice od rkm 329+000 do rkm 300+00, kojim bi se ujedno postigli tehnički uvjeti za IV klasu plovnosti u skladu s međunarodnim mjerilima. S ciljem smanjenja utjecaja ovog projekta na područja ekološke mreže, tijekom provedbe postupka PUO i GOPZEM inicijalno tehničko rješenje je izmijenjeno na način da se predvidi jednosmjerna plovidba uz izvedbu najvećeg dijela projektiranih građevina (pera) bez „ukorjenjivanja“ u obalu, kako bi se isti uskladio u najvećoj mjeri sa zahtjevima zaštite prirode. Strategija navodi „Stanje plovnosti na rijeci Savi popravlja se slijedom radova tehničkog čišćenja i uklanjanja nanosa što upućuje na potrebu za izvršenjem takvih radova na svim kritičnim dionicama te na potrebu za kontinuiranim održavanjem plovnosti rijeke…“ Prema SRRP, osim na dionici Jaruge-Novi Grad, na dionici rijeke Save između Puske i Prelošćice (obuhvaća ukupno 6 „plićaka“) bila bi poželjna implementacija dugoročnijih rješenja u sklopu predmetne mjere SRRP.

Za dionicu Save uzvodno od Siska Strategijom se ne ističe namjera niti planovi za radovima na podizanju klase plovnosti izvan klase plovnosti određene međunarodnim ugovorima.

U sklopu provedbe mjere unaprijeđenja plovnosti rijeka mogući su izravni negativni utjecaji na morfološku dinamiku i ukupno stanje rijeka, kao i obalnih poplavnih područja te ciljnih vrsta, posebice u područjima uskih grla toka Dunava, Save i Drave. Također, moguć je utjecaj u vidu morfološke degradacije rijeka što posljedično može dovesti do povećanog bočnog naprezanja, smanjenja transportnog kapaciteta sedimenta, nedostatka lateralnog transporta sedimenta i smanjenja morfološke dinamike u reguliranim dionicama rijeka. Takvo pogoršanje dalje može uvjetovati značajne gubitke struktura unutar korita, pogotovo nestanak šljunčanih sprudova i promjena u biološki vrijednim pješčanim sprudovima. Dugoročno, može dovesti do pogoršanja ekološkog stanja rijeka (npr. nestajanje staništa za mriještenje ciljnih vrsta riba (rijeke Sava, Drava, Dunav), gniježđenje ptica močvarica i drugih ciljnih vrsta ptica (npr. bregunica, vodomar), trajnog ili privremenog gubitka povoljnih bentičkih staništa za akvatičke ciljne vrste beskralješnjaka. Infrastrukturnim zahvatima u vodotoku moguće je i naseljavanje i širenje invazivnih stranih vrsta te na razini pojedinog projekta treba primijeniti mjere kojima se smanjuje rizik od njihova prijenosa i širenja. U okviru ove mjere potrebno je surađivati s nadležnim institucijama sektora zaštite prirode i okoliša te drugih struka povezanih s projektnom problematikom s ciljem osiguranja rane ugradnje učinkovitih mjera ublažavanja na projektnoj razini.

Na rijeci Dunav se u daljnjem razdoblju planira riješiti ograničenje za plovidbu na dionici u Sotinu. Mogući su utjecaji na ciljne vrste i ciljne stanišne tipove područja HR2000372 Dunav – Vukovar, i to ponajprije na ciljne vrste riba, vidru i ciljne vrste beskralješnjaka, kao i ciljne stanišne tipove Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.(3270) i Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) (91E0*). Točan obuhvat i lokacija nije poznata u SRRP, ali se može pretpostaviti utjecaj na navedene vrste i stanišne tipove zbog oštećivanja ili gubitka riječnih staništa uz obale i u koritu rijeke.

Na rijeci Dravi SRRP prioritet daje dionici Drave od ušća u Dunav do luke u Osijeku (rkm 12). Rješavanjem ograničenja u plovidbi kombinacijom hidrotehničkih rješenja i uklanjanja nanosa mogući su utjecaji na ciljne vrste riba, akvatičkih beskralješnjaka, vodozemaca i gmazova te vodenih sisavaca područja HR2001308 Donji tok Drave, HR2000394 Kopački rit i HR2000372 Dunav – Vukovar, kao i na pojedine ciljne vrste ptica POP HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje (osobito vrsta usko vezanih uz korito i obale rijeka, npr. vodomar, bregunica, mala prutka, prutka migavica, crvenokljuna čigra, kojima je za gniježđenje važno očuvati povoljnu strukturu riječnih obala i riječnih plićina).

Na rijeci Savi kao prioritet se ističe uklanjanje ograničenja na dionici do Slavonskog Broda. U tijeku je postupak PUO i OPEM za projekt poboljšanja uvjeta plovnosti Save na dionici od rkm 300 do rkm 329, kojima bi se osigurali tehnički uvjeti za plovnosti rijeke za plovidbu međunarodnog plovnog puta (minimalne) IV. klase na dionici od granice sa Srbijom do luke Slavonski Brod, kako je definirano međunarodnim ugovorima. Za potrebe ovog projekta u tijeku izrade SUO s glavnom ocjenom provedena su potrebna istraživanja područja ekološke mreže i izrađeni modeli na temelju kojih se procjenjuje utjecaj na hidrološke prilike u području utjecaja projekta. Daljnje aktivnosti u okviru ove mjere planirati će se i provoditi u skladu s Rješenjem i zaključcima ovog postupka OPEM i PUO. Na preostalom dijelu plovnog puta Save (od Slavonskog Broda do Siska) SRRP ne ističe planove niti potrebe za većim infrastrukturnim zahvatima, međutim zbog većeg broja lokacija na kojima postoje trajni problemi s osiguravanjem dubine plovnog puta u minimalnoj klasi međunarodnog plovnog puta moguće je pretpostaviti da utjecaji bili potencijalno značajni. Na rijeci Savi uzvodno od Slavonskog Broda radove i tehniočka rješenja biti će potrebno planirati u minimalnom obuhvatu, koristeći primjere najbolje prakse, planirajući zahvate i radove uz minimalne ili zanemarive utjecaje na vrijedna obalna i riječna staništa (rukavci, sprudovi, strme obale). Na rijeci Savi mogući su utjecaji na sva područja ekološke mreže duž Save i u njezinom neposrednom zaobalju, i to na ciljne vrste riba, akvatičkih beskralješnjaka, vodozemaca i gmazova, vodenih sisavaca te na ciljne stanišne tipove uz obale rijeka i u dijelu zaobalja koje je hidrološki ovisno o vodnom režimu rijeke Save (HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice, HR2000416 Lonjsko polje, HR2000420 Sunjsko polje, HR2001326 Jelas polje s ribnjacima, HR2001414 Spačvanski bazen, HR2001415 Spačva JZ, HR2000426 Gajna, HR2000427 Dvorina, HR2001379 Vlakanac-Radinje, HR2001326 Jelas polje s ribnjacima, HR1000004 Donja Posavina, HR1000005 Jelas polje, HR1000006 Spačvanski bazen).

Područja ekološke mreže i ciljevi očuvanja na koje je moguć utjecaj:

Utjecaj se poglavito odnosi na područja ekološke mreže duž utvrđenih međunarodnih plovnih putova, na dionici Save nizvodno od Siska, Drave nizvodno od Osijeka te na Dunavu (osobito nizvodno do Vukovara):

HR1000004 Donja Posavina

HR1000005 Jelas polje

HR1000006 Spačvanski bazen

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

HR2000394 Kopački rit

HR2000416 Lonjsko polje

HR2000420 Sunjsko polje

HR2000426 Gajna

HR2000427 Dvorina

HR2001379 Vlakanac-Radinje

HR2001308 Donji tok Drave

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

HR2001414 Spačvanski bazen

HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

HR2001415 Spačva JZ

Utjecaj će se najviše očitovati na ciljne vrste ptica uz riječna staništa (obale i sprudovi), riba, sisavaca vezanih uz vodeni okoliš (dabar, vidra), akvatičkih beskralješnjaka te ciljne stanišne tipove poplavnih i aluvijalnih šuma uz rijeke, vlažna i močvarna staništa uz obale rijeka. Posredno može doći u do utjecaja na očuvanje staništa u zaobalju čiji je hidrološki režim izravno ovisan o hidrološkom profilu rijeke i dinamici poplavljivanja.

Ublažavanje utjecaja:

Koristiti pristup integrativnog planiranja s ciljem dugoročnog rješavanja ograničenja i uskih grla u pogledu plovidbe putem primjene tehničkih rješenja koja su iz aspekta očuvanja područja ekološke mreže prihvatljivija i u skladu s najboljom praksom, odnosno kojima se osigurava očuvanje obalnih i šumskih staništa, riparijske vegetacije, staništa od značaja za ciljne vrste ptica (osobito onih koje gnijezde uz obale rijeka i na riječnim sprudovima i plićinama), značajna staništa ciljnih vrsta riba (plitka obalna staništa i riječni sprudovi, zimovališta i mrjestilišta riba).

Planirati infrastrukturne zahvate na način da ne doprinose trajnom zauzeću ciljnih stanišnih tipova, osobito: osobito: Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion (3150), Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. (3270), Aluvijalne šume ( Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae ) (91E0*), Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea (3130), Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume ( Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis ) (6430).

Planirati infrastrukturne zahvate na način da se spriječi trajno zauzeće i degradacija povoljnih riječnih staništa za ciljne vrste, osobito prirodnih riječnih obala (strme odronjene obale, obalne plićine), riječni sprudovi i riječni rukavci.

Planirati zahvate uvažavajući osjetljive periode u životnim ciklusima ciljnih vrsta, osobito riba i ptica.

Planirati aktivnosti na održavanju i osiguranje odgovarajuće dubine plovnog puta na način da se spriječi negativan utjecaj na hidrološke prilike u zaobalju i nizvodno (snižavanje vodnog lica), npr. ograničavanjem širine plovnog puta (jednosmjerna plovidba, usmjeravanjem plovnog puta prema dubljim dijelovima korita, izvedbom sustava pera umjesto produbljenjem korita).

Prilagoditi tehnička rješenja postojećim prirodnim procesima riječne morfologije i slijedeći pravila minimalne ili privremene inženjerske intervencije, tehničke mjere implementirati u prilagodljivoj formi (stabilizacija korita rijeke kroz granulometrijsko poboljšanje korita, regulacija niskog vodostaja putem pera), optimalno koristiti mogućnosti restauracijskog potencijala rijeke te dizajn regulacijskih struktura integrirati s obzirom na hidrauličke, morfološke i ekološke kriterije u skladu s preporukama Platina – Priručnika dobre prakse u održivom planiranju vodnih putova (ICPDR, 2010.) i Stručne smjernice – upravljanje rijekama (HAOP, 2016.).

Potrebno je osigurati longitudinalni kontinuitet obalnih staništa odabirom primjerenih tehničkih rješenja, u skladu s gore navedenim smjernicama i priručnicima te primjerima dobre prakse.

Na razini projekta primijeniti sve potrebne mjere zaštite i mjere organizacije gradnje kako bi se izbjegli nepoželjni utjecaji na područja ekološke mreže u pogledu nepotrebnog zauzeća ili oštećivanja staništa te naseljavanja i/ili širenja invazivnih vrsta tijekom gradnje.

U okviru ove mjere SRRP kako bi se izbjegli mogući značajni utjecaji na područja ekološke mreže ne smiju se provoditi aktivnosti kojima bi se podizala klasa plovnosti rijeke Save izvan propisanih minimalnih klasa plovnosti za međunarodne plovne putove, a na ostalim međunarodnim plovnim putovima (Drava, Dunav) ne smije se povećavati trenutna klasa plovnosti.

Značajnost utjecaja nakon primjene mjera ublažavanja:

-1

Pretpostavlja se da bi primjenom mjera ublažavanja utjecaj bio umanjen ispod značajnog negativnog utjecaja. Glavni cilj ovih mjera ublažavanja je ograničiti opseg mogućih infrastrukturnih radova te obvezati nositelja budućih razvojnih projekata u riječnom prometu na primjenu suvremenih tehničkih rješenja koja imaju manji utjecaj na okoliš, ponajprije prirodne značajke vodotoka. S obzirom na mogući opseg potrebnih radova, nedostatne podatke o rasprostranjenosti ciljnih stanišnih tipova i ciljnih vrsta te nedovoljno poznate i precizne tehničke podatke o potrebnim aktivnostima, a osobito o obuhvatu tih aktivnosti treba naglasiti da će se detaljnije mjere ublažavanja (pogotovo one koje su projektno i prostorno specifične) moći predlagati u kasnijim fazama razvoja projektne dokumentacije, za pojedine aktivnosti ili projekte, prije ili u tijeku provedbe ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu na razini zahvata.