Sažetak

Svrha Nacionalnog plana industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje do 2027. godine (skraćeno: Nacionalni plan), kao srednjoročnog akta strateškog planiranja od nacionalnog značaja, je pobliže definirati provedbu strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine (skraćeno: NRS 2030.) i povezanih sektorskih i višesektorskih strategija iz područja industrijskog razvoja i poduzetništva u srednjem roku, do 2027. godine. Doprinosi ispunjenju sljedećih NRS 2030. strateških ciljeva: Strateškog cilja 1. „Konkurentno i inovativno gospodarstvo“, Strateškog cilja 2. „Obrazovani zaposleni ljudi“, Strateškog cilja 3. „Učinkovito i djelotvorno pravosuđe, javna uprava i upravljanje državnom imovinom“, Strateškog cilja 8. „Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost“, Strateškog cilja 11. „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva“ te Strateškog cilja 13. „Jačanje regionalne konkurentnosti“.

Nacionalni plan je u svojoj cijelosti izrađen sukladno sustavu i metodologiji strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj. Metodologija izrade Nacionalnog plana uključuje participativan pristup i sudjelovanje svih dionika, kao i utvrđivanje prioriteta i posebnih ciljeva na temelju utvrđenih srednjoročnih razvojnih potreba, potencijala i izazova industrijskog razvoja i poduzetništva, a u svrhu postizanja definirane vizije industrijskog razvoja i poduzetništva u Hrvatskoj. U tu svrhu sagledan je i globalni, regionalni (europski) kontekst, uz nacionalni. Utvrđeni prioriteti i posebni ciljevi predstavljaju okvir za oblikovanje mjera za provedbu Nacionalnog plana u okviru Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana.

Intervencijska logika također osigurava, kako dugoročnu održivost rezultata, tako i stratešku opravdanost Nacionalnog plana i njegov doprinos ispunjenju šest gore navedenih strateških ciljeva NRS 2030. Osim s NRS 2030., Nacionalni plan je u potpunosti u sinergiji te komplementaran sa svim relevantnim sektorskim i višesektorskim strategijama te drugim relevantnim aktima strateškog planiranja u području industrijskog razvoja i poduzetništva, kako na razini Europske unije, tako i na nacionalnoj razini.

Temelji se na pet (5) prioriteta i sedam (7) posebnih ciljeva:

 Prioritet 1. Jačanje otpornosti industrije i poduzetništva

Posebni cilj 1.1. Digitalna tranzicija

Posebni cilj 1.2. Jačanje aktivnosti istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

 Prioritet 2. Poticanje produktivnosti i nulte neto emisije industrije i poduzetništva

Posebni cilj 2.1. Zelena tranzicija i kružno gospodarstvo

 Prioritet 3. Promicanje razvoja vještina sukladno potrebama industrije i poduzetništva

Posebni cilj 3.1.   Jačanje vještina za inovacije, zelenu i digitalnu tranziciju

 Prioritet 4. Integracija u globalne lance vrijednosti

Posebni cilj 4.1. Jačanje izvoza i pozicije u globalnim lancima vrijednosti

 Prioritet 5. Jačanje razvoja poduzetništva i obrta

Posebni cilj 5.1. Podrška rastu

Posebni cilj 5.2. Unaprjeđenje kvalitete upravljanja i usluga javnog sektora.

Posebni ciljevi ostvarit će se provedbom mjera definiranih u Akcijskom planu za provedbu Nacionalnog plana, a koji je dodatak ovom dokumentu.

Zaključno, Nacionalni plan integrira navedene prioritete i posebne ciljeve te mjere u Akcijskom planu, a kojima će se ostvariti vizija za industriju i poduzetništvo u Republici Hrvatskoj u budućem razdoblju – Hrvatska je zemlja održivog konkurentnog poduzetništva i industrijske proizvodnje visoke dodane vrijednosti .

Kao i tijekom izrade, provedba Nacionalnog plana te njegovo praćenje, izvještavanje i vrednovanje, vršit će se transparentno i participativno, na načelu partnerstva i u kontinuiranoj suradnji sa svim relevantnim dionicima, koji su bili i bit će uključeni u cijeli postupak izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja, vrednovanja i odlučivanja.

1. UVOD

1.1. Svrha i uloga dokumenta

Uslijed globalnih prijetnji i promjena u svim domenama gospodarstva, poput suočavanja s posljedicama pandemije COVID-19, klimatskih promjena, međunarodnih migracija, promijenjenom geopolitičkom situacijom, opasnostima uslijed nove gospodarske krize i inflacije, krhkosti lanaca opskrbe te brojnim drugim brzim i vrlo intenzivnim promjenama, oporavak, otpornost, održivost i konkurentnost, zahtjevni su  izazovi razvoja industrije i poduzetništva.

Svrha Nacionalnog plana industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje do 2027. godine (u nastavku: Nacionalni plan) je pobliže definirati provedbu strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine (skraćeno: NRS 2030.) i povezanih sektorskih i višesektorskih strategija iz područja industrijskog razvoja i poduzetništva u srednjem roku, do 2027. godine.

Valja istaknuti kako za vrijeme prethodnog strateškog okvira industrijskog razvoja i poduzetništva, odnosno u vrijeme donošenja Strategije razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013. – 2020. (Narodne novine, 136/13) i Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020., još uvijek nije bila donesena strategija pametne specijalizacije koja definira prioritetna područja za poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije javnim sredstvima primjenom pristupa odozdo prema gore (engl. bottom-up ) . Naime, Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine donesena je 2016. godine, također u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. S druge strane, Nacionalni plan industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje do 2027. godine donosi se u vrijeme finalizacije nove Strategije pametne specijalizacije do 2029. (nacrt), ali i Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine te je u potpunosti s njima komplementaran svojom svrhom, vizijom, prioritetima, posebnim ciljevima i mjerama te cjelokupnom intervencijskom logikom. Dok Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine ima za cilj digitalizaciju cijelog gospodarstva, a Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske do 2029. (nacrt) predlaže način primjene koncepta pametne specijalizacije na nacionalno gospodarstvo te načine poticanja inovacija u definiranim strateškim tematskim prioritetnim područjima uz horizontalne teme poput održivosti te jačanja regionalne konkurentnosti kroz industrijsku tranziciju prema nišama više dodane vrijednosti, Nacionalni plan za cilj ima sinergijski integrirati tematski različite čimbenike koji su ključni za industrijski razvoj i poduzetništvo u Hrvatskoj do 2027. godine.

Od isteka ranije navedenog prethodnog strateškog okvira industrijskog razvoja i poduzetništva, ne postoji aktualni akt strateškog planiranja koji tematski objedinjeno usmjerava razvoj industrije i poduzetništva u Hrvatskoj, već različiti akti strateškog planiranja adresiraju različita područja industrije i poduzetništva. Stoga ovaj Nacionalni plan predstavlja novi akt strateškog planiranja koji je tematski usmjeren na jačanje industrije i poduzetništva, odnosno predstavlja provedbeni instrument za bolje pozicioniranje industrije i poduzetništva u nacionalnom gospodarstvu i globalnim lancima vrijednosti. Njegova je uloga sinergija s ostalim povezanim aktima strateškog planiranja te objedinjavanje, integracija i operacionalizacija ključnih strateških odrednica za industrijski razvoj i poduzetništvo, kako bi se maksimizirao njihov učinak u nadolazećem razdoblju. Pri tome je potrebno obuhvatiti i ambiciozne ciljeve Europske unije i Hrvatske u pogledu ostvarivanja niskougljične tranzicije, a kako bi se industrija pravovremeno i bez odgode usmjerila u pravcu postizanja klimatske neutralnosti, kao i posebnu pažnju posvetiti obvezujućim ciljevima smanjenja emisija, rasta energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u industriji i poduzetništvu. Navedeni ciljevi definirani su u Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu i Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

Slika 1. Uloga Nacionalnog plana u strateškom planiranju industrijskog razvoja i poduzetništva