1.PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA LUKA OD OSOBITOG (MEĐUNARODNOG) GOSPODARSKOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU

1.1PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA LUKA OD OSOBITOG (MEĐUNARODNOG) GOSPODARSKOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU

Nacionalni plan razvoja luka od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa trebao bi dati okvir za razvoj hrvatskih luka za razdoblje do 2030. godine, koji će služiti kao osnova za njihov daljnji sveobuhvatni i održivi razvoj, ali i za razvoj čitavog sustava hrvatskog pomorskog gospodarskog sektora.

Gospodarsko okruženje u kojemu posluju hrvatske luke u posljednjih se 5-10 godina u velikoj mjeri promijenilo. Dostupne i ekonomski opravdane tehnologije te povezani prometni sustavi značajno su se izmijenili, a u budućnosti se mogu očekivati daljnje promjene, prvenstveno zbog veće integracije hrvatskog prometnog sustava u prometni sustav EU-a, kao i zbog sve većih zahtjeva koji se odnose na zaštitu okoliša i održivi razvoj, a koji se opravdano nastoje nametnuti svim gospodarskim granama, pa tako i prometu.

Nacionalnim planom  rebalo bi unaprijediti hrvatski lučki sektor kako bi se postigli sljedeći ciljevi:

 Povećana konkurentnost luka

 Financijska samoodrživost lučkih uprava

 Ekološka održivost lučkih aktivnosti

Ostvarivanje navedenih ciljeva trebale bi omogućiti aktivnosti u okviru 22 prijedloga,  Tablica 1.  

Nacionalnim planom, u poglavlju 2.3. Sažetak trendova i projekata razvoja u lučkom sektoru navodi se sažetak najvažnijih aktualnih trendova i projekata razvoja u lučkom i pomorskom sektoru. Na lučki i pomorski promet utječu mnogi trendovi i pokretači – od politike do gospodarskih pitanja te tehnologije i pitanja povezanih s okolišem. Kod projekata razvoja ključna je održivost. Mnogi projekti razvoja nisu pod nadzorom lučke uprave, a upravo oni stvaraju mogućnosti i prijetnje kojima bi lučke uprave morale proaktivno upravljati.

U izdvojenoj Tablici 2. dana su dodatna pojašnjenja povezana s okolišnim aspektima i pojašnjenja tzv.  koncepta zelene luke (Green Port), prepoznatog kao ključnog čimbenika u ostvarivanju ciljeva okolišne  održivosti lučkih sektora.

Također, U cilju dobivanja detaljnijih inforamcija od lučkih uprava o svakom pojedinom lučkom području i okolišnim aspektima, predstavnicima lučkih prava dostavljeni su upitnici u kojima su okolišna pitanja razvrstana po područjima, prikaz  rezultata Tablica 3.  

Sljedeći sektori utječu na razvojne mogućnosti te mogu predstavljati prilike, ali i prijetnje razvoju lučkog sektora.

1.Politike

Nacionalni i međunarodni zakoni i propisi utječu na svakodnevno upravljanje lučke uprave. Osim nacionalnih zakona kao što je Zakon o pomorskom dobru i Zakon o kabotaži, koji će prestati vrijediti do 31. prosinca 2016., najvažniji su propisi Međunarodne pomorske organizacije (IMO), Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS) i Europske unije.

2.Geografija

Hrvatske luke imaju prednost prirodno zaštićenih voda. Hrvatske luke Rijeka i Ploče dobro su pozicionirane za ulaznu i tranzitnu luku za srednju i istočnu Europu. Zahvaljujući vezovima dubokog gaza i željezničkim vezama, povećana uloga tranzita kontejnera posebno u trgovini između Azije i srednje Europe otvara značajne mogućnosti i to posebno za Rijeku, kao i za Ploče u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Rijeka se mora boriti s izazovima povezivanja sa zaleđem preko planinskog područja, a riječki bazen smatra se gradskom lukom što sa sobom povlači određene probleme. Luka Zadar ima ravno zaleđe i dobro je smještena za ro-ro teret i terete velikih dimenzija. Luke Šibenik i Split su terene luke koje također privlače kruzere. Dubrovnik se smatra prvom hrvatskom destinacijom za kruzere i ima mogućnosti razviti se kao matična luka za kruzere. Nadalje, vrijeme tranzita u trgovinskoj razmjeni Azija-Europa kraće je u usporedbi sa sjevernim europskim lukama što pridonosi manjim troškovima i manjem ugljičnom otisku. Stoga je u interesu Europske unije razviti odgovarajuće TEN-T koridore.

3.Ekonomija

Ekonomija je pokretač transportnog lanca. Za promet robom uvijek će se koristiti povoljnija rješenja ako su usluga i učinkovitost na prihvatljivim razinama. Globalni gospodarski trendovi odnose se na:

 Globalizaciju trgovine. Ovi su trendovi stvorili međunarodne mreže proizvodnje i sastavljanja proizvoda povezanih s učinkovitim prijevoznim sredstvima. Globalizacija je rezultirala formiranjem globalnih igrača u industriji, prijevozu i branši lučkih terminala. Promjena tih mreža u današnje vrijeme mogla bi imati neočekivani globalni učinak.

 Kineski pomorski put svile. Kineski poduzetnici vođeni su novim procvatom pomorskog puta svile, konceptom koji promiče kineski predsjednik. Venecija je posebno navedena u njihovim planovima opskrbe srednje Europe, no Rijeka ima slične mogućnosti privlačenja brodskih linija i stranih izravnih ulaganja kao i strategija distribucije prema istočnoj Europi.

 Europsku proizvodnju koja je premještena na jug i istok. Njemačka industrija, među ostalima, prebačena je iz srednje Njemačke u južnu Njemačku, no što je važnije, glavni pomak europske proizvodnje vidljiv je u industriji igračaka i automobila čije se središte, zbog nižih troškova radne snage, prebacilo na istok, otvaranjem novih automobilskih postrojenja u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

 Društvo koje se prebacuje s industrije na trgovinu i turizam. Još jedan demografski trend jest postupna promjena gospodarstava. U mnogim lukama starije teške industrije s vremenom su postale nepotrebne, a luke se sve više fokusiraju na trgovinu i turizam. Sličan trend vidljiv je i u Hrvatskoj gdje je turizam postao nova ključna industrija.

 Ekonomije razmjera i velika plovila. Brodske kompanije već su duže vrijeme suočene s gubitcima zbog niskih cijena prijevoza tereta. Kako bi smanjile trošak i postale učinkovitije, brodske kompanije nastoje poslovati u skladu s ekonomijom razmjera naručivanjem većih plovila. Najveće izravne usluge od Dalekog istoka do sjevernog Jadrana sada iznose oko 11.000 TEU, povećano s 6.000 TEU od prije nekoliko godina. Trgovina između Sredozemlja i Azije trenutačno ima plovila kapaciteta 14.000 TEU i vrlo je vjerojatno da će ta plovila također pristajati u sjevernom Jadranu nakon što luke, oprema i povezanost s unutrašnjosti budu u mogućnosti prihvatiti ih. Kopar, primjerice, ulaže u nove dizalice. Gledajući unaprijed, plovila veličine od 16.000 do 18.000 TEU također bi postala moguća nakon modernizacije lučkih područja. . Luke trebaju prilagoditi svoju infrastrukturu i infrastrukturu prema zaleđu te učinkovitost kako bi mogle prihvatiti plovila povećanih kapaciteta, a određene bi luke mogle „ispasti iz utrke” zbog, primjerice, ograničenja dubine gaza.

 Kaskadni učinak. Posljedica uporabe plovila povećanih kapaciteta na pravcima istok – zapad je  povećanje kapaciteta plovila na drugim trgovinskim pravcima. Globalizacija u brodarskom prijevozu kao takva ima učinak na prekooceansku trgovinu i luke diljem svijeta.

 Prekapacitiranost i niže cijene prijevoza tereta. Današnji brodarski prijevoz suočen je s prekomjernim kapacitetom u skoro svim razredima plovila zbog povećanih narudžbi i niskog rasta globalnog gospodarstva što rezultira niskim cijenama prijevoza tereta. Ovaj trend potiče brodske kompanije da dodatno smanje troškove kroz spajanja i konsolidacije dok istovremeno manje isplativi brodovi postaju neiskorišteni.

 Proširenje Panamskog kanala kojim su postavljeni novi parametri za brodove. Veličine brodova trenutačno su definirane novim mjerama globalnih ograničenja kanala. To znači da je stari Panamski razred prebačen na novi Panamski razred koji odražava dublje gazove i šire brodove. Luke su općenito suočene s novim dizajnom brodova, posebno u onim lukama koje su namijenjene za Panamax brodove kao što su žitni terminali i manji terminali za rasute terete.

 Konsolidaciju među brodskim kompanijama. Konsolidacija je u industriji otpreme kontejnera dovela do velikih udruženja s manje članova. Ta udruženja stvaraju globalne mreže i imaju veću pregovaračku moć nego luke. Štoviše, brodske kompanije unapređuju svoje veze s operaterima lučkih terminala i intermodalnim operaterima kroz vertikalnu integraciju u lancu opskrbe.

4.Tehnologija

Tehnologija pokreće protok prometa današnjice. Industrija je izuzetno orijentirana prema kapitalu i učinkovitost se uglavnom ostvaruje kroz velika unapređenja kao što je potreba za novim dizalicama u lukama. Međutim, osim njih, mnoga tehnološka poboljšanja i poboljšanja u smislu učinkovitosti mogu se ostvariti kroz primjenu pametnih (SMART = specifičnih, mjerljivih, ostvarivih, realističnih i pravovremenih) tehnologija koje nude današnji mobilni i IT sustavi. Razmjena informacija i digitalizacija ključ su poboljšanja učinkovitosti između modaliteta prijevoza i osiguranja brze obrade robe. Konačno, nove tehnologije na brodskim motorima odražavaju nove zahtjeve brodskih goriva.

5.Energija i okoliš

Jedan od vodećih trendova jest usvajanje zelenih politika. Smanjenje emisija stakleničkih plinova trebalo bi postati prioritet lučkog i prometnog sektora budući da se na razini Europske unije i svijeta pišu novi propisi za ovaj sektor. To znači da osviještenost nije dovoljna, da ključ leži u „mjerenju, kontroli i djelovanju” s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova. Trebalo bi razmotriti poduzimanje proaktivnih koraka s ciljem stvaranja „zelene luke” i smanjenja emisija koja se odnose na brodski, cestovni i željeznički promet. Uvođenje sustava PERS olakšava mjerenje ugljičnog otiska luka. Osim toga, luka na taj način omogućuje opskrbu čistih goriva kao što je LNG, gdje je to moguće.

6.Financiranje i određivanje cijena

Luke u koncesijskom modelu „landlord” u Europi moraju postati samoodržive. To bi trebao biti glavni cilj komercijalnih aktivnosti u lukama. Dio ovog cilja jest transparentno financijsko izvještavanje. Kako bi se shvatila konkurentnost luka trebalo bi češće uspoređivati konkurentne tarife. U financijskom sektoru prisutan je trend usmjeren prema privatnom financiranju, a ne javnom. Štoviše, javno-privatna partnerstva često se koriste u područjima u kojima vlada još uvijek želi imati određenu kontrolu, no i ostvariti korist iz privatnog financiranja i znanja u određenom segmentu. Te konstrukcije također otvaraju mogućnost korištenja privatnog kapitala u osiguranju sredstava za projekte.

7.Organizacija, demografija i društvo

Koncesijske („landlord”) lučke uprave u Europi postale su samostalni subjekti zahvaljujući procesima komercijalizacije, korporatizacije i privatizacije. Naglasak je na komercijalizaciji trgovine i marketinga i pristupa ključnim klijentima, s ciljem potpune posvećenosti klijentima i ostvarivanja financijske samoodrživosti. U organizaciji bi se nadalje trebala istaknuti pitanja sigurnosti, zdravlja i okoliša zajedno s osiguranjem kvalitete kroz ISO certifikaciju. Što se tiče trendova u demografiji i društvu, valja napomenuti da su industrijske luke premještene izvan gradova. Vezano uz preostale lučke aktivnosti u blizini grada, odnos grada i luke važna je tema. Gradske su luke danas integrirane u svakodnevni život, „luka je dio grada“. To znači da su one mjesto za rad, život i opuštanje. Uloga lučke uprave nije samo omogućiti odvijanje trgovine, već i aktivno sudjelovati u uključivanju stanovništva u aktivnosti luke kroz festivale, obrazovanje, sport (jedrenje), igre te rekreaciju.

Tablica 1 Prijedlozi za transformaciju hrvatskog lučkog sustava i aktivnosti potrebne za njihovu provedbu

Tablica 2 Koncept zelene luke (Green Port koncept)

2.POSTOJEĆI OKOLIŠNI PROBLEMI KOJI SU VAŽNI ZA NPRL-RH

Strateškom procjenom razmatrano je područje 6 luka od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH, a u nastavku se navode okolišni problemi prepoznati tijekom razmatanja i analize sastavnica okoliša i aktivnosti planiranih NPRL-RH.  

Prepoznati okolišni problemi tijekom strateške procjene odnose se na:

 Nedovoljno razvijena svijest većine dionika o značenju održivog razvoja, potrebi zaštite okoliša i prirode te o vrijednosti i važnosti kulturne baštine

 Provođenje aktivnosti po pitanju zaštite okoliša po principu »zato što se mora«

 Nedovoljna uključenost svih zainteresiranih strana u procese prostornog planiranja, a posljedično i zaštite okoliša

 Negativni demografski trendovi s posebnim naglaskom na depopulaciju ruralnih područja i migracije prema urbaniziranijim područjima  i starenje stanovništva

 Negativni ekonomski trendovi koji su doveli i do nedovoljnog ulaganja u projekte zaštite okoliša

 Neravnomjeran razvoj cijelog područja RH i sve veći pritisak na gradove

 Izostanak izrade topografija arheološke baštine za područje cijele RH (lokaliteti se često otkrivaju tek tijekom građevinskih radova, a u slučaju podvodnih nalazišta i tijekom rekreativnih ronjenja, a stupanj njihove očuvanosti varira od intaktnih do teško oštećenih)

 Nedovoljna istraženost i dokumentiranost područja, vrednovanje i zaštita pomorske obalne i podvodne kulturne baštine, nedostatak stručnjaka, nedostatak znanja, stručne i javne svijesti o važnosti očuvanja   i zaštite kulturne baštine. Problem su i nelegalni zahvati  na kulturnim dobrima uvjetovane nerazumijevanjem i pogrešnim tumačenjem obnove kulturnog nasljeđa, nestručno pripremljenim i izvedenim obnovama, pogrešnim tumačenjem održivog korištenja kulturne baštine, itd.

 Stavljanje privatnih interesa ispred interesa zajednice

 Potreba za boljom koordinacijom svih subjekata povezanih s načinom funkcioniranja lučkih područja

 Industrijska opterećenja i nedovoljna iskorištenost projekata čistije proizvodnje

 Nepoštivanje zakonskih propisa i neprimjenjivanje sankcija zbog kršenje istih

 Prepoznata je potreba uspostave sustavnog, interdisciplinarnog i dugoročnog praćenja i ocjene utjecaja štetnih čimbenika okoliša na zdravlje ljudi i kvalitetu života u Hrvatskoj

 Opterećenje okoliša otpadom, usprkos značajnim pozitivnim pomacima na tom području upitno je dostizanje cilja za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada mjera te je prisutan izostanak mjera informiranja i izobrazbe na lokalnoj razini.

 Nedostatak podataka/novih podataka o pojedinim sastavnicama okoliša kao i sustavan pristup praćenju stanja okoliša

 Nepostojanje cjelovitog sustava praćenja za sve sastavnice okoliša na nivou RH, odnosno lučkih područja razmatranih strateškom studijom (npr. tlo, zak, buka)

 Nepostojanje planova i programa zaštite okoliša za sva područja

 Potreba uspostave bolje međusektorske i međuinstitucijske suradnje

 Kašnjenje u provedbi obaveza povezanih s vodnim gospodarstovm, a po pitanju pročišćavanja otpadnih voda



3.MOGUĆI  UTJECAJI NA OKOLIŠ

3.1METODOLOGIJA PROCJENE UTJECAJA

Prilikom procjenjivanja mogućih značajnih utjecaja na sastavnice okoliša i zdravlje ljudi koristiti će se  četiri kategorije utjecaja, Tablica 71.

Analizirano je postojeće stanje okoliša te su utvrđeni postojeći okolišni problemi. Sagledani su mogući utjecaji za svaku od sastavnica okoliša obrađenih studijom. Također, sagledani su mogući utjecaji na zdravlje ljudi i gospodarstvo u cjelini. Predmetnim dokumentom procjena utjecaja razmatrana je na načelnoj razini i nastojalo se obuhvatiti u što većoj mjeri negativne i pozitivne utjecaje za koje se procijenilo da su mogući.

Detaljnija procjena utjecaja biti će moguća za svaki zasebni projekt i ovisit će o ciljanim lokacijama planiranih projekata, obuhvatima projekata i tehnologijama koja će se primijeniti.

Strateškom studijom razmatrani su utjecaji tijekom:

 Faze pripreme

 Faze izgradnje

 Faze korištenja

Tablica 3 Kategorije utjecaja

Pozitivan utjecaj (+1) – opisuje procjenu da će se, uslijed provođenja Plana stanje elemenata okoliša u odnosu na sadašnje stanje popraviti. Do toga može doći uslijed rješavanja nekog od postojećih okolišnih problema, ili uslijed promjene postojećeg negativnog trenda.

Neutralan utjecaj (0) – procjenom je utvrđeno da zahvat nema utjecaja na sastavnicu okoliša.

Umjereno negativan utjecaj (-1) – opisuje procjenu da će se, uslijed provođenja Plana, stanje elemenata okoliša u odnosu na sadašnje stanje neznatno pogoršati, ali ne u mjeri koja bi mogla dovesti do značajnog i trajnog narušavanja okoliša ili prirode. U ovoj kategoriji su utjecaji koji obuhvaćaju ispuštanja onečišćujućih tvari u granicama propisanim zakonskom regulativom, zauzimanje manjih dijelova brojnijih ili manje vrijednih staništa, rizik od stradavanja manjeg broja jedinki vrsta koje nisu u režimu zaštite i sl.

Značajno negativan utjecaj (-2) – opisuje procjenu da postoji rizik da će se, uslijed provođenja Plana, stanje elemenata okoliša pogoršati do te mjere da bi moglo doći do značajnog narušavanja okoliša ili prirode. Za ovaj utjecaj potrebno je propisati mjeru koja bi svela značajan utjecaj na razinu umjerenog, ili ga eliminirala.

Uz analizu svih mjera daje se ocjena njihove opravdanosti u odnosu na ekološke zahtjeve po pitanju okoliša i prirode te se procjenjuju mogući neposredni, posredni, kratkoročni, srednjoročni, trajni, kumulativni i prekogranični utjecaji na okoliš.

Prilikom opisa utjecaja predloženih mjera na okoliš i prirodu, koriste se sljedeći termini koji služe za detaljnije definiranje vrste i opsega pojedinačnih utjecaja:

Neposredan utjecaj – ako je prijedlog ili projekt Plana direktni izvor opisanog utjecaja.

Posredan utjecaj –ako prijedlog ili projekt Plana generira promjenu koja je izvor opisanog (budućeg) utjecaja.

Kratkoročan utjecaj – ako djelovanje utjecaja na okoliš/prirodu prestaje unutar 5 godina.

Srednjoročan utjecaj – ako djelovanje utjecaja na okoliš/prirodu prestaje između 5. i 10. godine od početka razvoja utjecaja.

Trajan utjecaj – ako utjecaj ima trajne posljedice po okoliš/prirodu te ne prestaje ni nakon 10 godina.

Kumulativan utjecaj – ako više prijedloga ili projekata Plana generira jednake utjecaje na sastavnicu okoliša, onda je njihov zajednički učinak na tu sastavnicu kumulativan.

Sinergijski utjecaj – ako više prijedloga ili projekata Plana generira različite utjecaje koji skupa djeluju na sastavnicu okoliša na način da je skupni utjecaj jači od zbroja pojedinačnih utjecaja na predmetnu sastavnicu, takav utjecaj nazivamo sinergijski.

Prekograničan utjecaj – ako prijedlog ili projekt Plana može utjecati na okoliš/prirodu drugih država.

Osim navedenog, u poglavlju Procjena utjecaja NPRL-RH na okoliš uzeti su u obzir okolišni problemi koji su važni za Plan, odnosno sagledano je u kojoj mjeri je Plan odgovorio na postojeće okolišne probleme koji se odnose na područja luka od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH.

Kako su NPRL-RH dana 22 prijedloga za unapređenje lučkog sustava, kao i konkretni projekti unutar svake od razmatranih luka, u nastavu su procijenjeni utjecaji po sastavnicama okoliša za navedene prijedloge,Tablica 72., te za konkretne projekte, a što se navodi u tekstualnom dijelu ispod Tablice 72.

Tablica 4   Procjena mogućih utjecaja prijedloga NPRL-RH

3.2 MOGUĆI UTJECAJI

3.2.1 Klimatske promjene i kvaliteta zraka

Izgaranjem fosilnih goriva u brodskim motorima ispuštaju se š tetne tvari u atmosferu, a među njima i sumporni dioksid (SO ₂ ). Iako je sumpor u malim količinama prisutan u nafti, više od 90 % sumpora iz goriva emitira se u obliku SO ₂ . S obzirom da je ispuštanje plina SO ₂ jedan od glavnih uzroka pojave kiselih kiša i globalnog zatopljenja, ne bi se smio zanemariti njegov utjecaj. Oko 90 % svjetske trgovine odvija se morskim putem, a dizelska goriva koja su koristili brodovi 2005. godini, u prosjeku su sadržavala oko 3 % sumpora. Prema Pravilu 14. revidiranog Priloga VI. MARPOL konvencije progresivno je ograničen sadržaj sumpora u brodskom gorivu. Sadržaj sumpora u brodskom gorivu nije smio prelaziti: 4,50 % do 1. siječnja 2012. godine, 3,50 % nakon 1. siječnja 2012. godine, odnosno neće smjeti prelaziti 0,50 % nakon 1. siječnja 2020. godine. U 2014. godini međunarodna pomorska plovidba je prouzročila emisije SO ₂ koje su predstavljale oko 12 % ukupnih globalnih emisija SO ₂ .

Približno 1000 milijuna tona CO ₂ godišnje proizlazi iz emisija pomorskog prometa, koji je ujedno zaslužan za 2,5 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Doprinos pomorskog prometa globalnoj emisiji CO ₂ jest 2,8 %, a emisiji NO _x 15 %, od ukupnih emisija proizašlih iz svih antropogenih izvora. Predviđa se kako će se emisije povećati između 50 % i 250 % do 2050. godine – ovisno o budućem ekonomskom i energetskom razvoju.

Slika 1 Razlike u emisijama CO ₂ ovisno o veličini i vrsti broda

(Izvor: Maritime Transport and the Climate Change Challenge, 2009.)

Emisije CO ₂ razlikuju se ovisno o veličini i vrsti broda, kao što je prikazano na Slici 81. Također, emisije CO ₂ iz pomorskog prometa, u usporedbi s emisijama drugih prometnih sektora, značajno su manje. Na primjer, emisije iz željezničkog prometa mogu biti za 3 do 4 puta više od emisija tankera, dok emisije iz cestovnog i zračnog prometa dosižu vrijednosti CO ₂ koje su od 5 do 150 puta više. S druge strane, vezano uz potrošnju goriva (kW/t/km), kontejneri (3,700 TEU) potroše približno 77 puta manje energije nego zrakoplov (Boeing 747 - 400), 7 puta manje od teretnog kamiona te otprilike 3 puta manje od teretnog vlaka.

U tablici 73.  navedene su količine emisija (kg/toni goriva) pojedinih štetnih plinova brodskih motora srednjih brzina.

Tablica 5 Emisija štetnih plinova brodskih motora

Izvor: Carić, 2010.

Što se tiče strukture kružnih putovanja stranih brodova (kruzera), najviše ih je na kružnim putovanjima (2009. i 2010. godine) pri prvom ulasku u teritorijalno more RH evidentiralo u Dubrovačko-neretvanskoj (74,6 %) i u Splitsko-dalmatinskoj županiji (15,6 %), što je ukupno 90,2 %.

Klimatske promjene predstavljaju potencijalne pritiske na planirane projekte, među kojima se ističu: povišenje prosječnih temperatura, podizanje razine mora, ekstremne vremenske pojave (oluje i vjetrovi), promjene u smjeru vjetrova, valova, morskim strujama i oborinama, promjene u eroziji i sedimentaciji.

Porast prosječne temperature zraka i toplinski valovi mogu utjecati na infrastrukturu pomorskih luka, plovila i opremu. Ekstremno visoke temperature i temperaturne razlike, zajedno sa sve učestalijim smrzavanjem i odmrzavanjem, mogu oštetiti opremu (npr. dizalice). Posebno je osjetljiva oprema izrađena od termolabilnih metala. Također, može doći do povećane potrošnje energije i emisije CO ₂ zbog korištenja rashladnih uređaja uslijed toplinskih udara.

Porast razine mora i poplave povlače za sobom teške posljedice za infrakstrukturu luke te uslijed plavljenja luke može doći do oštećenja terminala, intermodalnih objekata, prostora za skladištenje, kontejnera i tereta. Ekstremne vremenske pojave (npr. olujni udari) također mogu poremetiti intermodalni lanac opskrbe i negativno utjecati na prometnu povezanost.

Povećanjem energetske učinkovitosti i promicanjem uporabe čiste i obnovljive energije, smanjit će se emisija CO ₂ i ostalih stakleničkih plinova. Glavni uzročnik globalnih klimatskih promjena jest emisija stakleničkih plinova, a provođenjem ovog prijedloga NPRL-RH pozitivno bi se utjecalo na sastavnicu kvaliteta zraka i klimatske promjene.

Prijedlogom transformacije lučkih uprava u „zelene luke“, nastavit će se nadzirati i kontrolirati onečišćenje zraka u lukama u kojima je već uspostavljen sustav mjerenja kvalitete zraka.

Predlaže se nadopuna prijedloga te uvođenje automatskih mjernih postaja u luke u kojima se mjerenja ne provode (ili u njihovom okruženju), a to su  (Zadar, Split, Ploče i Dubrovnik, kako bi se omogućila usporedba podataka o kvaliteti zraka te pravovremene reakcije uslijed onečišćenja zraka. Navedenim prijedlogom i njegovom nadopunom dobit će se jasnija slika o opterećenosti u lukama te pritisku plovila i njihovih aktivnosti na okolni zrak. Provedbom ovog prijedloga riješio bi se jedan od prepoznatih okolišnih problema što će svakako pozitivno utjecati na sastavnicu kvaliteta zraka i klimatske promjene.

Uvođenjem niskih razina sumpora u brodarskom prijevozu, uvođenjem objekata opskrbe gorivom i plana poticaja za vlasnike »zelenih« brodova, generirat će se pozitivan utjecaj na kvalitetu zraka u lukama, ali i šire. Uvođenjem goriva s manjim udjelom sumpora smanjit će se ispuštanje plina SO ₂ , koji je jedan od glavnih uzroka pojave kiselih kiša i globalnog zatopljenja, što će u konačnici rezultirati pozitivnim utjecajem na klimatske promjene.

Provedba projekata predviđenih NPRL-RH-a rezultirat će većim prihvatnim kapacitetima u lukama te će se osiguravanjem novih pristaništa i gatova povećati pomorski promet u lukama. Samim time, povećat će se emisije ispušnih i stakleničkih plinova brodova u atmosferu, što će potencijalno ugroziti dosadašnju kvalitetu zraka te umjereno negativno utjecati na kvalitetu zraka u lukama i obližnjim područjima .

3.2.2 Tlo  

Realizacijom prijedloga i projekata u okviru NPRL-RH značajniji utjecaji za tlo očekuju se prvenstveno tijekom faze izgradnje i to prvenstveno kroz onečišćenje zraka kao posljedicu prometovanja teškom mehanizacijom, kao i tijekom korištenja lučke infrastrukture u vidu povećanja prometa transportnim sredstvima, a što za posljedicu ima povećanje količine onečišćujućih tvari koje se imitiraju u tlo. Povećanjem onečišćujućih tvari u tlu, posebice teških metala, dolazi do degradacije kemijske kvalitete tla (npr. pH tla). S obzirom da se uglavnom radi o dominantno urbaniziranim područjima, koja su konstantno izloženo ovakvom tipu utjecaja, provedbom NPRL-RH-a ne očekuje se značajna dodatna degradacija kemijskih kvaliteta tla.

Također mogući su određeni negativni utjecaji prilikom uspostave novih prometnih koridora, kao i novih objekata, koji pretpostavljaju mogućnost određenog oštećenja tla kroz privremenu ili trajnu prenamjenu, kao i  eventualno ograničenje sadnje višegodišnjih nasada u području zahvata te oštećenja tla erozijom odnosno premještanjem i onečišćenjem štetnim tvarima.

Značajni negativni utjecaji na tlo mogući su na onim područjima na kojima se vrši skladištenje naftnih derivata, a usljed neprimjerenog rukovanja ili kao posljedica akcidentnih situacija.

Uvođenjem zelenih prijevoznih rješenja smanjuje se emisija ispušnih plinova na širem područja luka. To neposredno rezultira smanjenjem imisije onečišćujućih tvari u tlo. Međutim, s obzirom da su zelena prijevozna rješenja planiranju na način da vozila lučke uprave i koncesionara budu na LPG ili struju, ne očekuje se značajniji pozitivan utjecaj na šire područje luke radi relativno malog broja vozila. Shodno navedenom, realizacijom ovog prijedloga ne očekuje se značajniji pozitivan utjecaj na sastavnicu tlo.

3.2.3 Vode i more

Glavni utjecaji na površinske i podzemne koji će nastati provedbom NPRL-RH-a biti će posljedica povećanja kapaciteta za prihvat brodova u lukama. Povećanje kapaciteta luka predviđeno je analiziranim projektima u šest razmatranih luka. Povećanjem broja brodova na lokacijama luka doći će i do intenzifikacije pritisaka koji su posljedica njihovog prometovanja.

Ipak, budući da na ovim lokacija već postoji intenzivan pomorski promet, odnosno da već postoji pritisak na vodna tijela koji je posljedica pomorskog prometa, procijenjeno je da će utjecaj na površinske vode uslijed povećanja kapaciteta luka biti umjereno negativan.

Najznačajniji utjecaj očekuje se zbog izgradnje novog veza za kruzere u riječkom bazenu te Adriatic Gate Container projekta u riječkom bazenu.

Na području šibenske luke za istaknut je povezivanje vezova Rogač i Dobrika, dok je na području Ploča to izgradnja novog priveza za tekuće terete.

Provedbom ovih projekata doći će do preusmjeravanja pomorskog prometa na lokacije na kojoj ga do sada nije bilo čime će se kreirati novi pritisak na površinske vode, iako se zapravo radi o lokacijama u neposrednoj blizini već postojećih lučkih infrastrukturnih objekata. Točan intenzitet  utjecaja nemoguće je procijeniti na strateškoj razini, međutim značajno negativan utjecaj na okolna vodna tijela nije moguće isključiti. Također, na strateškoj razini nije moguće propisati adekvatne mjere zaštite voda, s obzirom da nepoznavanje točnog razmjera negativnog utjecaja te će odgovarajuće mjere, ukoliko se za tim pokaže potreba, biti potrebno propisati na razini studije utjecaja na okoliš.

Kao što je prethodno navedeno, glavni utjecaji na vodna tijela biti će posljedica povećanja broja brodova na lokacijama projekata. Za NPRL-RH značajni su brodovi za prijevoz tereta, i to za prijevoz to tekućeg, rasutog, generalnog i kontejnerskog tereta, putnički brodovi te ribarski brodovi. Brodski okoliš izložen je intenzivnim ekološkim štetnim utjecajima s brodova različitih oblika, od kojih za vode najznačajniji rizik predstavljaju štetne tvari koje se ispuštaju s brodova. Način štetnog utjecaja i intenzitet ekološko štetnog djelovanja ovise poglavito o vrsti broda. Kod teretnih brodova rizik onečišćenja ovisi primarno o tipu tereta koji se prevozi te njegovom agregatnom stanju. Za vode je izrazito štetan tekući teret koji, ovisno o svojstvima tekućine i vanjskim uvjetima (temperatura mora, stanje mora, jakost morskih struja) može ugroziti široko područje. Putnički brodovi glavninu negativnih utjecaja uzrokuju zbog ispuštanja otpadnih voda koje proizvode putnici tijekom putovanja. Ovdje se radi o sivim i crnim otpadnim voda koje predstavljaju ekološku i toksikološku opasnost za okolno more. Ribarski brodovi onečišćenje uzrokuju prilikom čišćenja i bacanja jestivih iznutrica u more.

Osim uslijed ispuštanja štetnih tvari, negativan utjecaj na vode moguć je zbog korištenja biocidnih prevlaka u svrhu zaštite protiv obrastanja brodskog trupa. Prevlake se u pravilu nanose dok je brod u doku, i nakon što se osuše, ne predstavljaju ozbiljniji ekološki problem.

Pozitivan utjecaj na vodna tijela očekuje se uslijed provedbe prijedloga 16. Ovim prijedlogom planiran je niz aktivnosti koje uključuju provedbu sustava upravljanja okolišem i certifikacije ISO 14001, nastavak provedbe nadzora onečišćenja i kontrole vode te provedbu detaljnih procjena utjecaja na okoliš za svaki budući projekt. Sve navedene aktivnosti za cilj imaju zaštitu vodnih tijela na području predmetnih luka te je s obzirom na isto navedeni prijedlog ocjenjen kao pozitivnog utjecaja na površinske i podzemne vode.

Pozitivan utjecaj moguć je i provedbom projekta nadogradnje ribarskog logističkog centra u luci Gaženica, u slučaju ako planirani sustav odvodnje bude podrazumijevao uređaj za pročišćavanje otpadnih voda iz luke.

Također, u okviru nekoliko projekata unutar obuhvata luke Rijeka planirani su zahvati koji uključuju rekonstrukciju sustava odvodnje i načina pročišćavanja otpadnih voda i to obnova prometnih i skladišnih prostora te kolosjeka u teretnoj luci i obnova i rekonstrukcija površina u okviru bazena Bakra.

3.2.4 Krajobrazna raznolikost

Realizacijom projekata u okviru NPRL-RH ne očekuje se zanačajan utjecaj na krajobrazne vizure prvenstveno jer se radi o lokacijama unutar zona gospodarske/industrijske namjene, kao i u potpunosti urbaniziranim sredinama.

Utjecaji zahvata predviđenih NPRL-RH očituju se kroz prirodne i antropogene karakteristike krajobraza. Prirodni krajobraz čine more, obala i prirodna vegetacija makije/šume. More je jedinstvena pojava s izuzetno velikim stupnjem prirodnosti. Površina predstavlja rasterećen prostor koji je u pojedinim dijelovima postaje prometno aktivan. Obala ima širu i užu kontakt zonu s morem ovisno o očuvanosti prirodnog krajobraza odnosno intenzitetu ljudskog utjecaja kroz izgradnju. Prirodna vegetacija makije/šume upotpunjuje prostor stvarajući volumene koje doprinose prostornoj kompleksnosti.

Antropogeni (kulturni) krajobraz čini poljoprivredne površine i naselja s pripadajućem infrastrukturom. Poljoprivreda je stvorila strukturne elemente koji su značajni za identitet prostora. Spomenuti elementi javljaju se na ravnom i razgibanim terenima u obliku terasa, polja i bujučnjaka kroz različite načine korištenja zemljišta. Antropogeni prostorni uzorak čine gradska i ruralna naselja s centralnim tkivom koja su prilagođena reljefu. Objekti unutar gradskih naselja orijentirani su prema moru s kojim imaju izravnim kontakt. Udaljavajući se od izgrađenog linearnog pojasa prostor se prorahljuje i prelazi u kulturni krajobraz polja.

Navedene krajobrazne komponente čine prostornu dinamiku i stvaraju kompleksan vizualni doživljaj koji je uvelike grožen razvojem i urbanizacijom čiji se negativni utjecaji sve više očitavaju u prostoru. U novije vrijeme na obalnoj zoni dolazi do ubrzane urbanizacije koja agresivno mijenja prostor i briše prostorne kvalitete. Osim toga, obalni prostor je pod stalnim pritiskom urbanog razvoja, uslijed kojega dolazi do potpunog brisanja vrijednih krajobraznih cjelina.

Realizacijom zahvata predviđenih NPRL-RH mogući su negativni utjecaji na navedene krajobrazne karakteristike područja gradova Zadar, Općina Kali i Split.

S druge strane, projektima unutar područja luke Rijeka predviđena je rekonstrukcija dotrajalih objekata, skladišnih prosotra i prometne infrastrukture kojom će doći do poboljšanja krajobraznih karakteristika.

Ovisno o karakteristikama (prirodnim i antropogenim) i obuhvatu planiranih zahvati odnosno vrstu aktivnosti (gradnja, rekonstrukcija) utjecaji su rangirani kao umjereno negativni i značajno negativni. S obzirom na aktivnosti predviđeni zahvatima unutar luka očekuje se trajan utjecaj na krajobrazne karakteristike koje će posredno djelovati na promjene u površinskom pokrovu, promjeni strukturnih i vizualnih značajki krajobraza i njihovih kvaliteta. Predloženim mjerama zaštite navedene negativne utjecaje moguće je ublažiti a projekte uklopiti u prostorni red.

3.2.5 Priroda

Smanjenje rizika od onečišćenja u analiziranim lukama politikom održavanja najviših standarda sigurnosti, zaštite okoliša i  zdravlja stanovnika pozitivno će utjecati na bioraznolikost područja luka. Smanjenje onečišćenja iz ispušnih plinova uvođenjem niske razine sumpora u brodarskom prijevozu, uvođenjem objekata opskrbe gorivom i poticanjem vlasnika zelenih brodova će, također, imati pozitivan utjecaj na bioraznolikost u analiziranim lukama, ali i na širem području i u morskim i obalnim ekosustavima.

Iako prijedlog povećanja energetske učinkovitosti i promicanja uporabe čiste i obnovljive energije ima dugoročno pozitivan utjecaj na prirodu, neadekvatnim planiranjem i postavljanjem objekata obnovljivih izvora na lokacije koje koriste rijetke morske ptice i/ili šišmiši može doći do negativnog utjecaja na te populacije.

Prijedlog transformacije lučkih uprava u „zelene luke“ uključuje aktivnosti ugradnje načela zaštite okoliša i prirode iz odgovarajućih odredbi Europske unije, IMO-a, Konvencije SOLAS i zahtjevima PERS-a. Dosada su samo 3 luke od međunarodnog interesa za RH dio mreže EcoPorts (Rijeka, Split i Dubrovnik), a daljnja promocija aktivnosti prema certifikaciji zelenih luka će doprinijeti očuvanju bioraznolikosti i zaštiti okoliša u samim lukama, ali i šire.

Svi projekti predviđeni Prijedlogom 10 koji uključuje ulaganja u infrastrukturu i suprastrukturu imaju privremeno negativan utjecaj na prirodna obilježja zbog građevinskih radova koji stvaraju privremena i prostorno ograničena onečišćenja zraka i mora, okolne vegetacije i uznemiravanje životinjskih vrsta na području zahvata. Zauzimanje i trajna prenamjena dijela staništa proširenjem lučke infrastrukture i izgradnjom novih lukobrana i gatova ima negativan utjecaj na morska staništa na područjima zahvata.

Izgradnjom novog međunarodnog putničkog terminala i proširenjem Gata Sv. Petra i Obale kneza Domagoja u bazenu Gradske luke u Splitu, prilikom izgradnje može doći do privremenog negativnog utjecaja na prirodna obilježja područja Gradske luke. Proširenjem spomenutog gata i obale trajno će se prenamijeniti dio morskog staništa G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja. Kako se radi o već postojećem bazenu luke koji uključuje vrste prilagođene na uvjete u lukama te degradirana staništa, utjecaj se ne smatra značajno negativnim. Oba zahvata će rezultirati povećanjem prometa u splitskoj Gradskoj luci, ali i na širem priobalnom području, što može negativno utjecati na prirodna obilježja Jadranskog mora, dodatnim povećanjem opterećenja okoliša opisanih u Poglavlju 1.3.2. Opterećenja okoliša.

Izgradnja nove operativne obale na Stinicama unutar vranjičko-solinskog bazena, predviđa novu manipulativnu površinu od 56 000 m ² već betonizirane obale i lučkih površina. Područje vranjičko-solinskog bazena najvećim dijelom čini obala lučkih površina sa objektima za prihvat i poslugu brodova, zajedno s pripadnim površinama te utjecaj trajnog zauzimanja prirodnih i/ili doprirodnih staništa neće biti značajno negativan. Posredno, negativan utjecaj može se očekivati povećanjem prometa koji dodatno povećava već postojeće pritiske na morski okoliš.

Izgradnja suprastrukture i infrastrukture u lučkom području „Kaštelanski bazen C“– Obala za iskrcaj ribe, zasada nema razrađene aktivnosti, a potencijalni negativni utjecaji mogu se očitovati u trajnom zauzimanju stanišnog tipa G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja te privremenom uznemiravanju vrsta u užem području zahvata. Posljedično povećanje prometa u obuhvatu područja Kaštelanski bazen C, može dodatno doprinijeti opterećenjima okoliša u Kaštelanskom zaljevu.

Planirani višenamjenski terminal Gaženica (Zadar) zauzimao bi površinu od ukupno cca 11,8 hektara. Dio područja je postojeći popunjeni i nerazvijeni dio (oko 6 hektara), dok će prestalo područje (oko 5,8 hektara) biti iskorišteno ispunjavanjem mora i izgradnjom pristaništa. Navedenim proširenjem trajno bi se prenamijenio dio stanišnog tipa G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja koji je pod već postojećim opterećenjem lučkog prometa, stoga se utjecaj proširenja ne smatra značajno negativnim na strateškoj razini, a točna namjena i izvedivost terminala utvrdit će se provedbom podrobne studije izvodljivosti.

Izgradnja suprastrukture i infrastrukture za ribarski logistički centar (ribarska luka Gaženica) uključuje izgradnju infrastrukture za kopneni dio ribarske luke, ali i povećanje dubine i čišćenje dijela ribarske luke i opremanje luke radi primanja većih ribarskih brodova, uključujući izgradnju novog zida pristaništa s potpunom infrastrukturom za ribarske brodove. Navedene aktivnosti privremeno će i prostorno ograničeno negativno utjecati na prirodna obilježja područja luke Gaženica. Povećanje prometa u luci Gaženica doprinijet će opterećenjima okoliša opisanim u poglavlju Opterećenja okoliša.

Nadogradnja ribarske luke u uvali Vela Lamjana, u općini Kali na otoku Ugljanu, između ostalog uključuje aktivnosti proširenja gata za privezivanje ribarskih brodova te izgradnju novog operativnog pristaništa koje će djelovati kao glavni lukobran. Takav zahvat trajno će negativno utjecati na stanišne tipove G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja i G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene s pripadajućom bioraznolikošću u cijeloj uvali Vela Lamjana, a s obzirom da će se trajno promijeniti ekološki uvjeti izgradnjom lukobrana. Područje ribarske luke u uvali Vela Lamjana trenutno jest pod određenim negativnim pritiskom ribarske djelatnosti i već postojeće infrastrukture, ali bi se ovim Prijedlogom taj pritisak intenzivirao. Prilikom izrade Studije izvodljivosti potrebno je valorizirati područje uvale Vela Lamjana s ciljem utvrđivanja postojećeg stanja bioraznolikosti i potencijalnih mjera ublažavanja.

Izgradnjom novog veza za kruzere s vanjske strane lukobrana na području putničke luke Riječkog bazena planiran je zahvat u moru, kao i produbljivanja morskog dna, a isto je planirano Adriatic Gate Container projektom te izgradnjom nove obale na području Podbok – bazen Bakar. Navedenim zahvatima doći će do trajne degradacije morskog dna te posljedično i do utjecaja na morska staništa.

U šibenkom i pločanskom akvatoriju također je planirana izgradnja i novi hidrotehnički zahvati, i to izgradnja priveza za prekrcaj naftnih derivata i ukapljnog naftnog plina te u Šibeniku povezivanje vezova Rogač i Dorika, a čime će isto doći do trajne degradacije morkog dna.

3.2.6 Demografske značajke

Uvođenje komercijalnih načela i praksi u upravljanje i rad lučkih uprava odnosno mogućnosti povećanja ili smanjenja funkcionalnosti luka u nastojanju da se prevlada konkurencija između luka ima potencijal posredno utjecati na kretanje broja ukupnog stanovništva lučkih područja uslijed mogućih novih zapošljavanja stanovnika ili možebitnog otpuštanja radi zahtijeva da se radi u okviru tržišnih disciplina. Kretanja na tržištu rada ovisit će i o komercijalnoj prirodi luke (teretna i/ili turistička). Organizacijska racionalizacija luka pozitivno će utjecati na povećanje broja korisnika prijevoza, veću iskoristivost i efikasnost luka, ekonomsku produktivnost prijevoznika te udobnost i sigurnost putovanja korisnika.

Pridržavanje praksi najviše razine sigurnosne zaštite, promicanje sigurnog radnog okruženja, osiguranje odgovarajućih sredstava za gašenje požara i kontrolu štete za okoliš i na kopnu i na moru, uz ostale planirane aktivnosti pozitivno će utjecati na zdravlje rezidenata lučkih gradova, a posljedično dugoročno i na kvalitetu njihova života te demografske značajke.

Uspostava sveobuhvatne željezničke mreže od luka do europskih prometnih pravaca, jačati će suradnju sa susjednim zemljama dok će natjecanje između operatera i dolazak novih operatera dovesti do poboljšanja usluga u prijevozu robe putem željeznice i smanjiti cijene prijevoza. To će eventualno dovesti do povećane konkurentnosti hrvatskih luka uslijed bržeg i lakšeg dotoka i protoka roba i usluga u lučkim područjima. Razvoj tranzitnih teretnih morskih luka ima potencijal, uslijed rasta njihova poslovanja, pozitivno utjecati na nove mogućnosti zapošljavanja rezidenata ili možebitna nova doseljavanja stanovnika radi posla.

Realizacija prijedloga potaknula bi inovacije, učinkovitost i provedbu inicijativa za politike koje bi Hrvatskoj donijele dobrobit kroz konkurentniji položaj kao lučkog, industrijskog, prometnog i distribucijskog kompleksa. Njihov dugoročan sinergijski utjecaj se ogleda u pozitivnom učinku na gospodarsku aktivnost u lučkim gradovima te posljedično na demografske značajke (ukupno kretanje broja stanovnika te obrazovne i dobne strukture) uslijed rasta i razvoja poslovanja luka.

Ulaganja u lučku infrastrukturu i suprastrukturu imaju potencijal pozitivno utjecati na kvalitetu života rezidenata. Spe cifičn i inf rastru ktu rni projekti izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije ribarske lučke infrastrukture pozitivno će utjecati na poboljšanje dostupnosti i kvalitetnije mogućnosti lučkih sadržaja lokalnom stanovništvu. Realizacija projekata proširenja i izgradnje putničkih terminala i trajektnih pristaništa će utjecati na smanjenje prometne z ag u še no s ti ko j a koč i unutar g rad s k u m o bi lno st posebno za vrijeme turističke sezone. Pouzdaniji transportni sustav doprinosi produktivnosti javnog gradskog prijevoza te gospodarstva općenito, smanjuje vrijeme putovanja rezidenata i turista, pojačava osobnu mobilnost građana te poboljšava njihovo zadovoljstvom kvalitetom života u mjestu boravka.

Proširenje Gata Sv. Petra i Obale kneza Domagoja, izgradnja novog međunarodnog putničkog terminala, nove operativne obale na Stinicama, te ostale aktivnosti planirane novim projektima imaju potencijal pozitivno utjecati na izravnu i neizravnu zapošljivost ( opremanje stanica javnog prijevoza i luka te pristaništa popratnim sadržajima i uslugama generira neizravnu zapošljivost ).

Sinergijski utjecaj navedenih učinaka ogleda se u širem i dugoročnijem utjecaju rasta efikasnosti i održivosti pomorskog prometnog sustava lučkih gradova, općem rastu gospodarstva te promjenama u demografskim strukturama i ukupnom kretanju stanovnika lučkih područja koje vode ka populacijskoj progresiji .

3.2.7 Zdravlje

Utjecaji na zdravlje očituju se ponajviše kroz kroz utjecaje buke, zraka i onečišćenja voda. Buka je svakodnevni čimbenik okoliša koji djeluje stresogeno, a na koji čovjek nema sposobnost privikavanja. Buka proizvedena prijevoznim sredstvima može izazivati umor, smanjenje radne sposobnosti te ometanje sporazumijevanja, koncentracije, odmora i sna. Ona uzrokuje različita negativna psihička stanja, od osjećaja neugode do stresa te određene zdravstvene smetnje (kao i pogoršanje postojećih), kao što su utjecaj na kardiovaskularni sustav. Reakcije na buku su individualne te, ovisno o razini i frekvenciji buke, kao i o vremenu izloženosti, mogu biti u rasponu od blagih i prolaznih do trajnih oštećenja.

Prometna gužva u novim putničkim lukama može biti izazvana i uslijed povećanog broja automobila i drugih vozila koja čekaju na ukrcaj na trajekte, posebno za vrijeme turističke sezone, što predstavlja sinergijski utjecaj na zdravlje ljudi zbog povećane razine buke, ispušnih plinova te stresa zbog zastoja i vožnje drugih vozača. Takvi utjecaji utrostručuju rizik od infarkta, a svi sudionici su izloženi negativnom utjecaju, bilo da su to vozači, biciklisti ili putnici u javnom prijevozu.

Zagađenja okoliša koja mogu izazvati lučki kompleksi, a čije posljedice mogu osjetiti rezidenti lučkih područja na svoje zdravlje odnose se na onečišćenja uslijed:

 emisija u zrak iz prometa

o radi obavljanja lučkih djelatnosti (pretovara i utovara roba),

o kod prijevoza (emisije slijedom izgaranja pogonskog goriva),

 emisije u more

o radi ispuštanja otpadnih (kaljužnih) voda s brodova i drugih vrsta otpada s brodova,

o radi istovara balastnih voda,

o radi istjecanja tekućih tereta ili vlastitog goriva kod pomorskih havarija.

Sinergijski učinak lokalnog zagađenja zraka uslijed emisija štetnih plinova u zrak iz prometa, prašine, te emisija u more ogleda se u povećanju sveukupnog onečišćenja čime se smanjuje kvaliteta zraka i voda odnosno raste rizik štetnog djelovanja na čovjeka i okoliš.

Organizacijska struktura luka koja jasno odražava naglasak na zaštiti, zdravlju te kontroli okoliša, pridržavanje praksi najviše razine sigurnosne zaštite, promicanje sigurnog radnog okruženja, osiguranje odgovarajućih sredstava za gašenje požara i kontrolu štete za okoliš i na kopnu i na moru kao i zajedničko mjerenje, nadziranje i djelovanje vezano uz razine učinkovitosti, statistike propusnosti i incidente, ima potencijal utjecati na smanjenje rizika od nastanka negativnog utjecaja buke i zagađanje okoliša uslijed lučkih aktivnosti što će se posljedično kumulativno odraziti na zdravlje rezidenata, a posljedično se može pozitivno odraziti na demografske značajke lučkih područja.

Predloženim mjerama transformacije hrvatskog lučkog sustava poput korištenja čiste i obnovljive energije za smanjenje ugljičnog otiska te smanjenje razine sumpora u brodarskom prijevozu, nadziranja i kontrole onečišćenja (zrak i voda) te spriječavanja stvaranja buke i prašine očekuje se smanjenje negativnih utjecaja na minimum te kumulativno pozitivan utjecaj na zdravlje stanovnika lučkih područja.

3.2.8 Kulturna baština

Zbog kompleksne situacije sa sačuvanom industrijskom baštinom u riječkoj luci, u kojoj spomenička vrijednost povijesnih struktura kontrapunktira s potrebama suvremene lučke djelatnosti, negativan utjecaj se može pojaviti još prilikom projektiranja. Tada se, zbog interesa unaprjeđivanja lučkih djelatnosti mogu pojaviti tendencije uklanjanja pojedinih dijelova povijesnih skladišta i ostale baštine, što se posebno odnosi na baštinu koja nije upisana u Registar kulturnih dobara RH. U suprotnom, ukoliko se uspije pronaći kompromisno rješenje u kojem će se preostala industrijska baština očuvati, pri čemu će joj se pokušati pronaći odgovarajuća funkcija, proces projektiranja bi mogao imati iznimno pozitivan utjecaj na predmetnu baštinu.

Na području luke Split na svim se predviđenim lokacijama nalaze značajni i brojni arheološki nalazi, pa je prije početka bilo kakvih građevinskih radova na ovom prostoru potrebno zatražiti posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela i u skladu s istima postupati. To u praksi znači provedbu potrebnih arheoloških istraživanja putem nadzora, sondažnih ili zaštitnih arheoloških iskopavanja. Prije provedbe građevinskih radova potrebno je provesti reambulaciju podmorja u cilju evidentiranja i sprječavanja neželjenih devastacije potencijalnih arheoloških nalaza. Rezultati istraživanja, koji će utvrditi stanje očuvanosti pojedinih struktura i njihovu znanstvenu, povijesnu i spomeničku vrijednost, donekle uvjetovati i buduću izgradnju.

Prilikom projektiranja novih sadržaja u luci Gruž potrebno je prilagoditi se zatečenoj situaciji i postojećim, još uvijek dominantnim akcentima u prostoru kako bi se minimalizirao negativni utjecaj na postojeću kulturnu baštinu. S obzirom na povoljni geostrateški položaj Gruža, na tom području treba očekivati arheološke nalaze kao tragove korištenja prostora u prošlosti. Jedini registrirani arheološki lokaliteti na predmetnom području su novovjekovni brodolom u zapadnom dijelu luke te antički brodolom kod Batahovine, no postojanje drugih lokaliteta nije isključeno. Stoga je tijekom radova, odnosno zemljanih iskopa moguće otkriće do sada neevidentiranih arheoloških nalaza. Prije provedbe građevinskih radova potrebno je i na ovom području provesti reambulaciju podmorja u cilju evidentiranja i sprječavanja neželjenih devastacije potencijalnih arheoloških nalaza.

Na svim lokacijama na kojima se mogu očekivati potencijalni arheološki nalazi, postoji opasnost od devastacije istih prilikom provedbe građevinskih radova, ukoliko se ne provode mjere zaštite propisane od strane nadležnog tijela i stručnih institucija.

Radom mehanizacije i ostalim popratnim procesima građenja na svim razmatranim područjima doći će do neizbježnog privremenog narušavanja kulturološkog konteksta. Promjena je privremena i u trajanju koje se podudara s izvođenjem grubih građevnih radova.

U slučaju pridržavanja svih zakonskih procedura vezanih uz zaštitu kulturnih dobara ne bi trebalo biti negativnih utjecaja na kulturnu baštinu na područjima razmatranih luka. Na nekim područjima npr. zbog neposredne blizine buduće zone luke i ljetnikovaca na Batahovini negativni utjecaji ipak nisu u potpunosti isključeni.  S druge strane, što se tiče industrijske baštine u riječkoj luci, u slučaju iznalaženje adekvatnih funkcija za povijesna skladišta i drugu vrijednu baštinu, korištenje i adekvatno održavanje moglo bi imati izuzetno pozitivan utjecaj.  Arhitektonske i urbanističke situacije, odnosno završna stanja, će se definirati posebnim arhitektonsko-urbanističkim natječajima.

3.2.9 Otpad

NPRL-RH predviđen je niz aktivnosti posljedica kojih su, posredno ili neposredno, različite vrste otpada, na primjer: izgradnja lučke infrastrukture i suprastrukture, hidrotehnički radovi, kao i normalno odvijanje lučkih aktivnosti, a kao posljedica navedenog dolazi do povećanja količina otpada i nastaju različite vrste opasnog i neopasnog, krutog i tekućeg otpada. Gospodarenje otpadom na nivou RH regulirano je brojnim zakonskim i podzakonskim aktima te se stoga ne očekuju negativni utjecaji istog.

3.2.10 Buka

Buka je često značajno okolišno i društveno pitanje, utječe na način odvijanja lučkih aktivnosti i prisutna je na svim lučkim područjima. Buka je svakodnevni čimbenik okoliša koji djeluje stresogeno, ljudi nemaju sposobnost privikavanja na buku. Osjetljivost na buku ovist će o značajkama buke (jakost, ritam, sadržaj), individualnim značajkama izložene osobe (stanje organa sluha, životna dob, individualna osjetljivost na buku) te o duljini, vrsti i režimu izloženosti (položaj osobe prema izvoru buke, prisutnost ili neprisutnost buke u vrijeme odmora uzetog za radnog vremena te u slobodno vrijeme).

Buku se može razmatrati obzirom na prostor i izvore buke. Obzirom na prostor razlikujemo buku u vanjskom i podvodnom prostoru. Kao izvori buke mogu biti: promet, građevinski radovi

i javni radovi, industrija, rekreacija, sport i zabava.

Lučka područja, kao područja intenzivnog odvijanja brodskog, cestovnog i željezničkog  prometa, kao sastavni dijelovi intermodalnih transportnih pravaca te kao područja odvijanja industrijskih djelatnosti, mjesta su nastajanja većih ili manjih razina buke.

Iako su granice lučkih područja jasno definirne prostorno planskom dokumentacijom, buka se rasprostire i preko definiranih granice te je stoga važno prepoznati njen doseg i utjecaj.

Buka u vanjskom prostoru

Primjeri industrijskih izvora buke na lučkom području:

- Ulaz usluge i sadržaji

- Terminali (rukovanje teretom, skladištenje)

- Industrijski prostori

- Strojevi, radionice

- Popravak ili održavanje plovila

- Operacije manevriranja

- Plovila kada su na vezu (buka motora)

Prometni izvori buke na lučkim područjima:

- Cestovni promet

- Željeznički promet

- Brodski promet

Buka ima negativan utjecaj na: ljudsko zdravlje. Posljedica tog negativnog utjecaja je direktan utjcaj na, na primjer:

- ljudsko zdravlje (nervoza, slabljenje sluha, stres, smanjena radna sposobnost itd.)

- turizam (turisti napuštaju bučna područja)

- negativan ekonomski utjecaj

Podvodna buka

Sve se više govori o problemu podvodne buke koji još nije dovoljno istražen, odnosno nedostaje dovoljno podataka temeljem kojih bi se moglo kvalitativno odrediti trenutni status i trendovi podvodne buke u Jadranskom moru.

Jedan od glavnih razloga je što su istraživanja raspona sluha i osjetljivosti na buku, vršena samo na nekoliko vrsta sisavaca i riba. Također, takva istraživanja ne mogu pokazati kako jedinke reagiraju na buku u prirodnom morskom okolišu.

Predpostavlja se da jedinke izbjegavaju područja izvora buke ili pod utjecajem buke koja mogu uključivati za ekologiju vrste važna područja npr. mrijestilišta. Također, predpostavlja se da podvodna buka može utjecati na intra- i inter- specijsku komunikaciju među vrstama, što može utjecati na njihovu ishranu, razmnožavanje, izbjegavanje predatora i slično.

Istraživanja su pokazala da izloženost podvodnoj buci sigurno ima utjecaja na morski životinjski svijet, što se može potvrditi npr. povezanošću incidenata nasukavanja kljunastih kitova sa podvodnom bukom izazvanom vojnim aktivnostima.

Može se zaključiti kako su najviše razine buke prisutne u području najgušćeg pomorskog prometa, što u konačnici može biti povezano i s lukama. S druge strane, iako su luke područja u kojima se očekuju visoke razine podvodne buke, taj problem odnosi se na cijelo jadransko područje i potrebno ga je riješiti na državnoj razini.

Najveći izazov u upravljanju bukom za lučke uprave je činjenica da se gotovo sve luke nalaze u neposrednoj blizini ili su okružene stambenim/gradskim područjima, a 6 luka koje se obrađuju predmetnom studijom nisu u tome iznimka.

4.  MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

4.1 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Mjere zaštite okoliša propisuju se i predlažu u cilju sprečavanja mogućih negativnih utjecaja na okoliš i stanovništvo do kojih bi moglo doći kao posljedica provedbe strategije, plana ili programa za koji se provodi strateška procjena.

NPRL-RH dana su 22 prijedloga i s njima povezane aktivnosti s ciljem:

 Povećanja konkurentnosti luka

 Financijske samoodrživosti lučkih uprava

 Okolišne održivosti lučkih aktivnosti

Nadalje, u cilju povećanja konkurentnosti i razvoja lučkih područja predlažu se ulaganja u infrastrukturu i suprastrukturu kroz različitie projekte razvrstanih po lučkim područjima, Tablica 2. Točka 10.

Luke obuhvaćene NPRL-RH su sve od reda luke od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH te se kao takve nalaze na popisu zahvata za koje je propisana obaveza provedbe procjene utjecaja zahvata na okoliš, a prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08), Prilog I. Popis zahvata za koje je obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš, točka 19. , odnosno točka 49. koja se odnosi na izmjene svih navedenih zahvata ukoliko se izmjenama određenih zahvata dostižu kriteriji utvrđeni navedenom Uredbom.

Prema navedenom, za zahvate definirane Uredbom biti će potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš u okviru kojeg se detaljno propisuju mjere i to tijekom:

 pripreme/planiranja

 izgradnja

 provedba/primjena/korištenja

 nakon prestanka korištenja

Kao krajnji rezultat provedenih postupaka, a nakon detaljne analize svakog pojedinog zahvata, biti će izdano Rješenje o prihvatljivosti zahvata s uključenim mjerama koje se definiraju temeljem pravila struke, zakonskih odredbi i normi.

Navedeno je razlog zašto se u predmetnom poglavlju neće davati detaljano popis mjera kojima je cilj ublažavanje/smanjivanje i izbjegavanje mogućih utjecaja tijekom realizacije pojedinih projekata, već je naglasak stavljen na prijedloge NPRL-RH u prvenstveno u okviru tema Okoliš i Energetska učinkovitost, a zatim i zaštite kulturne baštine i biraznolikosti, područja ekološke mreže i drugo.

Strateškom procjenom utjecaja na okoliš za NPRL-RH dane su smjernice i mjere, a u cilju očuvanja okoliša i zdravlja ljudi. Navedene smjernice dane su generalno za sva lučka područja dok su specifične mjere predložene za određene luke obuhvaćene NPRL-RH, a povezano s područjima koja su tijekom strateške procjene prepoznata kao značajna.Nastavno na navedeno NPRL-RH potrebno je u poglavlju 2. Nacionalni plan razvoja luka, podpoglavlje 2.5. Plan provedbe nadopuniti u Prijedlogu br. 16 na način da se konstatira kako je prilikom transformacije hrvatskog lučkog sustava potrebno posebnu pažnju usmjeriti na smjernice i preporuke dane u okviru Strateške studije koja je izrađena u odnosu na Nacionalni plan razvoja luka od osobitog gospodarskog (međunarodnog) značaja za RH.

4.2 PRIJEDLOG SMJERNICA ZA PROVEDBU KONCEPTA ZELENE LUKE

Izrađivač strateške studije smatra kako aktivnosti u okviru navedenih tema nisu dovoljno razrađene te da ne pružaju jasne smjernice lučkim upravama pri provedbi koncepta  zelene luke predviđenog NPRL-RH, Tablica 1, tema 16., ( Green Port koncepta) koji je ključan, kako pri uspostavi sustava nadzora primjene najboljih okolišnih praksi, načina izvještavanja o okolišnim pitanjima tako i mogućnostima poboljšanja stanja okoliša i boljom suradnjom s javnosti. Stoga se mjerama, a kao sastavni dio strateške procjene, daju preporuke i smjernice kojima je cilj sustavno poboljšanje stanja okoliša i stvaranje jednakih okolišnih uvjeta  na razini  lučkog sektora RH, a prema okolišnim smjernicama ESPO-a (ESPO Green Guide) i to kroz tzv.  5E aktivnosti:

1. Exemplifying / Pružanje primjera: dajući dobre primjere široj lučkoj zajednici pokazujući izvrsnost u upravljanju okolišnim područjima na primjeru vlastitih operacija,  opremom i sredstvima

2. unutar lučkih područja kojima se korisnicima lučkih usluga/opreme  omogućava i  potiče poboljšanje okolišnih aspekata

3. Encouraging / Poticanje: poticanje/motiviranje lučkih korisnika na promjene u ponašanu i kontinuirano poboljšanje u pitanjima zaštite okoliša

4. Engaging / Sudjelovanje: sudjelovanje lučkih korisnika i / ili nadležnih tijela u dijeljenju znanja, sredstava i vještina uključivanjem u zajedničke projekte u cilju unapređenja upravljanja okolišem na lučkim područjima i poboljšanja logističkih usluga

5. Enforcing / Provođenje: Korištenje mehanizama kojima se potiče dobra praksa zaštite okoliša od strane lučkih korisnika gdje je to moguće te osiguravanje usklađenosti

Napomena   Preporuke, smjernice i prijedlozi za poboljšanja razvrstani su prema  okolišnim područjima koja su, prema najnovijoj listi prioriteta ESPO-a, prepoznata kao najznačajnija u prethodnih nekoliko godina u upravljanuu lučkim područjima i s tim povezanim pitanjima zaštite okoliša.

Iako je u tekstu iznad navedeno kako se neće davati mjere po pojednim zahvatima u okviru razmatranih lučkih područja, tijekom analize pojedinih područja i razvojnih projekata uočena su područja koja zahtjevaju dodatne aktivnosti, te su ista istaknuta u nastavku, a ispod dijela koji se odnosi na smjernice ESPO-a.

Upravljanje kvalitetom zraka

1. Pružanje primjera: pružiti dobar primjer upravljanja vlastitim operacijama:

- Ulagati u vlastita prijevozna sredstva s niskim emisijama i učinkovitom potrošnjom goriva (vozila i brodovi)

- Upotrebljavati najmoderniju lučku opremu na vlastitom terminalu (na primjer: pokretne i nepokretne dizalice)

- Upotrebljavati goriva s niskim emisijama (sumpora, ugljika, PM čestica) u radu prijevoznih sredstava (automobili, kamioni, servisni brodovi) i opreme na terminalu (na primjer: pokretne i nepokretne dizalice)

- Ulagati u projekte pokazujući izvodljivost novih tehnologija koje smanjuju onečišćenje zraka čak više od postojeće najmodrnije

- Nadzirati i izvještavati lučku upravu o postignućima.    

2. Omogućavanje: osigurati uvjete koji korisnicima omogućavaju i potiču poboljšanja učinka :

- Osigurati pripremnu ili potpunu infrastrukturnu opremu za snabdjevanje energijom na obali –On shore Power Supply (OPS) (mrežu, transformatore, pretvarače frekvencija)

- Osigurati odgovarajući prostor i opremu u luci za skladištenje LNG

- Primijeniti tehnike (na primjer: vjetrobrane, zaštitna područja) da se spriječi širenje prašine od rukovanja rasutim teretima i/ili cestovnog prometa.

3. Sudjelovanje: dijeliti znanje i vještine s korisnicima i/ili nadležnim tijelima

- Stvarati i održavati baze podataka o svim emisijama koje se odnose na lučko područje i njihov doprinos kvaliteti zraka na lokalnoj i regionalnoj razini u uskoj suradnji s korisnicima luke

- Organizirati zajedničke pilot projekte i studije izvodljivosti s korisnicima luke, posebno u  područjima preklapanja odgovornosti. Takovim načinom lučka uprava može stvoriti osjećaj su odgovornosti za izazove kvalitete zraka.

- Dijeliti načine i stručne izvještaje za unaprjeđenje kvalitete zraka (na primjer: zajedničkim organiziranjem radionica ili zajedničkim zapošljavanjem stručnjaka)

- Raditi zajedno s korisnicima luke i kompetentnim nadležnim tijelima u pogledu razvoja OPS-a i LNG skladišne infrastrukture.

4. Provođenje: postaviti pravila i osigurati sukladnost

- Ograničiti ulaz vozilima (kamioni, tegljači, vlakovi) u pojedine dijelove lučkog područja i proglasiti ih zonama niskih emisija

- Kontrolirati rezultate izvođača uključivanjem očekivanih standarda koji se odnose na emisije u ugovore ili ponude

- Ugraditi kriterije emisija u zrak i dobrih radnih praksi u natječajne postupke povezan s ugovorima o koncesijama i zakupu

- Provoditi nadzore radi osiguranja da su korisnici luke i/ili izvođači radova sukladni s pravilima i ugovorima.

5. Poticanje: osigurati poticaje korisnicima zelenih luka

- Primijeniti poticajne sheme nagrađivanja brodovlasnika i operatora koji pokazuju izvrsne okolišne rezultate (na primjer: bolje od onog što se zahtijeva propisima)

- Primijeniti poticajne sheme kao podršku brodovlasnicima/operatorima da koriste OPS

- Primijeniti poticajne sheme kao podršku operatorima terminala da ulažu u najmoderniju opremu na terminalima

- Osigurati vidljivost predvodnika dodjelom nagrade »najbolji izvođač godine.

Očuvanje energije i klimatske promjene

1. Pružanje primjera: pružiti dobar primjer upravljanja vlastitim operacijama:

- Ulagati u vlastita prijevozna sredstva s niskom emisijom i učinkovitim iskorištavanjem goriva (vozila i plovila);

- Koristiti najsuvremenije vlastite opreme terminala (npr. pokretne i nepokretne dizalice);

- Koristiti goriva s niskim emisijama (sumpor, ugljik, PM) za pogon vlastitih prijevoznih sredstava (automobila, kamiona, servisnih plovila) i opreme terminala (npr. pokretne i nepokretne dizalice);

- Ulagati u projekte koji pokazuju isplativost novih tehnologija koje smanjuju zagađenje zraka, čak i više od postojeće najsuvremenije tehnike;

- Izvještavati i komunicirati lučkoj upravi o postignućima.

2. Omogućavanje: osigurati uvjete koji korisnicima omogućavaju i potiču poboljšanja učinka:

- Osigurati pripremnih ili kompletnih infrastrukturnih objekte za Onshore Power Supply (OPS) (kopneni izvor napajanja) (elektro distribucijska mreža, pretvarači frekvencija, transformatori);

- Osigurati odgovarajući prostor u lučkom području za LNG skladišne objekte;

- Primijeniti tehnike (npr. vjetrobrani, zaštićene zone) kako bi se spriječile emisije prašine iz rukovanja s rasutim teretom bez prskanja i / ili cestovnog prometa.

3. Poticanje: osigurati poticaje korisnicima zelenih luka:

- Primijeniti plan poticanja nagrađivanja brodovlasnika i brodara koji pokazuju izvrsne učinke na okoliš (npr. iznad onoga na što ih obvezuje zakon);

- Primijeniti plan poticanja i podrške vlasnicima broda / brodarima koji koriste OPS;

- Primijeniti plan poticanja i podrške operatorima terminala koji ulažu u najmoderniju opremu terminala;

- Omogućiti prepoznatljivost onih koji prednjače dodjelom nagrada tipa “najbolji izvođač godine”.

4. Sudjelovanje: dijeliti znanje i vještine s korisnicima i/ili nadležnim tijelima:

- Izraditi i održavati baze podataka o svim emisijama koje se odnose na luku i njihov doprinos razinama kvalitete zraka na lokalnoj i regionalnoj razini, u bliskoj suradnji s korisnicima luke;

- Organizirati zajedničke pilot projekte i studije isplativosti zajedno s korisnicima luke, posebno u područjima u kojima se odgovornosti preklapaju. Na taj način lučka uprava može stvoriti osjećaj suodgovornosti nad izazovima kvalitete zraka;

- Dijeliti sredstava i znanja (npr. suorganizacijom radionica i zajedničkim radom  stručnjaka) za poboljšanje kvalitete zraka;

- Surađivati s korisnicima luke i nadležnim tijelima u pogledu primjene OPS i LNG spremišne infrastrukture.

5. Provođenje: postavljanje pravila i osiguranje sukladnosti:

- Ograničavati ulaz vozila (kamioni/tegljači/vlakovi) u određene dijelove luke uspostavom zona s niskom emisijom;

- Kontrolirati učinak izvođača uvođenjem očekivanih standarda glede emisija u ugovornu dokumentaciju tijekom natječaja;

- Uključiti kriterij emisija u zrak i dobrih radnih praksi u postupke natječaja vezane uz ugovore o koncesiji i zakupu

- Provoditi nadzor kako bi se osiguralo da korisnici luke i/ili izvođači radova ispunjavaju pravila i ugovore

Upravljanje bukom  

1. Pružanje primjera: pružiti dobar primjer upravljanja vlastitim operacijama:

- Uspostaviti plan upravljanja bukom prema Vodiču dobre prakse za mapiranje područja buke u upravljanja bukom

- Nadzirati buku u luci da radi utvrđivanja opsega problema, izvora značajne buke i učinkovitost popravnih aktivnosti

- Nabavljati najbolje raspoložive tehnike (tihe tehnologije za vlastita prijevozna sredstva i infrastrukturu

- Ulagati u projekte pokazujući izvodljivost novih tehnologija koje su iznad najmodernijih rješenja.

2. Omogućavanje: osigurati uvjete koji korisnicima omogućavaju i potiču poboljšanja učinka:

- Pratiti i bilježiti buku oparatora u namjeri da se odredi opseg smetnje bukom, i pomoći u određivanju izvora buke i učinkovitosti akcija na otklanjanju buke

- Pružiti infrastrukturne preduvjete za tihe tehnologije kao OPS oprema.

- Primijeniti tehnike (na primjer: zvučne prepreke, zaštitne zone) da bi se spriječilo širenje buke iz industrijskih aktivnosti i prometa u luci.

- Uspostaviti bilježenje zapisa o pritužbama i sustava upravljanja.

3. Poticanje: osigurati poticaje korisnicima zelenih luka:

- Dijeliti i širiti uspješnu provedbu projekata

- Osigurati povoljne lokacije za sidrišta ili druge poticaje za tiše brodove

- Primijeniti poticajne sheme podrške vlasnicima broda / operatorima koji koriste OPS

- Primijeniti poticajne sheme podrške operatorima terminal da ulažu u najmoderniju terminalsku opremu

- Poduzimati inicijative ili akcije podrške da  promet kamionima bude izvan stambenih područja u blizini luke (na primjer: razvojem planova odgovarajućih puteva za vozila  

4. Sudjelovanje: dijeliti znanje i vještine s korisnicima i/ili nadležnim tijelima:

- Uzajamno djelovati s širom lučkom zajednicom i pomagati s izolacijom od buke u stambenim područjima ili zvučnom zaštitom na graničnim dijelovima luke

- Pomagati brodarskoj industriji s praktičnim iskustvima i tihim tehnologijama

- Razvijati suradnju s dobavljačima opreme kako bi podržali razvoj tihe tehnologije.

5. Provođenje: postaviti pravila i osigurati sukladnost:

- Nadzirati učinke izvođača uvođenjem očekivanih standarda stvaranja buke u ugovore u postupku ugovaranja

- Uključiti zahtjeve upravljanja bukom u razmatranje tijekom planiranja prostornog smještaja kompanija i/ili aktivnosti (na primjer: terminali za kruzere) u lučkom području uvažavajući prihvatljive granice izloženosti buci okolnog stambenog područja

- Nadzirati i primjenjivati pravila, ugovore i radna ograničenja (na primje: ograničenje brzine).  

Gospodarenje otpadom

1. Pružanje primjera: pružiti dobar primjer upravljanja vlastitim operacijama:

- Prirediti/revidirati Plan gospodarenja otpadom, a u skladi s važećim propisima

- Konzultirati se s vlasnicima brodova, koncesionarima i ostalim korisnicima kada se planira i projektira lučka prihvatna oprema i plan gospodarenja otpadom

- Pokazati izvrsnost dok lučka uprava gospodari nastalim otpadom (uredi, brodovi, vozila, vlastite operacije)

- Investirati u opremu za optimalno rukovanje otpadom

- Postaviti ciljeve za smanjenje količine nastalog otpada

- Postaviti ciljeve za povećanje recikliranja i oporabe

2. Omogućavanje: osigurati uvjete koji korisnicima omogućavaju i potiču poboljšanja učinka:

- Izgraditi/postaviti lučku opremu za prihvat različitih vrsta otpada

- Olakšati korisnicima lučkog područja (brodovlasnicima, koncesionarima i operatorima) da razvrstavaju i svoj otpad isporučuju učinkovito

- Uspostaviti jednostavan sustav notifikacije informacija o količinama i vrstama otpada koje brodovi namjeravaju isporučiti, tako da se optimizira prihvat pri dolasku.

- Pružiti lako dostupne informacije na lučkoj web stranici, kao i na ostale načine (letci, glasila, informativni sastanci)

3. Poticanje: osigurati poticaje korisnicima zelenih luka:

- Nadzirati količine i vrste otpada i izvještavati brodove o njima

- Uključiti naknade za sakupljanje otpada u lučke pristojbe

- Primijeniti poticajne sheme nagrađivanja za razvrstavanje otpada

- Primijeniti poticajne sheme nagrađivanja brodova s manje vode u mulju.

4. Sudjelovanje: dijeliti znanje i vještine s korisnicima i/ili nadležnim tijelima:

- Surađivati s agentima u pogledu pribavljanja točnih i najnovijih informacija o otpadu za brodovlasnike

- Surađivati s ostalim lukama i izmjenjivati informacije koje se odnose na otpad (na primjer: oprema za prihvat otpada)

- Nadzirati i priopćavati smanjenje troškova uslijed razvrstavanja otpada

- Razvrstavati bio otpad (ako je moguće) i nadzrati koliko će se proizvesti zelene energije

5. Provođenje: postaviti pravila i osigurati sukladnost:

- Ugraditi dobre prakse gospodarenja otpadom u postupke nadmetanja, javne nabave povezane s koncesionarima u ugovore o najmu

- Nadzirati i osgurati da korisnici lučkog područja budu sukladni pravilima i ugovorima.

Gospodarenje vodama (kvaliteta voda i potrošnja)  

1. Pružanje primjera: pružiti dobar primjer upravljanja vlastitim operacijama:

- Prirediti Plan gospodarenja vodama

- Postaviti ciljeve za smanjenje osobne direktne upotrebe vode i indirektne potrošnje na području infrastrukture upotrebom dostupnih tehnologija (na primjer: trajno praćenje potrošnje vode kako bi se prepoznala curenja, raspršivači na slavinama za vodu, senzor radnog protoka, suhih bazena)

- Osigurati postupke nadzora i brzih dokazanih reakcije na curenja kako u kopnenim tako i morskim operacijama

- Osigurati da je vlastitita oprema za rukovanjem teretom u skladu s najboljom okolišnom praksom (na primjer: ograđena područja, Eco-Hopper) za smanjenje istjecanja

- Investirati u opremu koja se primjenjuje u slučajevima iznenadnog onečišćenja mora usljed akcidenata

- Osigurati da je osoblje lučke uprave osviješteno u odnosu prema okolišu, uvježbano, proaktivno i primjer u ponašanju

- Podijeliti s javnosti napore lučke uprave u području upravljanja vodom.

2. Omogućavanje: osigurati uvjete koji korisnicima omogućavaju i potiču poboljšanja učinka:

- Osigurati infrastrukturu, podršku, uvježbavanje, radne postupke i postupke nadzora potrebne za dobro okolišno upravljanje

- Osigurati infrastrukturu i sustav nadzora za upravljanje oborinskim vodama

- Osuvremenjivati znanje o najboljoj opremi, tehnologijama, serviserima i savjetovati luke operatore.

3. Poticanje: osigurati poticaje korisnicima zelenih luka:

- Primijeniti poticajne sheme nagrađivanja lučkih korisnika koji prelaze minimalnu sukladnost sa zahtjevima zaštite okoliša

- Ohrabriti poticajima nezavisnu verifikaciju treće strane

- Reklamirati i podijeliti pozitivna iskustva kao što je proaktivno smanjenje troškova lučkih operatora smanjenjem njihove upotrebe vode

- Omogućiti prepoznatljivost onih koji prednjače dodjelom nagrada poput “najbolji izvođač godine”.

4. Sudjelovanje: dijeliti znanje i vještine s korisnicima i/ili nadležnim tijelima:

- Preispitivati i nadzirati brodske balastne vode, otpadne vode ili ispuštanje mulja u suradnji s lučkom upravom

- Raditi zajedno s lučkim operatorima i kompetentnim nadležnim tijelima u upravljanju incidentima, postupcima rješavanja i procesom unaprjeđivanja

- Održavati zajedničke vježbe radi unaprjeđivanja odnosa u rješavanju incidenata koji mogu utjecati na kvalitetu vode (na primjer: curenje)

- Raditi zajedno s lučkim operatorima i kompetentnim nadležnim tijelima u redovitom nadzoru (na primjer: kvalitete vode, kvaliteti površinske oborinske vode, kvaliteti riječne vode i sedimenta).

5. Provođenje: postaviti pravila i osigurati sukladnost:

- Sustavno upravljati i provoditi popravne i preventivne aktivnosti proizišle iz audita, izvještaja, opažanja ili incidenata

- Nadzirati učinke izvođača uvođenjem očekivanih standarda potrošnje vode i operacija koje mogu utjecati na kvalitetu vode u ugovore u postupku ponuda

- Ugraditi kriterije potrošnje vode i dobrih radnih praksi u u postupke nadmetanja, javne nabave povezane s koncesionarima u ugovore o najmu

- Primijeniti načelo »onečišćivač plaća« u slučaju incidenata.

Iako kulturna baština, očuvanje bioraznolikosti, područja ekološke mreže i zaštićeni dijelovi prirode  nisu posebno istaknuti  u okviru smjernica ESPO-a, u nastavku su dane preporuke kojima je cilj poboljšanje i očuvanje istih.  

Kulturna baština

Na pozicijama na kojima je sačuvana vrijedna industrijska baština zaštićena aktima Ministarstva kulture i evidentirana prostorno planskom dokumentacijom potrebno je osigurati njezino očuvanje i potpuno uključivanje u tokove gradskog života, što ne mora ići nauštrb razvojne i održive strategije lučkih djelatnosti.

U doba dominantnog procesa zaštite, valorizacije i prenamjene povijesnih luka u cijelome svijetu potrebno je osigurati očuvanje i stavljanje u primjerenu funkciju građevina dokazanih nacionalnih i internacionalnih vrijednosti. Ovo se odobito odnosi na sačuvana lučka postrojenja u riječkoj luci.

Prilikom projektiranja novih sadržaja u lukama koje se nalaze u neposrednoj blizini pojedinačnih spomenika kulture i povijesnih jezgri naselja, ili mogu kontaminirati postojeće vizure naselja, potrebno je prilagoditi se zatečenoj situaciji i postojećim dominantnim akcentima u prostoru kako bi se minimalizirao negativni utjecaj na postojeću kulturnu baštinu.

Na području luka gdje postoje evidentirani arheološki lokaliteti ili postoji mogućnost njihova otkrivanja, prije početka građevinskih radova potrebno je postupati sukladno pozitivnim zakonskim propisima RH. Na registriranim arheološkim nalazištima to u praksi znači provedbu potrebnih arheoloških istraživanja putem nadzora, sondažnih ili zaštitnih arheoloških iskopavanja, dok je u slučaju pronalaska neevidentiranih arheoloških nalaza potrebno postupiti sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH i uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. U pojedinim je slučajevima prije provedbe građevinskih radova potrebno provesti reambulaciju podmorja u cilju evidentiranja i sprječavanja neželjenih devastacije potencijalnih arheoloških nalaza.

Bioraznolikost

Na nacionalnom nivou potrebno je donijeti plan upravljanja balastnim vodama.

Područja ekološke mreže  i zaštićena područja prirode

Značajni utjecaji luka očituju se kroz izgradnju/nadogradnju lučke infrastrukture (terminali, ceste, pruge, industrijska postrojenja, velika područja za logistiku), koja može imati negativan utjecaj na okolnu bioraznolikost kao i područja ekološke mreže. Također, na mjestima gdje nema dovoljno prostora luke oduzimaju površinu mora za širenje kopna ( land reclamation ).

Preporuke za planiranje:

1. Planiranje projekata u područjima luka treba biti bazirano na objedinjavanju ciljeva zaštite prirode i socioekonomskih ciljeva, po načelu održivog razvoja.

2. Prevencijom onečišćenja i primjenom mjera ublažavanja onečišćenja u lukama mogu se očuvati vrijedna staništa i područja ekološke mreže

3. U slučaju bilo kakve preostale znanstvene nesigurnosti s obzirom na utjecaje proizašle kroz djelatnosti u lukama, potrebno je provoditi praćenje utjecaja na bioraznolikost područja luka te uspostaviti okvir za ublažavanje, prilagodbu ili izbjegavanje tog utjecaja.

4. Starteški planovi upravljanja lukama trebaju integrirati relevantne EU Direktive (Okvirna direktiva o vodama, Direktiva o staništima, Direktiva o pticama), ICMZ i sl.

5. Pri planiranju značajnijih projekata u lukama uključiti predstavnike lokalne zajednice i relevantnih dionika (Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, nevladine udruge za zaštitu okoliiša, IOR) te na transparentan način raspraviti o potencijalnim negativnim utjecajima te o mogućim mjerama ublažavanja ili varijantnim rješenjima.

6. U planiranje upravljanja lukama potrebno je uključiti pristup usluga ekosustava, kao koncept kojim se može uspostaviti i/ili održati ravnoteža između ljudskih aktivnosti i očuvanja prirodnih resursa. Ekosustavni pristup u planiranju uključuje analizu na širem geografskom području od same luke te integriranu procjenu vrijednosti ekosustava na koje luke mogu imati utjecaj (ekološko, sociološke, gospodarske).

Planovi upravljanja područjima ekološke mreže, koji za RH još nisu doneseni, trebaju obraditi sve željene aktivnosti unutar nekog područja (širenje luka, aktivnosti jaružanja i slično) te definirati uvjete obavljanja tih aktivnosti sukladno ciljevima očuvanja područja ekološke mreže na koje aktivnosti luke mogu imati utjecaj. Pri definiranju planova upravljanja za područja ekološke mreže na koja razvoj luka može imati utjecaj potrebno je aktivno uključiti lučke uprave.

4.3 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA  

Na nivou predmetne strateške studije ne propisuje se program praćenja stanja okoliša, a s obzirom da se na lučkim područjima već provode programi praćenja stanja okoliša kao posljedica provedenih postupaka procjene utjecaja na okoliš, odnosno za svaki novi zahvat koji podlježe postupku procjene utjecaja na okoliš ili postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu biti će propisani programi praćenja u ovisnosti od samih zahvata i njihovih mogućih utjecaja.