I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovom Uredbom uređuje se način i postupak vještačenja u svrhu ostvarivanja prava u području mirovinskog osiguranja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, socijalne skrbi, prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata te u svrhu utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta pri ostvarivanju prava u sustavu obrazovanja, kao i u svrhu ostvarivanja prava u drugim područjima u kojima se prava ostvaruju na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja (u daljnjem tekstu: Zakon) ili posebnim propisima.

(2) Ovom Uredbom utvrđuje se tko su ovlašteni vještaci iz članka 3. stavka 4. Zakona, način njihova imenovanja, područje i način njihova rada, sadržaj nalaza i mišljenja, postupanje izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: doktor medicine) te opseg i sadržaj medicinske i druge dokumentacije koju je doktor medicine, koji je liječio osobu odnosno osiguranika, ili/i stručnjak nekog drugog profila koji je obavio pregled ili ispitivanje osobe prethodno pripremio i sa svojim nalazom i mišljenjem dostavio nadležnom tijelu koje odlučuje o pravima u područjima iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Vještačenje se provodi kada nadležno tijelo, koje odlučuje u upravnom postupku o ostvarivanju prava iz stavka 1. ovoga članka, za potrebe toga postupka podnese zahtjev za vještačenje .

Članak 2.

(1) Vještačenje u smislu ove Uredbe je vještačenje kojim se utvrđuju sljedeće činjenice:

a) u postupcima za ostvarivanje prava prema propisima o mirovinskom osiguranju, smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, profesionalna nesposobnost za rad ili opća nesposobnost za rad, status osiguranika-invalidne osobe, tjelesno oštećenje, postojanje/nepostojanje potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika

b) u postupcima za ostvarivanje prava prema propisima o pravima hrvatskih branitelja, postojanje uzročne veze: između smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uslijed bolesti, pogoršanja ili pojave bolesti i njegova sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, između samoubojstva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, te između smrti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI) I. skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe i rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, kao i o činjenica da je umro uslijed bolesti koja je nastala kao posljedica oštećenja organizma uslijed rane ili ozljede na temelju koje mu je bio priznat status HRVI I. skupine, postotak oštećenja organizma HRVI, stupanj potrebe za njegom i pomoći druge osobe, stupanj ortopedskog doplatka, nesposobnost za privređivanje, potreba za doplatkom za pripomoć u kući, postojanje oštećenja organizma kao osnove za podnošenje zahtjeva za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma te postojanje oštećenja organizma kao osnove za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu ako nije osiguran po drugoj osnovi

c) u postupcima za ostvarivanje prava prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, postotak oštećenja organizma, stupanj potrebe za njegom i pomoći druge osobe, stupanj ortopedskog dodatka, nesposobnost za privređivanje i potreba za dodatkom za pripomoć u kući

d) u postupcima za ostvarivanje prava prema propisima o socijalnoj skrbi, rodiljnim i roditeljskim potporama, obveznom zdravstvenom osiguranju, doplatku za djecu, vrsta i težina invaliditeta i vrsta i težina promjene u zdravstvenom stanju, vrsta i opseg prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege, trajna ili privremena promjena u zdravstvenom stanju, vrsta specifične njege uz izvođenje medicinsko tehničkih zahvata, radna sposobnost osobe i vrsta i stupanj težine oštećenja zdravlja u postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu

e) u postupcima za ostvarivanje prava prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, privremena nesposobnost za rad i privređivanje osoba s kroničnim oštećenjem zdravlja

f) u postupcima za ostvarivanje prava u sustavu obrazovanja, psihofizičko stanje djeteta i

g) u svrhu ostvarivanja prava u drugim područjima u kojima se pravo ostvaruje na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano ovim Zakonom ili posebnim propisom.

(2) Nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavka 1. ovoga članka daje u prvom stupnju vijeće vještaka mjesno nadležnog područnog ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod), a nalaz i mišljenje u drugom stupnju daje vijeće viših vještaka u središnjem uredu Zavoda.

(3) Nadležno tijelo koje odlučuje u upravnom postupku o ostvarivanju prava iz članka 1. stavka 1. ove Uredbe može zatražiti ispravak ili dopunu nalaza i mišljenja iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Nalaz i mišljenje o smanjenju radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnom gubitku radne sposobnosti ili potpunom gubitku radne sposobnosti osiguranika, odnosno potpunom gubitku radne sposobnosti člana obitelji osiguranika, a na temelju kojega se stječe pravo prema propisima o mirovinskom osiguranju, kao i nalaz i mišljenje o profesionalnoj ili općoj nesposobnosti za rad, odnosno djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti i preostaloj radnoj sposobnosti prema posebnom propisu, prije donošenja rješenja o pravu, podliježe reviziji koja se obavlja u ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav.

(5) Revizija nalaza i mišljenja iz stavka 4. ovoga članka obavlja se prema propisima o mirovinskom osiguranju.

(6) Revizija ocjene invalidnosti prema propisima o pravima hrvatskih branitelja obavlja se na način i po postupku predviđenom tim propisima.

II. VJEŠTACI

Članak 3.

(1) Vještake i više vještake imenuje Upravno vijeće Zavoda na temelju javnog natječaja, koji se obvezno objavljuje u „Narodnim novinama“. Iznimno, više vještake može imenovati Upravno vijeće Zavoda iz redova vještaka koji su u radnom odnosu u Zavodu.

(2) Broj vještaka i viših vještaka određuje Upravno vijeće Zavoda na prijedlog ravnatelja Zavoda.

(3) Za vještaka i višeg vještaka, može biti imenovana osoba iz redova doktora medicine bez specijalizacije s najmanje deset godina radnog iskustva u struci ili iz redova doktora medicine – specijalista s najmanje dvije godine radnog iskustva u specijalnosti, te klinički psiholog, psiholog, diplomirani socijalni radnik ili magistar socijalnog rada, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (logoped, rehabilitator, defektolog), pedagog i drugi stručnjak prema potrebi vještačenja s najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

(4) Za višeg vještaka može biti imenovana osoba koja osim uvjeta iz stavka 3. ovoga članka ispunjava i uvjet rada od 5 godina na poslovima vještačenja u prvom stupnju.

(5) Vještak i viši vještak, koji obavlja poslove vještačenja na temelju medicinske i druge dokumentacije dostavljene u sklopu pravne pomoći od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja ili zbog ostvarivanja prava na doplatak za djecu s prebivalištem u drugoj državi, državi članici Europske unije ili državi ugovornici, primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, uz uvjet iz stavka 3. ovoga članka mora ispunjavati i uvjet znanja jednog stranog jezika.

(6) Vještaci i viši vještaci vještače u vijeću od najmanje dva vještaka, odnosno dva viša vještaka, ovisno o predmetu vještačenja.

(7) Vijeću vještaka, odnosno viših vještaka iz stavka 6. ovoga članka predsjedava predsjednik vijeća koji mora biti iz redova doktora medicine.

(8) Sastav vijeća vještaka, odnosno vijeća viših vještaka iz stavka 6. ovoga članka određuje predsjednik vijeća, ovisno o predmetu vještačenja.

(9) Vještaci i viši vještaci Zavoda dužni su u svom radu držati se zakona, ove Uredbe i drugih propisa te načela i dostignuća suvremene medicinske znanosti.

(10) Vještaci, odnosno viši vještaci, kao i druge službene osobe koje sudjeluju u postupku vještačenja i donošenja rješenja na temelju činjenica o kojima se vještači dužni su čuvati kao profesionalnu tajnu osobne i druge podatke o osobama o kojima se vještači ili se ranije vještačilo.

Članak 4.

(1) Imenovani vještaci i viši vještaci obavljaju poslove vještačenja zasnivanjem radnog odnosa.

(2) Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi, nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran ili postoji nedostatak vještaka ili viših vještaka u radnom odnosu u Zavodu , iznimno od stavka 1. ovoga članka poslove vještačenja može obavljati imenovani vještak ili viši vještak koji ne zasniva radni odnos u Zavodu.

(3) Vještak ili viši vještak iz stavka 2. ovoga članka imenuje se s Popisa stručnjaka za vještačenje kojeg donosi Upravno vijeće Zavoda.

Članak 5.

(1) Za rad vještaka i viših vještaka potrebnu medicinsku i drugu opremu i pribor, namještaj i druga sredstva za obavljanje poslova vještačenja, te odgovarajuće radne prostorije osigurava Zavod.

(2) Kada vještaci i viši vještaci vještače za potrebe ostvarivanja prava iz sustava socijalne skrbi i kada je to neophodno za postupak vještačenja, prostor i potrebne uvjete rada može osigurati nadležni centar za socijalnu skrb ako za to ima mogućnosti.

(3) Kada osiguranik, odnosno osoba koja se vještači zbog svog zdravstvenog stanja ne može osobno ili u pratnji pristupiti neposrednom pregledu u službenim prostorijama Zavoda, a vještaci ne mogu dati nalaz i mišljenje na temelju isključivo priložene medicinske i druge dokumentacije, neposredni pregled obavlja se u kućnoj posjeti.

(4) Neposredni pregled u kućnoj posjeti iz stavka 3. ovoga članka obavlja vještak, a iznimno vijeće vještaka.

III. VJEŠTAČENJE RADNE SPOSOBNOSTI

1. POSTUPAK IZABRANOG DOKTORA MEDICINE PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Članak 6.

(1) Postupak u svrhu ostvarivanja prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti, potpunog gubitka radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje je osnova osiguranja prema propisima o mirovinskom osiguranju, pokreće nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u povodu prijedloga izabranog doktora medicine i njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. Postupak se može pokrenuti i na zahtjev osobe, odnosno osigurane osobe po završetku liječenja odnosno po zdravstvenoj rehabilitaciji.

(2) Postupak za osobu koja ostvaruje pravo na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti, potpunog gubitka radne sposobnosti nakon prestanka zaposlenja ili drugog svojstva koje daje pravo na osiguranje, pokreće se na zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a u povodu zahtjeva osiguranika za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u kojoj je pokrenut postupak upućuje tu osobu doktoru medicine iz stavka 1. ovoga članka. Na isti način postupit će se i u slučaju ako se postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti pokreće na zahtjev osobe koja se vještači, odnosno osigurane osobe.

(3) Doktor medicine iz stavka 1. ovoga članka pri davanju mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti dužan je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju u skladu s člancima 7. do 13. ove Uredbe.

Članak 7.

(1) Kada doktor medicine koji je liječio osiguranika smatra da je liječenje i medicinska rehabilitacija završena i da je nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti, potpuni gubitak sposobnosti, profesionalna nesposobnost za rad ili opća nesposobnost za rad na poslovima koje osoba koja se vještači obavlja, odnosno poslovima sukladno zvanju i zanimanju osiguranika , upućuje osiguranika nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kojoj obvezno dostavlja na utvrđenom obrascu „Izvješće s nalazom i mišljenjem o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osobe koja se vještači“ (u daljnjem tekstu: Obrazac 1-IN) i „Opće podatke o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja“ (u daljnjem tekstu: Obrazac 2-IN) .

(2) Obrazac 2-IN za osiguranike u radnom odnosu ispunjava poslodavac, a za osiguranike koji nisu u radnom odnosu vještak Zavoda.

(3) Obrazac 1-IN sadrži: anamnestičke i katamnestičke podatke o bolestima, podatke o mjestu, načinu i trajanju liječenja, podatke o sadašnjem zdravstvenom stanju osiguranika s nalazima o anatomsko-funkcionalnim oštećenjima, stupnju oštećenja te prognozi, uz priloženu odgovarajuću medicinsku dokumentaciju.

(4) Obrazac 2-IN sadrži: opće podatke o osiguraniku, razini obrazovanja, odnosno zanimanju, mirovinskom stažu i podatke o poslovima koje obavlja.

Članak 8.

(1) Pod medicinskom dokumentacijom koju je doktor medicine dužan prethodno pripremiti prije upućivanja osiguranika Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radi ostvarivanja prava na temelju smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog gubitka radne sposobnosti, potpunog gubitka radne sposobnosti, neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, te profesionalne nesposobnosti za rad ili opće nesposobnosti za rad, podrazumijeva se Obrazac 1-IN, te medicinska dokumentacija koja objektivizira navedena bolesna stanja (otpusna pisma, specijalistički i laboratorijski nalazi, dijagnostika i ostalo). Medicinska dokumentacija mora obvezno sadržavati i identifikacijske podatke osiguranika, čitljiv žig i potpis doktora medicine i pečat zdravstvene ustanove koja je izdala nalaz, odnosno mora biti sastavljena u skladu s pravilima o vođenju medicinske dokumentacije prema propisima o zdravstvenom osiguranju.

(2) Medicinsku dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka doktor medicine dužan je navesti je u  Obrascu 1-IN.

(3) Obrazac 1-IN mora biti sastavljen na temelju originalne medicinske dokumentacije.

(4) Uz Obrazac 1-IN može se priložiti medicinska dokumentacija u neovjerenim preslikama, koja služi samo za utvrđivanje je li izvorna medicinska dokumentacija po svojem opsegu dovoljna za verifikaciju dijagnoze prema člancima 9. i 10. ove Uredbe.

(5) U iznimnim slučajevima, kada vještak smatra potrebnim, zatražit će od doktora medicine prijepis povijesti bolesti, prijepis zdravstvenog kartona i nalaze prethodnog pregleda te sistematskih i periodičkih pregleda. Ova se dokumentacija ne smatra obveznom u smislu stavka 1. ovoga članka.

(6) Za osiguranike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, osim medicinske dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, obvezno se prilaže nalaz specijaliste izdan za potrebe zapošljavanja na tim poslovima i nalazi specijalista o periodičkim i sistematskim pregledima. Vještak, kada smatra potrebnim, može zatražiti mišljenje doktora specijaliste medicine rada.

Članak 9.

(1) U Obrascu 1-IN dijagnoze se razvrstavaju u tri skupine:

a) glavna bolest

b) druge bolesti koje utječu na smanjenje radne sposobnosti, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti

c) sporedne bolesti koje ne utječu na smanjenje radne sposobnosti, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti.

(2) Glavna bolest je ona bolest koja sama ili pretežito uzrokuje trajno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti osiguranika, za sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Njezin je utjecaj na radnu sposobnost osobe koja se vještači odlučujući.

(3) Druge bolesti koje utječu na smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti osiguranika, za sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim dosadašnjim poslovima, jesu one koje pojedinačno ili u skupini utječu nepovoljno na radnu sposobnost ili pojačavaju nepovoljno djelovanje glavne bolesti na radnu sposobnost. U slučaju da postoje dvije ili više bolesti koje jednako negativno djeluju na radnu sposobnost, glavna je ona koja ima očekivanu lošiju prognozu.

(4) Sporedne bolesti ne utječu na smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti osiguranika za sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim dosadašnjim poslovima.

Članak 10.

(1) Pod opsegom medicinske dokumentacije, koja je potrebna za verifikaciju dijagnoze glavne bolesti, podrazumijeva se medicinska dokumentacija koja sadržava podatke o:

a) početku bolesti ili ozljede, uzroku i okolnostima pod kojima je nastala bolest ili ozljeda

b) tijeku liječenja osiguranika s naznakom dana do kojeg se liječio, pod kojom dijagnozom i s kakvim uspjehom

c) tijeku medicinske rehabilitacije s naznakom zdravstvenih ustanova u kojima se osiguranik rehabilitirao, razdoblje u kojem je obavljena rehabilitacija, pod kojom dijagnozom i s kakvim uspjehom.

(2) Medicinska dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati i sve podatke o zdravstvenom stanju, a posebno podatke o:

a) opsegu anatomskog oštećenja

b) opsegu funkcionalnog oštećenja

c) prognozi bolesti, odnosno očekuje li se s vremenom poboljšanje zdravstvenog stanja, nepromijenjeni status ili pogoršanje zdravstvenog stanja.

(3) Medicinska dokumentacija potrebna za verifikaciju drugih bolesti koje utječu na radnu sposobnost treba dokazati postojeće stanje, tj. stanje anatomskog i funkcionalnog oštećenja.

(4) Za sporedne bolesti koje ne utječu na radnu sposobnost dovoljna je medicinska dokumentacija koja verificira dijagnozu.

Članak 11.

(1) Pod cjelokupnom medicinskom dokumentacijom podrazumijeva se medicinska dokumentacija koju je doktor medicine pripremio prema odgovarajućim odredbama ove Uredbe koja se odnosi na konkretni slučaj, podrazumijevajući pod tim realizaciju medicinskih pretraga samo u onom opsegu koji je potreban za utvrđivanje zdravstvenog stanja.

(2) Doktor medicine dužan je upozoriti osiguranika da mora na poziv ovlaštenog vještaka na neposredni pregled obvezno ponijeti i vještaku dati na uvid originalnu medicinsku dokumentaciju iz članka 8. stavka 1. ove Uredbe, te da će potrebna originalna medicinska dokumentacija biti zadržana u spisu do završetka postupka vještačenja i pravomoćnosti rješenja.

(3) Na izričit zahtjev osiguranika medicinska dokumentacija. Može se vratiti i prije pravomoćnosti rješenja ako je osiguraniku potrebna radi daljnjeg liječenja.

( 4) Medicinska dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka ne obuhvaća:

a) medicinsku dokumentaciju koju vještak u tijeku vještačenja naknadno pribavlja, a koja ovom Uredbom nije utvrđena kao obvezna,

b) medicinsku dokumentaciju koju vještak pribavlja u iznimnim slučajevima, prema članku 8. stavku 5. ove Uredbe.

2. POSTUPAK VJEŠTAČENJA

Članak 12.

(1) Nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti prikuplja podatke o svojstvu osobe koja se vještači, mirovinskom stažu i druge podatke, provjerava jesu li Obrazac 1-IN i Obrazac 2-IN ispravno popunjeni te sadrže li navedenu dokumentaciju.

(2) Vijeće vještaka Zavoda ispituje je li Obrazac 1-IN  u skladu s člankom 7. i člancima 8. do 13. ove Uredbe, a u slučaju primjene članka 14. stavka 12. ove Uredbe, je li inozemna medicinska dokumentacija obrađena i dostavljena u skladu s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju.

(3) Nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne ili opće nesposobnosti za rad, primljeni nalaz i mišljenje doktora medicine zajedno sa svim prikupljenim podacima iz članka 7. ove Uredbe, kao i svim ranijim nalazima i mišljenjima te rješenjima o ostvarenom pravu, odnosno ostalom dokumentacijom prema potrebi, dostavlja Zavodu zajedno sa zahtjevom za vještačenje u kojem se jasno navodi u svrhu ostvarivanja kojih prava je potrebno provesti postupak vještačenja te koje je činjenice potrebno utvrditi.

Članak 13.

(1) Vijeće vještaka Zavoda, nakon primitka Obrasca 1-IN i Obrasca 2-IN, ispituje i ocjenjuje može li se na temelju dostavljenih podataka dati nalaz i mišljenje postoji li smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti.

(2) Kada vijeće vještaka utvrdi da se doktor medicine nije držao propisa u pogledu opsega i sadržaja medicinske dokumentacije u skladu s ovom Uredbom, vratit će mu Obrazac 1-IN i zatražiti najkasnije u roku od 10 dana nakon primitka navedenog Obrasca u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, dopunu medicinske i ostale dokumentacije.

(3) Kada je zatražena dopuna medicinske i druge dokumentacije u smislu stavka 2. ovoga članka, rok za donošenje nalaza i mišljenja vještaka iz stavka 1. ovoga članka počinje teći od dana zaprimanja uredne medicinske i druge dokumentacije u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda.

Članak 14.

(1) Kada vijeće vještaka utvrdi da su prikupljeni svi potrebni podaci u smislu članka 13. ove Uredbe, određuje dan pregleda osiguranika i poziva ga na pregled. Poziv na pregled dostavlja se osiguraniku s dostavnicom i upozorenjem da je obvezan u navedeno vrijeme javiti se vještaku Zavoda radi pregleda.

(2) Nakon neposrednog osobnog pregleda osiguranika, vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje je li nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti.

(3) Vijeće vještaka će nalaz i mišljenje u postupku vještačenja donijeti isključivo na temelju originalne medicinske dokumentacije i nalaza neposrednog pregleda.

(4) U slučaju ako su uz Obrazac 1-IN priložene neovjerene preslike medicinske dokumentacije (npr. jer je osiguraniku originalna dokumentacija potrebna za liječenje ili iz drugog opravdanog razloga), osiguranik je obvezan originalnu medicinsku dokumentaciju dostaviti prilikom dolaska na neposredni pregled iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Vijeće vještaka može, iznimno, dati nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavka 2. ovoga članka i bez pregleda osigurane osobe, na temelju isključivo originalne medicinske i druge dokumentacije, kada osigurana osoba zbog objektivnih razloga ne može biti pregledana (u slučaju boravka u inozemstvu, smrti, u slučaju kada se nedvojbeno na temelju medicinske dokumentacije može zaključiti da zbog teškog stanja zdravlja nije u mogućnosti fizički pristupiti pregledu i sl.), odnosno kada se uredno pozvana stranka ne odazove na pregled, a postupak je pokrenut po službenoj dužnosti.

(6) Ako vijeće vještaka ocijeni da se na temelju dostavljene dokumentacije i obavljenog pregleda ne može dati nalaz i mišljenje o tome postoji li smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, uputit će osiguranika, s pozivom uz dostavnicu, doktoru medicine na dodatne preglede i obradu.

(7) Doktor medicine dužan je traženu dopunu medicinske dokumentacije vijeću vještaka dostaviti u roku od 7 dana od dana primitka poziva na dopunu obrade, a  vijeće vještaka je dužno nalaz i mišljenje donijeti najkasnije u roku od 10 dana, računajući od dana dostave nalaza kojih je dopuna obrade zatražena.

(8) Bez obzira na dodatne preglede i obradu iz stavaka 6. i 7. ovoga članka, ako vijeće vještaka ocijeni da je to potrebno radi cjelovitog utvrđivanja stanja radne sposobnosti, uputit će osiguranika na pregled, odnosno obradu medicinskoj ustanovi ili doktoru specijalisti s Liste ustanova i stručnjaka koju donosi Upravno vijeće Zavoda.

(9) Vijeće vještaka izabire relevantnu medicinsku dokumentaciju koja ostaje u spisu do završetka postupka vještačenja, odnosno do pravomoćnosti rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranja donesenog na temelju nalaza i mišljenja o utvrđenom smanjenju radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

(10) Nakon završenog postupka vještačenja, odnosno pravomoćnosti rješenja iz stavka 9. ovoga članka osiguranik može zatražiti povrat medicinske dokumentacije, ako mu je potrebna za daljnje liječenje, uz izjavu koju će osobno potpisati, a u spisu se zadržavaju preslike originalne dokumentacije.

(11) Nakon obavljenog vještačenja, nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda vraća cjelokupan spis upravnog predmeta nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nadležnom koja je i zatražila vještačenje.

(12) Za osobe s boravkom u inozemstvu vijeće vještaka iz članka 3. stavka 5. ove Uredbe daje nalaz i mišljenje na temelju medicinske dokumentacije ili detaljnog medicinskog izvješća dostavljenog od inozemnog nositelja mirovinskog ili socijalnog osiguranja primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Kada za to postoje razlozi, vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje na temelju neposrednog pregleda osigurane osobe.

(13) Medicinska dokumentacija ili detaljno medicinsko izvješće koji su primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju dostavljeni od inozemnih nositelja mirovinskog ili socijalnog osiguranja, kad je potrebno, prevode se u Zavodu.

Članak 15.

(1) Ako vijeće vještaka utvrdi da kod osiguranika još nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenu radnu sposobnost (jer je bolest u fazi liječenja ili nađena patološka stanja nisu dovoljno definirana pa je potrebna daljnja medicinska obrada i eventualno liječenje, ili utvrđena bolest nije do sada odgovarajuće ni dovoljno liječena), donosi nalaz i mišljenje da smanjenje radne sposobnosti ne postoji.

(2) Ako vijeće vještaka utvrdi, na temelju anatomsko-funkcionalnog oštećenja organa i organskih sustava, kao i medicinskih kontraindikacija koje ta oštećenja uzrokuju, uspoređujući psihofizičke mogućnosti osiguranika zbog nastalih medicinskih kontraindikacija s psihofizičkim zahtjevima poslova koje osiguranik obavlja, da osiguranik, unatoč tome, može raditi na poslovima koje obavlja, donosi nalaz i mišljenje da smanjenje radne sposobnosti ne postoji.

(3) Vještak odnosno vijeće vještaka će donijeti nalaz i mišljenje da smanjenje radne sposobnosti ne postoji i ako utvrdi da radna sposobnost osiguranika nije trajno smanjena za više od polovice u odnosu na tjelesno i psihički zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika određene razine obrazovanja obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

(4) Ako vijeće vještaka utvrdi da je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične razine obrazovanja (naobrazbe i sposobnosti) za poslove prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima, utvrđuje da postoji smanjenje radne sposobnosti.

(5) Kada utvrdi da kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, vijeće vještaka utvrđuje je li nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti.

(6) Vijeće vještaka će donijeti nalaz i mišljenje da postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost kada utvrdi da je radna sposobnost osiguranika za rad na poslovima prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste razine obrazovanja, ali da još postoji preostala radna sposobnost, jer se osiguranik s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob (mlađi od 53 godine), naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima. Vijeće vještaka je dužno u nalazu i mišljenju navesti druge poslove za koje se osiguranik, s obzirom na preostalu radnu sposobnost, može osposobiti profesionalnom rehabilitacijom, i razinu te stručne spreme (razinu obrazovanja) za koju se osposobljava, odnosno navesti zanimanje za koje se osposobljava i trajanje osposobljavanja.

(7) V ijeće vještaka donijet će nalaz i mišljenje da postoji djelomični gubitak radne sposobnosti kada utvrdi da je radna sposobnost osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju trajno smanjena za rad na poslovima prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osiguranika, odnosno trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste razine obrazovanja, i da se ne može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena  na prilagođenim poslovima, iste ili slične razine obrazovanja koja odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Vijeće vještaka je dužno u nalazu i mišljenju navesti druge poslove koje je osiguranik, s obzirom na promijenjenu radnu sposobnost, sposoban obavljati i poslove koje osiguranik nije sposoban dalje obavljati (medicinske kontraindikacije), odnosno opisno navesti druge odgovarajuće poslove za daljnji rad na prilagođenim poslovima, kako ne bi došlo do daljnjeg pogoršanja zdravstvenog stanja i potpunog gubitka radne sposobnosti.

(8) Vijeće vještaka donijet će nalaz i mišljenje da postoji potpuni gubitak radne sposobnosti k ada utvrdi da je kod osiguranika radna sposobnost trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične razine obrazovanja i da je kod njega nastao trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

(9) Vijeće vještaka kod donošenja nalaz i mišljenja na temelju medicinske dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja mirovinskog ili socijalnog osiguranja primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju radnu sposobnost osiguranika ocjenjuje prema njegovoj stručnoj spremi i dosadašnjim poslovima.

Članak 16.

(1) Kada utvrdi da je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost,vještak odnosno vijeće vještaka će putem Centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrditi može li se s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost osiguranik profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

(2) Vijeće vještaka će donijeti nalaz i mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji kojim će, sukladno pribavljenom mišljenju centra za profesionalnu rehabilitaciju, utvrditi druge poslove za koje se osiguranik može osposobiti za rad s punim radnim vremenom te trajanje i način provođenja profesionalne rehabilitacije.

(3) Nalaz i mišljenje i stavka 2. ovoga članka vijeće vještaka dužno je donijeti u roku od 5 dana od dana primitka mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju.

Članak 17.

(1) Nalaz i mišljenje o činjenici postoji li smanjenje radne sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, vijeće vještaka donosi na obrascu „Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika“ koji je sastavni dio ove Uredbe.

(2) Obrazac „Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika“ sastoji se od „Općeg dijela“ s osnovnim podacima, te posebnog dijela s nalazom i mišljenjem o radnoj sposobnosti.

(3) „Opći dio“ sadrži:

a) podatke o mjestu i datumu vještačenja, brojčanu oznaku predmeta, tražitelja vještačenja, pravo u svrhu ostvarivanja kojeg se provodi vještačenje te vrstu postupka

b) podatke o osobi koja se vještači (ime i prezime, adresa prebivališta/boravišta, OIB, datum i mjesto rođenja, spol)

c) podatke o datumu pregleda i imenima vještaka u vijeća vještaka, anamnezu, klinički status, podatke o priloženoj medicinskoj dokumentaciji te dijagnoze.

(4) „Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika“ mora odgovoriti na sljedeća pitanja:

a) je li završeno liječenje

b) je li radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti, odnosno razine obrazovanja koja se traži u odnosu na dosadašnje poslove prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost

c) postoji li neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti ako bi osiguranik nastavio raditi na poslovima koje obavlja

d) ako je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku, postoji li kod osiguranika preostala radna sposobnost, odnosno može li se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.

(5) „Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika“ može glasiti:

a) ne postoji smanjenje radne sposobnosti

b) postoji neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti

c) postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost jer se može osposobiti profesionalnom rehabilitacijom za druge poslove s punim radnim vremenom

d) postoji djelomični gubitak radne sposobnosti

e) postoji potpuni gubitak radne sposobnosti

f) postoji profesionalna nesposobnost za rad (sukladno posebnim propisima)

g) postoji opća nesposobnost za rad (sukladno posebnim propisima).

(6) „Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika“ također utvrđuje:

a) datum nastanka – smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost – djelomičnog gubitka radne sposobnosti – potpunog gubitka radne sposobnosti – neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, profesionalne nesposobnosti za rad - opće nesposobnosti za rad

b) uzrok nastanka: bolest – ozljeda izvan rada – ozljeda na radu – profesionalna bolest

c) ako je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti – izričito navesti (i brojkom i slovima) postotak radnog vremena s kojim može raditi na prilagođenim poslovima (može li raditi s najmanje 70% radnog vremena)

d) mjesec i godinu kontrolnog pregleda

e) obrazloženje mišljenja.

(7) Za potrebe vještačenja o profesionalnoj ili općoj nesposobnosti za rad prema posebnim propisima primjenjuju se odredbe tih propisa.

(8) Zavod dostavlja „Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika“ zajedno sa svom dostavljenom dokumentacijom koja je priložena uz zahtjev za vještačenje tijelu koje je zatražilo vještačenje, u jednom primjerku.

3. VJEŠTAČENJE RADNE SPOSOBNOSTI ČLANA OBITELJI OSIGURANIKA

Članak 18.

(1) Uz zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika, član obitelji osiguranika dužan je priložiti odgovarajuću medicinsku i drugu dokumentaciju.

(2) Zahtjev i odgovarajuća dokumentacija podnosi se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koja dokumentaciju sa zahtjevom za vještačenje radne sposobnosti člana obitelji osiguranika dostavlja Zavodu.

(3) Zahtjev za vještačenje iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati podatke o činjenicama koje je potrebno utvrditi u postupku vještačenja i datumu nastanka tih činjenica, mirovinskom stažu člana obitelji osiguranika, korištenju drugih prava iz mirovinskog osiguranja te ranijim vještačenjima. Uz zahtjev potrebno je priložiti dokaz da član obitelji osiguranika nije školovan po posebnom programu.

(4) Vijeće vještaka donosi nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika na temelju osobnog pregleda člana obitelji i medicinske dokumentacije.

(5) Nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika koji boravi u inozemstvu donosi vijeće vještaka iz članka 3. stavka 5. ove Uredbe na temelju inozemne medicinske dokumentacije.

(6) Nalaz i mišljenje postoji li potpuni gubitak radne sposobnosti člana obitelji osiguranika vijeće vještaka donosi na obrascu „Nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika“ koji je sastavni dio ove Uredbe.

(7) „Nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika“ sastoji se od „Općeg dijela“ s osnovnim podacima, te posebnog dijela s nalazom i mišljenjem o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika.

(8) „Opći dio“ sadrži:

a) podatke o mjestu i datumu vještačenja, brojčanu oznaku predmeta, tražitelja vještačenja, pravo u svrhu ostvarivanja kojeg se provodi vještačenje te vrstu postupka

b) podatke o osobi koja se vještači (ime i prezime, adresa prebivališta/boravišta, OIB, datum i mjesto rođenja, spol)

c) podatke o datumu pregleda i imenima vještaka u vijeća vještaka, anamnezu, klinički status, podatke o priloženoj medicinskoj dokumentaciji te dijagnoze.

(9) „Nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika“ sadrži:

a) podatke o umrlom osiguraniku: ime i prezime, datum rođenja, datum smrti, osobni identifikacijski broj i osobni broj; naznaku rodbinskog odnosa s članom obitelji čija se radna sposobnost vještači

b) nalaz zdravstvenog stanja ustanovljenog na temelju neposrednog pregleda i medicinske dokumentacije  

c) dijagnoze glavne bolesti i drugih bolesti koje utječu na potpuni gubitak radne sposobnosti člana obitelji osiguranika te šifre bolesti

d) zaključno mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti

e) datum nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti

f) obrazloženje mišljenja.

(10) Zavod dostavlja „Nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika“ zajedno sa svom dostavljenom dokumentacijom koja je priložena uz zahtjev za vještačenje tijelu koje je zatražilo vještačenje, u jednom primjerku.

4. DATUM NASTANKA SMANJENJA RADNE SPOSOBNOSTI UZ PREOSTALU RADNU SPOSOBNOST, DJELOMIČNOG GUBITKA RADNE SPOSOBNOSTI ILI POTPUNOG GUBITKA RADNE SPOSOBNOSTI OSOBE ODNOSNO OSIGURANIKA ODNOSNO ČLANA OBITELJI OSIGURANIKA, OŠTEĆENJA ORGANIZMA, TJELESNOG OŠTEĆENJA I OŠTEĆENJA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI OSOBE I DRUGIH ČINJENICA O KOJIMA SE VJEŠTAČI

Članak 19.

(1) Pri donošenju nalaza i mišljenja kao dan nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, odnosno oštećenja organizma-tjelesnog oštećenja, smatra se dan kada je na temelju obavljenog pregleda dano mišljenje vijeća vještaka o toj činjenici i ostalim činjenicama o kojima se vještači (datum, uzrok nastanka i dr.), odnosno kada je dano mišljenje vijeća viših vještaka, u slučaju kada vijeće viših vještaka u povodu žalbe svojim nalazom i mišljenjem utvrđuje činjenicu smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti osiguranika i druge činjenice o kojima vještači. Ukoliko se u žalbenom postupku utvrde nove činjenice koje nisu postojale u trenutku vještačenja, a od presudnog su utjecaja na radnu sposobnost može se utvrditi i drugi datum u skladu s novim činjenicama.

(2) Iznimno, nastanak smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, oštećenja organizma i funkcionalne sposobnosti/nesposobnosti prije obavljenog pregleda može se utvrditi samo na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja.

(3) Kada se radi o pravu člana obitelji osiguranika na obiteljsku mirovinu na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti, danom nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti smatra se dan od kojega pripada pravo na obiteljsku mirovinu.

(4) Pri donošenju nalaza i mišljenja kao datum nastanka tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, odnosno nastanka oštećenja funkcionalne sposobnosti osobe smatra se dan kada je na temelju obavljenog pregleda dano mišljenje o činjenici o kojoj se vještači. Iznimno, nastanak te činjenice može se utvrditi i prije dana obavljenog pregleda, a na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja.

IV. VJEŠTAČENJE STUPNJA OŠTEĆENJA ORGANIZMA

Članak 20.

(1) Postupak za ostvarivanje prava na temelju vrste i stupnja oštećenja organizma iz područja socijalne skrbi, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja pokreće se na zahtjev osobe koja podnosi zahtjev kod nadležnog tijela koje odlučuje o pravu.

(2) Osoba koja želi ostvariti pravo ili njezin zakonski skrbnik dužna je uz zahtjev priložiti odgovarajuću medicinsku i drugu dokumentaciju, a ako se radi o ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti i prijavu o ozljedi na radu, odnosno dokumentaciju o profesionalnoj bolesti.

(3) Nadležno tijelo podnosi zahtjev za vještačenje i dostavlja medicinsku i drugu dokumentaciju Zavodu.

(4) Oštećenje organizma postoji kada kod osobe nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela, mentalno ili intelektualno oštećenje što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje radne sposobnosti.

(5) Vijeće vještaka donosi nalaz i mišljenje o vrsti, stupnju i uzroku oštećenja organizma na temelju osobnog pregleda osiguranika, odnosno osobe i dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Iznimno, oštećenje organizma može se utvrditi samo na temelju medicinske dokumentacije.

(7) Nalaz i mišljenje o činjenici postoji li oštećenje organizma vijeće vještaka donosi na obrascu „Nalaz i mišljenje o oštećenju organizma“ koji je sastavni dio ove Uredbe.

(8) „Nalaz i mišljenje o oštećenju organizma“ sastoji se od „Općeg dijela“ s osnovnim podacima, te posebnog dijela s nalazom i mišljenjem o tjelesnom oštećenju.

(9) „Opći dio“ sadrži:

a) podatke o mjestu i datumu vještačenja, brojčanu oznaku predmeta, tražitelja vještačenja, pravo u svrhu ostvarivanja kojeg se provodi vještačenje te vrstu postupka

b) podatke o osobi koja se vještači (ime i prezime, adresa prebivališta/boravišta, OIB, datum i mjesto rođenja, spol)

c) podatke o datumu pregleda i imenima vještaka u vijeća vještaka, anamnezu, klinički status, podatke o priloženoj medicinskoj dokumentaciji te dijagnoze.

(10) „Nalaz i mišljenje o oštećenju organizma“ sadrži:

a) naziv oštećenja organizma prema Listi oštećenja organizma ( u daljnjem tekstu: Lista I) koja je sastavni dio ove Uredbe, odnosno ranije utvrđena tjelesna oštećenja prema Zakonu o listi tjelesnih oštećenja (Narodne novine, broj 162/98 i 107/07) odnosno Listi tjelesnih oštećenja (Narodne novine, broj 53/91), te podatak je li nastupilo pogoršanje ranije utvrđenog i je li nastalo novo tjelesno oštećenje

b) uzrok (bolest, ozljeda izvan rada, profesionalna bolest, ozljeda na radu)

c) datum nastanka oštećenja organizma

d) poglavlje i točka Liste I

e) utvrđeni postotak oštećenja

f) mjesec i godina kontrolnog pregleda

f) obrazloženje mišljenja.

(12) Zavod dostavlja „Nalaz i mišljenje o oštećenju organizma“ zajedno sa svom dostavljenom dokumentacijom koja je priložena uz zahtjev za vještačenje tijelu koje je zatražilo vještačenje, u jednom primjerku.

V. UTVRĐIVANJE STATUSA OSOBE S INVALIDITETOM

Članak 21.

(1) Osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

(2) Status osobe s invaliditetom ima osoba kojoj je u postupku vještačenja utvrđeno barem jedno oštećenje iz Liste I i najmanje razina 1. iz Liste težine i vrste invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

VI. VJEŠTAČENJE TEŽINE INVALIDITETA – OŠTEĆENJA FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

Članak 22.

(1) Ako tijelo nadležno za priznavanje prava iz područja socijalne skrbi, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja ocijeni da je u postupku ostvarivanja prava potrebno provesti vještačenje, zahtjev/zaključak za vještačenje zajedno s medicinskom i drugom raspoloživom dokumentacijom dostavlja Zavodu.

( 2) Uz zahtjev/zaključak za vještačenje obvezno se dostavljaju socijalno anamnestički podaci o osobi upućenoj na vještačenje, te slijedeća medicinska dokumentacija:

- za djecu predškolske dobi (do navršene 7. godine života) medicinska dokumentacija kojom se objektiviziraju bolesna stanja djeteta, nalaz psihologa te mišljenje stručnog tima odgojno- obrazovne i/ili  rehabilitacijske ustanove ukoliko je dijete uključeno u istu (nalaz logopeda, edukacijskog rehabilitatora i mišljenje pedagoga)

- za djecu školske dobi (od navršene 7. godine do navršene 21. godine života) medicinska dokumentaciju kojom se objektiviziraju bolesna stanja djeteta, nalaz psihologa te mišljenje stručnog tima odgojno-obrazovne i/ili rehabilitacijske ustanove ukoliko je dijete uključeno u istu (nalaz logopeda, edukacijskog rehabilitatora i mišljenje pedagoga)

-za odrasle medicinska dokumentacija kojom se objektiviziraju bolesna stanja.

(3) Ako služba nadležna za priznavanje prava na doplatak za djecu primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju na osnovi zaprimljene dokumentacije za djecu s prebivalištem u drugoj državi članici EU ili državi ugovornici (u daljnjem tekstu: u inozemstvu) ocijeni da je potrebno provesti vještačenje, zahtjev za vještačenje dostavlja Zavodu zajedno s medicinskom i drugom dokumentacijom zaprimljenom od nadležne ustanove u inozemstvu.

(4) Vještačenje iz područja socijalne skrbi, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja provodi vijeće vještaka na temelju osobnog pregleda osobe i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Iznimno, vijeće vještaka može provesti vještačenje samo na temelju dokumentacije kada se radi o djetetu s malignom ili rijetkom bolesti, odnosno bolesti zbog koje postoji bitno smanjenje imunološkog odgovora organizma.

(6) Za djecu s prebivalištem u inozemstvu vještačenje se provodi samo na temelju medicinske i druge dokumentacije zaprimljene od nadležne ustanove.

(7) Vijeće vještaka donosi nalaz i mišljenje o vrsti i težini invaliditeta-oštećenju funkcionalnih sposobnosti na obrascu „Nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti“ koji je sastavni dio ove Uredbe.

(8) Ako vijeće vještaka ocijeni da se na temelju dostavljene dokumentacije i obavljenog pregleda ne može dati nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta-oštećenju funkcionalnih sposobnosti, može uputiti osobu koja se vještači, s pozivom uz dostavnicu, na dodatne preglede i obradu medicinskoj ili drugoj ustanovi ili doktoru specijalisti ili drugom stručnjaku s Liste ustanova i stručnjaka.

Članak 23.

(1) „Nalaz i mišljenje o vrsti i težini invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti“ sadrži podatke o vrsti oštećenja i težini invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi težine i vrste invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti koja je sastavni dio ove Uredbe.

(2) Nalazom i mišljenjem o težini i vrsti invaliditeta-oštećenju funkcionalnih sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se:

1. vrsta oštećenja i postotak oštećenja organizma iz Liste I

2. vrsta i težina invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema Listi težine i vrste invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti

3. vrste oštećenja:

- tjelesno oštećenje (uključuje i teške kronične bolesti, razvojne teškoće, poremećaj glasa, jezika i govora

- osjetilno oštećenje (oštećenje vida, oštećenje sluha, poremećaj glas, jezika i govora, gluhosljepoća, razvojne teškoće)

- intelektualno oštećenje

- mentalno oštećenje

- poremećaji autističnog spektra (uključuje i poremećaj glasa, jezika i govora)

4. postojanje više vrsta oštećenja

5. postojanje više vrsta teških oštećenja

6. postojanje teškog invaliditeta

7. postojanje težeg invaliditeta

8. postojanje trajne promjene u zdravstvenom stanju

9. postojanje privremene promjene u zdravstvenom stanju

10. postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samozbrinjavanje

11. postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samostalan rad

12. postojanje privremene potpune nesposobnosti za rad u postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu

13. postojanje potpune nesposobnosti za rad

14. postojanje potrebe individualnoga rada u provođenju psihosocijalne rehabilitacije

15. postojanje prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege i njezin opseg

16. postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko tehničkih zahvata zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne životne aktivnosti u kući i izvan kuće, a primjerice odnosi se na:

- primjenu terapije kisikom putem endotrahealnog tubusa

- primjenu terapije kisikom putem kanile

- primjenu terapije kisikom s visokom koncentracijom kisika

- aspiraciju dišnih putova kroz nos ili usta, kanilu ili tubus

- aspiraciju dišnih putova kroz kanilu ili tubus osobe koja je na umjetnoj ventilaciji – otvoreni i zatvoreni sistem

- upotrebu aparata (Smart West) za potporu disanja

- hranjenje putem gastrostome

- hranjenje putem jejunostome

- hranjenje putem želučane sonde

- kateterizaciju i promjenu trajnog urinskog katetera i sl.

- centralni venski kateter (npr. Broviac)

17. obrazloženje mišljenja

18. postojanje težih smetnji u razvoju djeteta zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene djetetovoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe

19. potrebu ponovnog vještačenja s obrazloženjem i rokom.

(3) Zavod dostavlja „Nalaz i mišljenje o vrsti i težini invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti“ zajedno sa svom dostavljenom dokumentacijom koja je priložena uz zahtjev za vještačenje tijelu koje je zatražilo vještačenje, u jednom primjerku.

VII. VJEŠTAČENJE U POSTUPKU ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA TEMELJU ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI I ZAKONA O ZAŠTITI VOJNIH I CIVILNIH INVALIDA RATA

Članak 24.

(1) Vještačenje prema odredbama ove Uredbe se provodi kada je propisima o pravima hrvatskih branitelja, propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata i ovom Uredbom propisano obvezno medicinsko vještačenje.

(2) Nadležno prvostupanjsko tijelo koje rješava po zahtjevu podnositelja, odnosno ministarstvo nadležno za branitelje  dostavlja nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda cjelokupan spis upravnog predmeta s medicinskom i drugom dokumentacijom radi vještačenja.

(3) Nakon obavljenog vještačenja, nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda vraća cjelokupan spis upravnog predmeta nadležnom tijelu iz stavka 2. ovoga članka koje je i zatražilo vještačenje.

Članak 25.

Nalaz i mišljenje o činjenicama iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe u prvostupanjskom upravnom postupku daje vijeće vještaka po pisanom zahtjevu prvostupanjskog tijela, a u drugostupanjskom upravnom postupku i u postupku revizije prema propisima o pravima hrvatskih branitelja vijeće viših vještaka po pisanom zahtjevu ministarstva nadležnog za branitelje.

Članak 26.

(1) Vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe daju nalaz i mišljenje samo kada vještače u punom sastavu i to većinom glasova svojih članova.

(2) Član vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe koji se ne slaže s mišljenjem većine može priložiti svoje posebno mišljenje s obrazloženjem.

(3) U prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe daju nalaz i mišljenje na osnovi medicinske i druge dokumentacije koja se nalazi u dostavljenom spisu upravnog predmeta.

(4) Ako se u postupku vještačenja iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da u zaprimljenoj medicinskoj dokumentaciji nedostaju određeni podaci neophodni za donošenje nalaza i mišljenja, vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe zatražit će dopunu medicinske dokumentacije od ustanove iz Liste ustanova i stručnjaka.

(5) U prvostupanjskim postupcima vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje nakon obveznog osobnog pregleda, odnosno uz sudjelovanje osobe koja se vještači.

Članak 27.

(1) U upravnim postupcima koji se vode na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja, vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe vode zapisnik o vještačenju na odgovarajućim obrascima.

(2) Vijeće viših vještaka, u drugostupanjskom postupku i postupku revizije iz stavka 1. ovoga članka daje nalaz i mišljenje, u pravilu, bez obveznog pregleda osobe, osim u sljedećim slučajevima:

– o postotku oštećenja organizma koje nalazom i mišljenjem vijeća vještaka u prvom stupnju ocijenjeno sa 100% – 80%,

– o potrebi ostvarivanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe,

– kada vijeće viših vještaka ocijeni da je pregled potreban.

3) Vijeće viših vještaka u žalbenom postupku kada se žalba odnosi na nalaz i mišljenje vijeća vještaka u prvom stupnju, u upravnom postupku priznavanja statusa člana obitelji i prava na obiteljsku invalidninu iza umrloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je počinio samoubojstvo, daje nalaz i mišljenje uz sudjelovanje stranke, odnosno njezinog opunomoćenika.

Članak 28.

U drugostupanjskom postupku koji se vodi temeljem propisa o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, vijeće viših vještaka može dati nalaz i mišljenje i bez pregleda osobe, ako utvrdi da pregled nije potreban.

Članak 29.

(1) Vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe daju nalaz i mišljenje u predmetima u postupcima za ostvarivanje prava na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja na obrascima:

– „Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata“

– „Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata“

– „Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata“

– „Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata“

– „Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o potrebi pripomoći u kući-doplatka“

– „Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o potrebi pripomoći u kući-doplatka“

– „Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o oštećenju organizma na osnovi kojeg može podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma“

– „Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o sposobnosti za privređivanje“

– „Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o sposobnosti za privređivanje“.

- „Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu koja nisu utvrđena kao standard u osnovnome zdravstvenom osiguranju“.

(2) Vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe daju nalaz i mišljenje u postupcima za ostvarivanje prava na temelju propisa o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata na slijedećim obrascima:

– „Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja i stupanj ortopedskog dodatka vojnih i civilnih invalida rata“

– „Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja i stupanj ortopedskog dodatka vojnih i civilnih invalida rata“

– „Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o potrebi pripomoći u kući-doplatka vojnih i civilnih invalida rata“

– „Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o potrebi pripomoći u kući – doplatka vojnih i civilnih invalida rata“

– „Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o sposobnosti za privređivanje“

– „Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o sposobnosti za privređivanje“

- „Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu koja nisu utvrđena kao standard u osnovnome zdravstvenom osiguranju“.

(3) Nalazi i mišljenja vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe trebaju biti potpuni, jasni i dovoljno obrazloženi, te sadržavati sve činjenice koje su s medicinskog stajališta važne za donošenje pravilnog rješenja.

(4) Obrazloženje nalaza i mišljenja o postotku oštećenja organizma smatrat će se potpunim ako je u njemu spomenuto da se radi o lakšem, srednjem, težem ili najtežem obliku oštećenja organizma.

(5) Vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe moraju posebno obrazložiti mišljenje o postotku oštećenja organizma kada je za pojedino oštećenje u Listi postotaka oštećenja organizma (u daljnjem tekstu: Lista II), koja je sastavni dio ove Uredbe, postotak predviđen u rasponu, a vijeće viših vještaka i ukoliko se ne slaže s nalazom i mišljenjem vijeća vještaka danom u prvom stupnju.

Vještačenje i utvrđivanje postotka oštećenja organizma

Članak 30.

(1) Postotak oštećenja organizma vještači se i utvrđuje na temelju članaka 30. do 45. ove Uredbe i Liste II .

(2) Prilikom vještačenja koja se provode u postupcima za ostvarenje prava na temelju propisa o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, u odnosu na točke Glave IX. – Neuroze i psihoze iz Liste II, vještaci primjenjuju predviđene postotke oštećenja na odgovarajući način.

Članak 31.

(1) Za jedan dio tijela (u daljnjem tekstu: organ) koji je oštećen u velikoj mjeri utvrđuje se, u pravilu, postotak manji od predviđenog u Listi II za potpuni gubitak (amputaciju) toga organa.

(2) Ako organ postoji, ali je oštećen u tolikoj mjeri da je afunkcionalan, može se utvrditi postotak koji je u Listi II predviđen za potpuni gubitak (amputaciju) toga organa.

Članak 32.

(1) Ako je oštećenje organizma nastalo kao posljedica više rana, ozljeda ili bolesti, postoci predviđeni u Listi II za pojedina oštećenja ne zbrajaju se, već se kao osnova uzima oštećenje koje povlači najveći postotak i taj se postotak povećava prema utjecaju drugih oštećenja na cijeli organizam, s tim da tako utvrđeni postotak može iznositi najviše do 100% II. skupine. Za povećanje postotka uzimaju se u obzir samo ona oštećenja za koje je u Listi II predviđeno najmanje 20%.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako zbog svih oštećenja iz toga stavka postoji oštećenje organizma zbog kojega takva osoba nije pokretna i nije u stanju obavljati osnovne fiziološke potrebe bez pomoći druge osobe određuje se 100% – I. skupina.

Članak 33.

Za osobe kod kojih postoje anatomska i funkcionalna oštećenja pojedinih dijelova tijela (amputacija, kontraktura, paraliza, skraćenje noge više od 3 cm, gubitak oka, pseudoartroza, teški varikoziteti selefantijazom, posttraumatska epilepsija, gluhoća, parkinsonizam, teški osteomielitis s fistulom), postotci predviđeni u Listi II mogu se povećati za 10% ako su manji od 60%, a ako su 60% ili veći od 60% povećavaju se za 20%. To povećanje može iznositi do 100% – II. skupina.

Članak 34.

(1) Ako je kod osoba, koje su bile bez jednog parnoga organa, došlo do gubitka ili oštećenja najmanje 60% drugog parnoga organa pod okolnostima utvrđenim propisima o pravima hrvatskih branitelja, odnosno pod okolnostima utvrđenim propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, postotak oštećenja organizma utvrđuje se kao da je oštećenje oba parna organa nastalo pod tim okolnostima, pri čemu se postotak može odrediti do 100% – I. skupina.

(2) Ako je jedan parni organ izgubljen ili teško oštećen pod okolnostima utvrđenim propisima o pravima hrvatskih branitelja, odnosno pod okolnostima o propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, a drugi parni organ, nakon toga i neovisno o posljedicama oštećenja organizma pod tim okolnostima, izgubljen ili oštećen najmanje 60% postotak oštećenja organizma utvrđuje se za gubitak, odnosno oštećenje oba parna organa i umanjuje za 20%. Ako se za ovako nastalo oštećenje organizma u Listi II predviđa 100% – I. skupina, može se odrediti najviše 100% – II. skupina.

(3) Oštećenjem drugoga oka u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se smanjenje funkcije oka za najmanje jednu polovicu (smanjivanje vida najmanje 5/10).

Članak 35.

Postotak oštećenja organizma predviđen u Listi II za amputiranu ruku ili nogu može se povećati za 10% do 30%, ako batrljak nije prikladan za nošenje proteze.

Članak 36.

Ako se kliničkim promatranjem i dokumentiranom anamnezom mogu dokazati neurinomi s bolovima i eventualnim smetnjama u fantomskom udu, te u slučaju kauzalgije, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi II može se povećati za 10% do 30%.

Članak 37.

(1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata i osobi koja je u vrijeme Domovinskog rata kao maloljetnik ili zatočenik u neprijateljskom logoru ili sličnim uvjetima zatočeništva, bio izložen teškim životnim uvjetima i zbog toga je nastupilo oštećenje organizma psihosomatskoga karaktera, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi II može se povećati za 10% do 30%.

(2) HRVI iz Domovinskog rata koji je u vrijeme nastanka oštećenja organizma bio maloljetan, a kod njega je zbog toga oštećenja nastupilo i psihosomatsko oštećenje najkasnije u roku jedne godine od nastanka oštećenja organizma, postotak predviđen u Listi II može se povećati za 10% do 30%.

(3) U upravnim postupcima za ostvarenje prava na temelju propisa o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, osoba koja je u vrijeme rata kao maloljetnik ili zatočenik u neprijateljskom logoru ili sličnim uvjetima zatočeništva, bio izložen teškim životnim uvjetima i zbog toga je nastupilo oštećenje organizma psihosomatskoga karaktera, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi II može se povećati za 10% do 30%.

(4) Vojnom, odnosno civilom invalidu koji je u vrijeme nastanka oštećenja organizma bio maloljetan, a kod kojega je zbog toga oštećenja nastupilo i psihosomatsko oštećenje najkasnije u roku od jedne godine od nastanka oštećenja organizma, postotak predviđen u Listi II može se povećati za 10% do 30%.

(5) Postotak oštećenja organizma povećan na temelju stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka može iznositi najviše 100% – II. skupina.

Članak 38.

(1) Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir bolesti nepoznate, odnosno nedovoljno poznate etiologije, a koje uzrokuje endogena i druga urođena i stečena sklonost osobe.

(2) Ako su prve pojave bolesti iz stavka 1. ovoga članka nastupile pod okolnostima utvrđenim propisima o pravima hrvatskih branitelja, odnosno pod okolnostima utvrđenim propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, ili se pod tim okolnostima bolest znatno pogoršala, s obzirom na uobičajeni tijek bolesti i nastupile su komplikacije bolesti, odnosno potreba za operativnim liječenjem ili su te okolnosti onemogućile pravilno liječenje i nastupile su komplikacije bolesti, odnosno potreba za operativnim liječenjem, može se uzeti u obzir i tako nastalo oštećenje organizma, s tim što se u takvim slučajevima, kao i u slučajevima pogoršanja bolesti poznate etiologije, postotak utvrđuje u skladu s propisima o pravima hrvatskih branitelja, odnosno u skladu s  propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

(3) Bolesti iz stavka 1. ovoga članka su: shizofrenija, manijakalno-depresivne psihoze, epileptička bolest (kao izrazito konstitucionalno uzrokovana), neuroze, psihopatije (kao bolesna reakcija nedovoljno harmonično strukturalne osobe na životne uvjete), ambiotrofične živčane bolesti, multipla skleroza, dijabetes, sve endokrine bolesti (osim Addisonove bolesti tuberkulozne etiologije), ulkusna bolest, ulcerozni kolitis, Morbus Crohn, netraumatski pankreatitis, alergične bolesti, spondiloze, spondilartroza, reumatoidni artritis, esencijalne hipertenzije, urođene srčane mane, litijaze, policistične bolesti, maligni neoplastični procesi, trofične promjene ekstremiteta ako nisu posljedica smrzavanja i pjegavca i sve druge bolesti endogene i nepoznate etiologije.

(4) Postotak oštećenja organizma za maligne neoplastične procese koji su nastali kao posljedica rane ili ozljede, te za šećernu bolest koja je nastala kao posljedica rane ili ozljede, utvrđuje se bez primjene stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 39.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ožiljci se uzimaju u obzir samo ako ometaju funkciju nekoga organa ili dijela tijela, odnosno ako predstavljaju nagrđenost.

Članak 40.

Postotak oštećenja organizma zbog upale zglobova, odnosno posljedica takve bolesti, utvrđuje se kao za traume zglobova ili kao za posljedicu koju je upala zglobova uzrokovala na srcu.

Članak 41.

Oštećenje organizma I. skupine može se utvrditi samo za oštećenja za koja je u Listi II predviđen postotak 100% – I. skupina i u slučajevima iz članka 32. stavka 2. i članka 34. stavka 1. ove Uredbe.

Članak 42.

(1) Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir oštećenja koja su posljedica starenja.

(2) Na utvrđivanje postotka oštećenja organizma ne mogu utjecati stručna sprema, zanimanje, starosna dob, materijalno stanje, nadarenost i druge činjenice.

Članak 43.

(1) Postotak oštećenja organizma utvrđuje se trajno ili privremeno.

(2) Privremeni postotak oštećenja organizma utvrđuje se samo ako je to navedeno uz pojedinu točku Liste II ili ako postoje izgledi da će se oštećenje organizma invalida u znatnoj mjeri poboljšati primjenom bilo kojega medicinskog postupka (operativni zahvati, medicinska i fizikalna rehabilitacija, terapija lijekovima i drugo). Privremenost ocjene vezana uz pojedinu točku iz Liste II računa se od prve ocjene oštećenja organizma vijeća viših vještaka koja je temelj za donošenje konačnoga rješenja o priznavanju statusa na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja, odnosno propisa o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

Članak 44.

Ako oštećenje organizma nije predviđeno ovom Uredbom, odnosno Listom II, postotak oštećenja organizma utvrđuje se prema načelima medicinske znanosti i analognom primjenom odredaba ove Uredbe, odnosno Liste II, koje se odnose na slična oštećenja s tim da se može utvrditi i manji postotak od postotka predviđenoga u Listi II za analogno oštećenje organizma.

Članak 45.

HRVI iz Domovinskog rata, odnosno vojni i civilni invalidi rata, kod kojih u svezi s utvrđenim oštećenjem organizma, nastanu oštećenja organizma: kirurško odstranjivanje organa, kirurški zahvati na vitalnim organima, trajna dekompenzacija srca, jetre, pluća, bubrega, gušterače i paralize živaca, aktivna tuberkuloza, te gubitak ili teško oštećenje parnoga organa mogu, na osnovu tih oštećenja, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novoga postotka oštećenja organizma prije isteka roka utvrđenog propisima o pravima hrvatskih branitelja, odnosno roka utvrđenog propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, što se dokazuje otpusnim pismom bolnice, ili drugom odgovarajućom medicinskom dokumentacijom.

Vještačenje i utvrđivanje oštećenja organizma na temelju kojih se ostvaruje pravo na ortopedski doplatak i razvrstavanje tih oštećenja u stupnjeve

Članak 46.

Pravo na ortopedski doplatak ima HRVI iz Domovinskog rata na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja, odnosno vojni i civilni invalid rata na temelju propisa o zaštiti vojni i civilni invalida rata, kojemu je oštećenje organizma utvrđeno na temelju vještačenja iz ove Uredbe zbog sljedećih oštećenja organizma koja se razvrstavaju u četiri stupnja:

1. I. stupanj:

a) amputacija dvaju ili više ekstremiteta na osnovi kojih se utvrđuje oštećenje organizma I. skupine;

b) oštećenje funkcije dvaju ili više ekstremiteta što je posljedica dobivene rane ili ozljede na osnovi kojih se utvrđuje oštećenje organizma 100%;

c) potpuni gubitak vida na oba oka;

d) amputacija jedne noge u koljenu ili nadkoljenici ili jedne ruke u laktu ili nadlaktici.

2. II. stupanj:

a) amputacija jedne noge u podkoljenici;

b) amputacija jedne podlaktice ili jedne šake;

c) oštećenje funkcije jednoga ili više ekstremiteta što je posljedica dobivene rane ili ozljede te obostrana amputacija stopala po Chopartu, ako se za oštećenje, odnosno amputaciju utvrđuje oštećenje organizma 80% ili 90%.

3. III. stupanj:

a) obostrana amputacija stopala po Lisfrancku ili obostrana amputacija stopala po Chopartu, ili kombinacija tih amputacija, na osnovi kojih se utvrđuje oštećenje organizma manje od 80%;

b) amputacija ili eksartikulacija u skočnom zglobu;

c) oštećenje funkcije jednoga ekstremiteta što je posljedica dobivene rane ili ozljede, ako se za oštećenje toga ekstremiteta utvrđuje oštećenje organizma 60% ili 70%.

4. IV. stupanj:

– oštećenje funkcije jednoga ili više ekstremiteta što je posljedica bolesti, na osnovi koje se utvrđuje oštećenje organizma najmanje 80%.

Vještačenje i razvrstavanje HRVI iz Domovinskog rata, odnosno vojnih i civilnih invalida rata od I. do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegu i pomoć druge osobe

Članak 47.

(1) U prvi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstavaju se HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, odnosno vojni i civilni invalidi rata I. skupine, kojima je status utvrđen na osnovi oštećenja organizma propisanog ovom Uredbom u Listi II u sljedećim točkama:

– 54. Amputacija obiju ruku u laktu;

– 58. Amputacija obiju ruku u nadlaktici;

– 65. Eksartikulacija obiju ruku u ramenu;

– 77. Potpuna uzetost obiju ruku;

– 120b. Eksartikulacija u kuku – obiju nogu;

– 123. Obostrana paraliza lumbosakralnoga pleksusa;

– 153d. Stanje nakon ozljede mozga i/ili kralježničke moždine s oštećenjem motoričke funkcije udova – potpuna uzetost dva uda

– 157d. Parkinsonizam najtežeg stupnja;

– 168. Sljepilo, odnosno gubitak vida na oba oka;

– 201. Najteži slučajevi bulbarne paralize;

– 210. Konsolidirane frakture kralježnice s flacidnom paraplegijom ili spastičnom paraplegijom u fleksiji, trajna nepokretnost i vezanost za krevet 100% – I. skupina;

– 211d. Konsolidirane frakture cervikalnoga dijela kralježnice s lezijom cervikalne medule i paretičnim pojavama na gornjim i donjim ekstremitetima najteži oblici – invalid nepokretan i ne može se služiti rukama;

– 212d. Ataktički sindrom nakon traume – najteži oblici – nemogućnost kretanja zbog ataksije;

– 213d. Klinički utvrđen polineuritički sindrom – najteži oblici – teška oštećenja motiliteta s atrofijama, teškim trofičnim smetnjama i potpunom uzetošću ekstremiteta – invalid nepokretan.

(2) HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, odnosno vojni i civilni invalid I. skupine, kod kojeg postoji bilo koje oštećenje organizma iz Liste II koje nije obuhvaćeno stavku 1. ovoga članka, a potrebna mu je njega i pomoć druge osobe pa se zbog toga razvrstava u drugi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe, i druga oštećenja koja ga (zajedno) čine potpuno nesposobnim za obavljanje svih životnih potreba, te mu je zbog toga potrebna neprekidna njega i pomoć druge osobe, također se razvrstava u prvi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe.

Članak 48.

U prvi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstava se i HRVI iz Domovinskog rata II., III. i IV. skupine, odnosno vojni i civilni invalid rata II., III. i IV. skupine, kojemu je organizam oštećen i neovisno o vojnom, odnosno civilnom invaliditetu, ako mu je ukupno oštećenje organizma jednako oštećenju predviđenom u članku 47. stavku 1. ove Uredbe, a potpuno su nesposobni za obavljanje svih životnih potreba te im je potrebna neprekidna njega i pomoć druge osobe.

Članak 49.

U drugi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstavaju se HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, odnosno vojni i civilni invalid I. skupine, kod kojih postoji bilo koje oštećenje organizma iz Liste II što nije obuhvaćeno u članku 47. stavku 1. ove Uredbe, a potrebna mu je njega i pomoć druge osobe.

Članak 50.

U drugi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstava se i HRVI iz Domovinskog rata II., III. i IV. skupine, odnosno vojni i civilni invalid rata II., III. i IV. skupine, kojemu je organizam oštećen i neovisno o vojnom, odnosno civilnom invaliditetu, ako mu je ukupno oštećenje organizma jednako oštećenju HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, odnosno invalida rata I. skupine, razvrstanoga u drugi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe.

Postupak vještačenja

Članak 51.

(1) Prilikom davanja nalaza i mišljenja o tome je li smrt hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u uzročno – posljedičnoj vezi s bolesti, pogoršanjem bolesti, odnosno pojavom bolesti u izravnom sudjelovanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, te prilikom davanja nalaza i mišljenja o tome je li samoubojstvo hrvatskog branitelja posljedica psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe uzet će u obzir trajanje i vrstu tegoba kojima je hrvatski branitelj bio izložen prema navodima nadležne postrojbe u opisu ratnog puta i drugim dokazima o sudjelovanju u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno propisu o općem upravnom postupku.

(2) Prilikom davanja nalaza i mišljenja o tome je li smrt HRVI iz Domovinskog rata I. skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili je umro uslijed bolesti koja je nastala kao posljedica oštećenja organizma uslijed rane ili ozljede na temelju koje mu je bio priznat status HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe uzeti će u obzir medicinsku dokumentaciju neposredno prije smrti HRVI iz Domovinskog rata I. skupine te prijavu činjenice smrti izdanu od nadležne ustanove.

(3) U slučajevima davanja nalaza i mišljenja o tome je li samoubojstvo hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata posljedica psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, kada ne postoji medicinska dokumentacija o bolesti hrvatskog branitelja, nadležno prvostupanjsko tijelo će pribaviti izjave članova obitelji s kojima je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata živio prije samoubojstva i izjave njegovih ratnih zapovjednika o njegovom ponašanju tijekom njegovog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Članak 52.

(1) Kada se utvrđuje postotak oštećenja organizma na osnovi ranjavanja ili ozljeđivanja koje je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske moraju se uzeti u obzir navodi iz Potvrde o okolnostima stradavanja o ranjavanju ili ozljedi pojedinih dijelova tijela, medicinska dokumentaciju o liječenju neposredno nakon ranjavanja ili ozljeđivanja te u kontinuitetu do ocjene oštećenja organizma.

(2) Kada se utvrđuje postotak oštećenja organizma uslijed zatočeništva u neprijateljskom logoru ili zatvoru ne može se cijeniti manji postotak oštećenja organizma od postotka utvrđenog propisima o pravima hrvatskih branitelja.

(3) Kada se utvrđuje postotak oštećenja organizma na osnovi bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti mora se uzeti u obzir trajanje i vrste tegoba kojima je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata bio izložen u obrani suvereniteta Republike Hrvatske prema navodima nadležne postrojbe u opisu ratnog puta i drugim dokazima o sudjelovanju u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno propisu o općem upravnom postupku.

Članak 53.

(1) Kada se utvrđuje postotak oštećenja organizma za utvrđivanje svojstva HRVI, vojnog i civilnog invalida rata zbog pogoršanja ranije nastale bolesti odnosno zbog ispoljenja bolesti nepoznate, odnosno nedovoljno poznate etiologije, uzima se odgovarajući postotak od cjelokupnog oštećenja organizma, imajući u vidu prirodu bolesti i njen razvitak, trajanje i težinu okolnosti odnosno napora koji su utjecali na njeno pogoršanje, odnosno ispoljenje.

(2) Kada se u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje novi postotak oštećenja organizma sukladno odredbi članka 45. ove Uredbe, vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe prvo utvrđuje jesu li ispunjeni za to propisani uvjeti, ako utvrdi da jesu, utvrđuje novi postotak oštećenja organizma uz obvezno obrazloženje da se radi o oštećenjima iz članka 45. ove Uredbe. Ako vijeće vještaka iz članka 25. ove Uredbe utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za utvrđivanje novog postotka tjelesnog oštećenja, jer se ne radi o oštećenjima navedenim u članku 45. ove Uredbe, o tome će dati svoje mišljenje i obrazloženje.